Odjel za sudsku dokumentaciju i edukaciju | Odjel za sudsku dokumentaciju i edukaciju

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

VRHOVNI SUD

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Broj: 03 0 K 020001 23 Kžk

Sarajevo, 29.02.2024. godine

U IME FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE!

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, u vijeću sastavljenom od sudija Sonje Radošević kao predsjednice vijeća, Ismete Mujanović i dr. sc. Mirze Hukeljića kao članova vijeća, uz sudjelovanje Senide Kurtović kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv optuženih D.B. i O.Z., zbog krivičnog djela Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2., u vezi sa krivičnim djelom Računalna prijevara iz člana 395. stav 3., u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, a po optužnici Kantonalnog tužiteljstva Tuzlanskog kantona broj T03 0 KTO 0087401 20 od 28.07.2020. godine, djelimično izmijenjena na glavnom pretresu pred prvostepenim sudom dana 16.05.2022. godine i na pretresu održanom pred ovim sudom dana 02.02.2024. godine, nakon pretresa održanog dana 23.02.2024. godine, u prisustvu federalnog tužitelja Nihada Halilčevića, optuženog D.B. i njegovog branitelja Eldina Teskeredžića i optuženog O.Z. i njegovog branitelja Tomislava Ramljaka, donio je i 29.02.2024. godine javno objavio

P R E S U D U

Optuženi:

D.B., sin .., rođen ..... godine u Z., U., gdje i živi, na adresi .... .... i ...., oženjen, otac jednog mldb. djeteta, završio srednju školu, državljanin U., posjeduje putnu ispravu U., pasoš serijskog broja .... i

O.Z., sin ..., rođen ..... godine u Z., prijavljen na adresi ... ... Z., U., oženjen, nema djece, završio srednju školu, penzioner, državljanin U., posjeduje putnu ispravu U., pasoš serijskog broja .....

KRIVI SU

Što su:

U vremenskom periodu od novembra 2019. godine do 02.02.2020. godine, na području Federacije Bosne i Hercegovine, kao članovi grupe za organizovani kriminal, koju je organizovala i istom rukovodila njima poznata osoba, a koju su činili D.B., O.Z., T.I., P.H., K.K., I.H.1, V.M.1 i dr., a pri tome svjesni da se organizuju u grupu ljudi kojima rukovodi njima poznata osoba i da djeluju u sastavu grupe u cilju činjenja krivičnog djela Računalna prijevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, a što su i htjeli, nakon što je prethodno osmišljena organizacija takve grupe, koja je i postojala sve ovo vrijeme i u okviru koje su kao članovi ove grupe upoznati sa načinom njihovog djelovanja, državi u kojoj će djelovati, kao i da je cilj njihovog zajedničkog djelovanja pribavljanje protivpravne imovinske koristi, pri čemu su svi oni, nakon što su postali članovi ove grupe, upoznati o pristupu bankomatima korištenjem posebnih pomoćnih sredstava koja će im omogućiti neovlašten pristup bankomatima, aktiviranju posebnog načina rada bankomata na daljinu, posebnom načinu isplate novca na bankomatima, i to bez ikakvog ograničenja u visini novca koji se može podizati i da će ovako djelovati u Bosni i Hercegovini, na području Federacije Bosne i Hercegovine gdje se nalaze poslovne jedinice „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo, pa su se po dolasku u Bosnu i Hercegovinu, kao članovi ove grupe, po prethodnim uputama organizatora, rasporedili po različitim gradovima u Federaciji Bosne i Hercegovine gdje se nalaze poslovne jedinice navedene banke, tako da su kao članovi ove grupe D.B. i O.Z. dana 31.01.2020. godine prešli granicu BiH u vozilu marke „Toyota Rav“ reg. oznaka ...., zajedno sa T.I. i došli na područje Federacije Bosne i Hercegovine, dok su to u istom cilju P.H. i K.K. učinili tri dana prije tj. 28.01.2020. godine, a I.H.1 i V.M.1 dana 31.01.2020. godine, nakon čega je dana 29.01.2020. godine K.K. iznajmio putničko motorno vozilo marke Peugeot 308 registarskih oznaka ...., te zajedno sa P.H. navedenim vozilom izvršio obilazak bankomata Sberbank BH d.d. Sarajevo sa kojih je naknadno neovlašteno podignut novac, te su dobijena saznanja podijelili sa drugim članovima grupe, dok je dana 31.01.2020. godine V.M.1 izjamio putničko motorno vozilo marke Škoda Octavia, registarskih oznaka ...., da bi onda koristeći navedena vozila pristupali bankomatima Sberbank BH d.d. Sarajevo, pa svjesni da se neovlašteno unose, mijenjaju i prikrivaju računalni podaci i programi kako bi neovlašteno podigli novac sa bankomata, s ciljem da sebi i drugom pribave protivpravnu imovinsku korist, a što su i htjeli, te u tom cilju neidentifikovani organizator grupe dana 14.11.2019. godine organizovao pravljenje datoteke „p.bat“ na hard disku WD 500 GB, SIN: WCC2EX413528 centralne procesne jedinice PB8LOD4, koju je koristila LJ.S., uposlenica Sberbank BH d.d. Sarajevo, uz pomoć koje datoteke je napravljena skripta za kreiranje novog prikrivenog korisnika sa svim privilegijama pod nazivom AmenaS, nakon čega je izvršeno zaustavljanje VPN (Virtualna privatna mreža) konekcije koja se koristi za pristup i komunikaciju sa bankomatima, a potom je VPN-u pristupljeno pod korisničkim imenom „Tehnicari“, sa lozinkom „req#5324“ i lozinkom „Marelica333“ za ProView konzolu, a do kojih podataka su došli prethodnim pravljenjem zlonamjerne datoteke „win7z.exe“, koja je pokrenula datoteku „spoolsvrdrv.exe“, čiji je zadatak bio da kreira tekstualnu datoteku „log_tmp.txt“ i u nju pohranjuje ono što korisnik na tastaturi otkuca, da bi potom dana 27.12.2019. godine bila kreirana datoteka „dsrvtrm.exe“ koja je komandama zaustavljala program koji omogućava daljinski pristup računaru, preuzela vlasništvo nad bankovnom datotekom u kojoj se nalazio pomenuti program, a potom program ponovno pokrenuli i na taj način omogućili sebi daljinski pristup računaru, na koji način su preuzeli daljinsku kontrolu nad radom bankomata, te su tokom kreiranja gore pomenutih zlonamjernih datoteka, uporedo kreirali i druge zlonamjerne datoteke, koje su imale funkciju brisanja prethodno navedenih datoteka i to nakon što su ove obavile svoje gore opisane funkcije, na koji način su uticali na ishod elektronske obrade podataka, da bi onda, uz sva prethodna i ova saznanja članovi grupe korištenjem bankovnih kartica brojeva 421352*******5880, broj 414949******3733, broj 414949******7725, broj 453092******0013, broj 532610*****3674, broj 535527******3704, broj 406770******7109 i 421352 ****** 5880 vršili koordinaciju pripremnih radnji za neovlašteno podizanje novca na bankomatima, a potom na njima poznat način „davali signal“ NN licu, koje je na daljinu kontrolisalo bankomate putem daljinskog pristupa istima, da bez prolaska kroz standardnu proceduru podizanja novca na bankomatu, a koja se ogleda u čitanju kartice, unosu zahtjeva za izdavanje novca i provjere sa procesnim centrom, izdaje komande bankomatu da otvori ladicu za novac istog i izda određenu količinu novca, pa su članovi grupe podizali novac na 24 bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo, u različitim mjestima na teritoriji FBiH, na koji način su optuženi kao članovi grupe za organizirani kriminal pribavili protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 2.590.480,00 KM, za koji iznos su oštetili „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo, i to:

na području Tuzlanskog kantona:

V.M.1 i P.H. zajedno dana 31.01.2020. godine u kasnim večernjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (....), lociranog u BH Pošti, ul. ...., T.., neovlašteno podigli novac u iznosu od 117.350,00 KM,

V.M.1 i P.H. zajedno dana 01.02.2020. godine u ranim jutarnjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (....), lociranog u ul. ...., T..., neovlašteno podigli novac u iznosu od 108.430,00 KM,

V.M.1 i P.H. zajedno dana 01.02.2020. godine u ranim jutarnjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (....), lociranog u ul. ...., općina L., neovlašteno podigli novac u iznosu od 112.070,00 KM,

K.K. i I.H.1 zajedno dana 02.02.2020. godine tokom dana sa bankomata „Sberbank BH” d.d. Sarajevo (....), lociranog u ul. ....., ..., T., neovlašteno podigli novac u iznosu od 194.250,00 KM,

V.M.1 i P.H. zajedno dana 01.02.2020. godine u jutarnjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (....), lociranog u ul. ....., općina G., neovlašteno podigli novac u iznosu od 56.920,00 KM,

na području Hercegovačko neretvanskog kantona:

K.K. i I.H.1 zajedno dana 01.02.2020. godine u ranim jutarnjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (...), lociranog u TC M., Č., neovlašteno podigli novac u iznosu od 165.100,00 KM,

K.K. i I.H.1 zajedno dana 01.02.2020. godine u ranim jutarnjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (....), lociranog u ul. ...., M., neovlašteno podigli novac u iznosu od 106.050,00 KM,

K.K. i I.H.1 zajedno dana 01.02.2020. godine u ranim jutarnjim satima, sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (...), lociranog u ul. ...., ..., neovlašteno podigli novac u iznosu od 119.160,00 KM,

na području Kantona Sarajevo:

V.M.1 i P.H. zajedno dana 01/02.02.2020. godine sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (....), lociranog u ulici ...., .. S., neovlašteno podigli novac u iznosu od 39.700,00 KM,

NN član grupe dana 01.02.2020. godine u ranim jutarnjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (...), lociranog u ulici ..... (..) S., neovlašteno podigao novac u iznosu od 48.180,00 KM,

K.K. i I.H.1 V.M.1 i P.H. zajedno dana 01.02.2020. godine tokom dana sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (....), lociranog u ulici ...., S., neovlašteno podigli novac u iznosu od 32.290,00 KM,

K.K. i I.H.1 zajedno dana 01.02.2020. godine tokom dana sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (....), lociranog u ulici ..., S. – N..., neovlašteno podigli novac u iznosu od 175.650,00 KM,

V.M.1 i P.H. zajedno dana 01.02.2020. godine u jutarnjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (....), lociranog u ulici ....., I.., neovlašteno podigli novac u iznosu od 96.870,00 KM,

K.K. i I.H.1 zajedno dana 01.02.2020. godine u jutarnjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (...), lociranog u ulici .... (...) S., neovlašteno podigli novac u iznosu od 117.800,00 KM,

K.K. i I.H.1, V.M.1 i P.H. zajedno dana 01.02.2020. godine u jutarnjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (....), lociranog u ulici ... (.. ..), V., neovlašteno podigli novac u iznosu od 93.940,00 KM,

K.K. i I.H.1 zajedno dana 02.02.2020. godine u ranim jutarnjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (....), lociranog u ulici ..., .. – S., neovlašteno podigli novac u iznosu od 101.650,00 KM,

V.M.1 i P.H. zajedno dana 02.02.2020. godine tokom dana sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (....), lociranog u ulici .... (...), H., neovlašteno podigli novac u iznosu od 104.870,00 KM,

na području Zeničko-dobojskog kantona:

K.K. i I.H.1 V.M.1 i P.H. zajedno dana 02.02.2020. godine u ranim jutarnjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (...), lociranog u ulici ..., K., neovlašteno podigli novac u iznosu od 134.060,00 KM,

K.K. i I.H.1 zajedno dana 02.02.2020. godine u ranim jutarnjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (....), lociranog u ulici ., Z., neovlašteno podigli novac u iznosu od 42.860,00 KM,

NN članovi grupe dana 01.02.2020. godine i 02.02.2020. godine, sve u jutarnjim satima, sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (...), lociranog u ulici ..., T., neovlašteno podigli novac u iznosu od 163.650,00 KM,

na području Srednjobosanskog kantona:

V.M.1 i P.H. zajedno dana 02.02.2020. godine u ranim jutarnjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (...), lociranog u ulici ., K., neovlašteno podigli novac u iznosu od 130.860,00 KM,

V.M.1 i P.H. zajedno dana 02.02.2020. godine u ranim jutarnjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (...), lociranog u ulici .... (..), D. V., neovlašteno podigli novac u iznosu od 99.120,00 KM,

na području Unsko-sanskog kantona:

D.B. i O.Z. zajedno dana 01.02.2020. godine tokom dana sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (....), lociranog u ulici ...., B., neovlašteno podigli novac u iznosu od 350,00 KM, a potom dana 01/02.02.2020. godine sa istog bankomata neovlašteno podigli novac u iznosu od 99.740,00 KM, što ukupno iznosi 100.090,00 KM,

na području Posavskog kantona:

NN članovi grupe dana 02.02.2020. godine u ranim jutarnjim satima sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo (.....), lociranog u .... ulici ..., O., neovlašteno podigli novac u iznosu od 129.560,00 KM,

čime su počinili krivično djelo Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa krivičnim djelom Računalna prijevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine,

pa ih sud, primjenom navedenih zakonskih odredaba, te članova 42., 43. i 49. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

O S U Đ U J E

na kazne zatvora u trajanju od po 6 (šest) godina i 10 (deset) mjeseci.

Na osnovu člana 57. stav 1. KZ FBiH optuženim D.B. i O.Z. se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme koje su proveli u pritvoru počev od 02.02.2020. godine do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora.

Na osnovu člana 202. stav 4. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine optuženi se oslobađaju dužnosti naknade troškova krivičnog postupka, tako da troškovi koji se odnose na prvostepene postupke i postupke odlučivanja po žalbama protiv prvostepenih presuda padaju na teret budžetskih sredstava prvostepenog suda, dok troškovi krivičnog postupka koji se odnose na pretres pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine padaju na teret budžetskih sredstava ovog suda, osim troškova postavljenih branitelja po službenoj dužnosti koji padaju na teret budžetskih sredstava suda koji je donio rješenje o postavljenju branitelja optuženim.

Na osnovu člana 212. stav 3. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine djelimično se usvaja imovinsko-pravni zahtjev oštećenog „Triglav osiguranje“ d.d. Sarajevo za povrat i predaju novčanog iznosa od 99.740,00 KM, koji je na osnovu naredbe Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 K 015615 20 Kpp 9 od 13.02.2020. godine povjeren na čuvanje Federalnoj Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom, a optuženi se obavezuju da oštećenom „Triglav osiguranje“ d.d. Sarajevo isplate novčani iznos od po 175,00 KM na ime naknade materijalne štete, u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti presude, dok se u preostalom dijelu preko navedenog iznosa oštećeni „Triglav osiguranje“ d.d. Sarajevo upućuje da imovinsko-pravni zahtjev može ostvariti u parničnom postupku.

O b r a z l o ž e n j e

Optužnicom Kantonalnog tužiteljstva Tuzlanskog kantona broj T03 0 KTO 0087401 20 od 28.07.2020. godine, koja je djelimično izmijenjena na glavnom pretresu pred prvostepenim sudom dana 16.05.2022. godine i na pretresu održanom pred ovim sudom dana 02.02.2024. godine, optuženi su D.B. i O.Z. zbog krivičnog djela Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (KZ FBiH), u vezi sa krivičnim djelom Računalna prijevara iz člana 395. stav 3., u vezi sa stavom 1. KZ FBiH.

Presudom Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 K od 06.07.2022. godine optuženi D.B. i O.Z. su oglašeni krivim zbog krivičnog djela Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2., u vezi sa krivičnim djelom Računalna prijevara iz člana 395. stav 3., u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, pa ih je sud, primjenom navedenih zakonskih odredbi i članova 42., 43. i 49., a u odnosu na optuženog O.Z. i primjenom člana 50. tačka b), u vezi sa članom 51. stav 1. tačka b) KZ FBiH osudio, i to optuženog D.B. na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina, a optuženog O.Z. na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine. Na osnovu člana 57. stav 1. KZ FBiH optuženim se u izrečene kazne zatvora uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 02.02.2020. godine u 05:30 sati, pa do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora. Na osnovu člana 202. stav 4. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZKP FBiH) optuženi su oslobođeni dužnosti naknade troškova krivičnog postupka. Na osnovu člana 212. stav 3. ZKP FBiH djelimično je usvojen imovinskopravni zahtjev oštećenog Triglav osiguranje d.d. Sarajevo za povrat i predaju novčanog iznosa od 99.740,00 KM, koji je bio privremeno oduzet od optuženog O.Z., a optuženi su obavezani da oštećenom Trigalv osiguranje d.d. Sarajevo isplate novčani iznos od po 175,00 KM svaki na ime naknade materijalne štete, u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja, dok je u ostalom dijelu preko navedenih iznosa oštećeni sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu.

Protiv navedene presude žalbu su izjavile kantonalne tužiteljice iz Tuzle i branitelji optuženih D.B. i O.Z., kao i optuženi D.B. i O.Z.

Rješenjem Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine 03 0 K 020001 23 Kžp od 17.01.2023. godine žalbe branitelja optuženih D.B. i O.Z. i optuženih D.B. i O.Z. su djelimično uvažene, tako da je presuda Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 K od 06.07.2022. godine, ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Nakon toga, u ponovljenom suđenju presudom Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 K 2 od 12.05.2023. godine, optuženi D.B. i O.Z. su oglašeni krivim zbog krivičnog djela Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2., u vezi sa krivičnim djelom Računalna prijevara iz člana 395. stav 3., u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, pa ih je sud, primjenom navedenih zakonskih odredaba, te članova 42., 43. i 49., KZ FBiH, a u odnosu na optuženog O.Z. i primjenom člana 50. tačka b), u vezi sa članom 51. stav 1. tačka b) KZ FBiH osudio, optuženog D.B. na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina, a optuženog O.Z. na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine. Na osnovu člana 57. stav 1. KZ FBiH optuženim se u izrečene kazne zatvora uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 02.02.2020. godine u 05:30 sati pa do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora. Na osnovu člana 202. stav 4. ZKP FBiH optuženi su oslobođeni dužnosti naknade troškova krivičnog postupka. Na osnovu člana 212. stav 3. ZKP FBiH djelimično je usvojen imovinskopravni zahtjev oštećenog Triglav osiguranje d.d. Sarajevo za povrat i predaju novčanog iznosa od 99.740,00 KM, koji je bio privremeno oduzet od optuženog O.Z., a optuženi su obavezani da oštećenom Triglav osiguranje d.d. Sarajevo isplate novčani iznos od po 175,00 KM svaki, na ime naknade materijalne štete, u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja, dok je u ostalom dijelu preko navedenih iznosa oštećeni sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu.

Protiv navedene presude žalbe su izjavile kantonalna tužiteljica iz Tuzle, branitelji optuženih D.B. i O.Z. i optuženi D.B. i O.Z.

Rješenjem Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine 03 0 K 020001 22 Kž 18 od 06.11.2023. godine žalbe branitelja optuženih D.B. i O.Z., te optuženih D.B. i O.Z. su djelimično uvažene, pa je presuda suda Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 23 K 2 od 12.05.2023. godine, ukida i u ovom predmetu određeno održavanje pretresa pred Vrhovnim sudom Federacije BiH.

U skladu sa tim rješenjem, na osnovu člana 332. stav 2. ZKP FBiH, na pretresu održanom pred ovim sudom preuzeti su dokazi izvedeni tokom prvostepenog postupka, tako da su iz krivičnog predmeta Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 02001 20 K preuzeti dokazi i to: iskaz svjedoka S.D. sa glavnog pretresa od 22.01.2021. godine, iskazi svjedoka M.T., N.H. i D.M., sa glavnog pretresa od 01.02.2021. godine, iskazi svjedoka M.P. i E.M.1, sa glavnog pretresa od 15.02.2021. godine, iskazi svjedoka I.M., A.G., A.K.1 i A.M.1, sa glavnog pretresa od 18.02.2021. godine, iskazi svjedoka M.M.1, LJ.S., A.P.1 i A.P.2 od 23.02.2021. godine, iskaz svjedoka A.O., sa glavnog pretresa od 02.03.2021. godine, iskazi svjedoka S.M.1., A.Đ.1 i M.M.2, sa glavnog pretresa od 12.04.2021. godine, iskazi svjedoka E.Č., S.E., A.R. i F.K., sa glavnog pretresa od 21.04.2021. godine, iskaz svjedoka S.P., sa glavnih pretresa od 29.04., 07.05., 19.05., 02.07., 09.07. i 15.07.2021. godine, iskaz svjedoka A.K.2, sa glavnog pretresa od 31.05.2021. godine, iskaz vještaka prof. dr. Saše Mrdovića sa glavnih pretresa od 17.09., 20.10., 06.12., 22.12.2021., zatim 05.01.2022 i 26.01.2022. godine, iskaz punomoćnika oštećenog Triglav osiguranje d.d. Sarajevo, A.B. od 05.01.2022. godine, iskaz vještaka Adnana Bešlića sa glavnog pretresa od 20.10.2021. godine, iskazi svjedoka E.M.2, I.H.2 i M.K. sa glavnog pretresa od 19.01.2022. godine, iskazi svjedoka A.R., J.D., E.L. sa glavnog pretresa od 07.02.2022. godine, iskazi svjedoka A.K.1, A.Z. i Š.Č. sa glavnog pretresa od 17.02.2022. godine, iskazi optuženih D.B. i O.Z. sa glavnog pretresa od 02.02.2022. godine, izjava svjedoka P.M.K. od 29.06.2021. godine sa prilozima, zapisnik o saslušanju svjedoka M.T. u PU Gračanica od 04.02.2020. godine, zapisnik o saslušanju svjedoka A.M.1 u Kantonalnom tužilaštvu USK broj T01 0 KT 0035266 20 od 06.07.2020. godine, zapisnik o saslušanju svjedoka A.K.1 u Tužilaštvu USK u Bihaću broj T01 0 KT 0035266 20 od 03.04.2020. godine, zapisnik o saslušanju svjedoka A.O. u FUP Sarajevo od 08.07.2020. godine, zapisnik odnosno kopija zapisnika o saslušanju svjedoka A.R. u Federalnoj upravi policije Sarajevo od 11.02.2020. godine, CD srebrne boje marke Media Range, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 7 od 14.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta FUP broj 10/1-1-100/20 od 27.02.2020. godine i zapisnik o privremenom izuzimanju predmeta FUP broj 10/1-1-63/20 od 27.02.2020. godine, dva DVD marke Verbatim srebrene boje, dva DVD – R jedan je srebrene boje marke Verbatim, a drugi je bijelo plave boje na kojem piše Yakirim, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 10 od 09.03.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP Kantona Sarajevo odjeljenje za imovinske delikte broj 02/3-3-11/20 od 27.02.2020. godine, izvještaj o predmetima dostavljenim u službu za čuvanje Općinskog suda u Sarajevu broj D9322/2020 od 22.04.2020. godine, DVD-R marke Verbatim, srebrne boje na kojem piše zelenim flomasterom Bingo i na omotu piše Bingo Hadžići, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP Kantona Sarajevo broj 02/3-1-69/20 od 03.03.2020. godine, sa oduzetim memorijskim stikom od S.A., zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta MUP Kantona Sarajevo broj 02/3-1-286/20 od 03.03.2020. godine, (stik), izvještaj o predmetima dostavljenim u službu za čuvanje Općinskog suda u Sarajevu broj D-9325/2020 od 22.04.2020. godine, memorijski stik na kojem piše DT50 32 GB, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a Kantona Sarajevo broj 02/3-1-74/20 od 03.03.2020. godine, privremeno oduzeti 1 DVD Marke Vervatin od M.M.3, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a Kantona Sarajevo broj 02/3-1-295/20 od 03.03.2020. godine koji se odnosi na DVD marke Verbatim na kojem je ispisano Bingo Otoka Merkur, Bingo Ciglane bankomati, izvještaj o predmetima dostavljenim u službu za čuvanje, izvještaj Općinskog suda u Sarajevu broj D-9323/2020 od 22.04.2020. godine i DVD marke Verbatim DVD plus R ljubičastog omota, na kojem je flomasterom napisano Bingo Otoka Merkur i Bingo Ciglane bankomati - DVD je upakovan u bijelu papirnu vrećicu, zapisnik o saslušanju svjedoka A.K.2 u PS Bihać, broj 05-04/07-1-1-221/20 od 06.02.2020. godine, zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta i dokumentacije MUP TK broj 08-06/3-3-04.3/20 od 19.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP TK broj 08-06/3-3-03.3-5/20 od 19.02.2020. godine, DVD-R srebrne boje marke Verbatim na kojem je napisano Hotel „Tehnograd“, nalazi se u bijeloj papirnoj vrećici na kojoj također flomasterom piše „Tehnograd“ i stavljen je pečat KDZ 27.02.2020. godine, zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta i dokumentacije MUP TK broj 08-06/3-3-04.3-446/20 od 18.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP TK broj 08-06/3-3-04.3-4/20 od 18.02.2020. godine uz CD-R marke Verbatim, bijele boje, na kojem je napisano SBR Bank 30.01.2020.g, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP TK, Odjeljenje krim. policije Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-53/20 od 04.02.2020. godine, sa zapisnikom o dobrovoljnoj predaji predmeta MUP TK PU Tuzla OKP broj 08-06/7-1-03.3-53/20 od 04.02.2020. godine, sa prilozima - dva CD, jedan se odnosi na ...., a drugi Bingo City Centra, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-53/20 od 04.02.2020. godine i zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta, isti broj i datum PU Tuzla koji se odnosi na 1 DVD-R marke Resa plave boje koji se nalazi u prilogu u plavoj papirnoj koverti, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta i zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta PU Lukavac broj 08-06/10-1-30/20 od 04.02.2020. godine u prilogu memorijski stik crne boje u bijeloj papirnoj koverti, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a Posavske županije broj 02-2/3-1-03-2-50/20 od 04.02.2020. godine i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta isti broj i datum, potvrda se odnosi DVD medij, sa sadržajem snimka nadzorne kamere, bankomata Sberbank BiH iz Orašja u sklopu Central osiguranja, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske Stanice Tešanj broj 02-02-11/1-61-14/20 od 05.02.2020. godine i zapisnik o izvršenoj radnji privremenog oduzimanja predmeta i popisu privremeno oduzetih predmeta Policijske stanice Tešanj broj 08-02-11/1-61-14/20 od 05.02.2020. godine u prilogu u rozoj koverti USB stik srebrne boje, marke Kingston, sa naljepnicom Kraševo 1, DVD-R media Reign srebrne boje na kojem je napisano 03.02.2020. godine video sadržaj sa kamere BH pošta ....., .., nalazi se u bijeloj papirnoj koverti oblijepljenoj crvenom trakom na kojoj piše dokazi, na kojoj je takođe napisano 03.02.2020. DVD-R, video sadržaj sa kamere BH pošte Zenica, ....., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU Kakanj broj 28/08-02-09/2-33/20 od 11.02.2020. godine, DVD-R marke „Verbatim“ u bijelom papirnom omotu na kojem DVD-u je zelenim flomasterom napisano kamera 1. 02.02.2020. CD 1, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU Kakanj broj 27/08-02-09/2-26/20 od 06.02.2020. godine, u prilogu priložen DVD-R, srebrne boje marke Verbatim, na kojem je zelenim flomasterom napisano Hifa Kakanj, USB stik srebrne boje marke Kingston, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta PU Jajce broj 02/5-2-04-9-6-04/20 od 06.02.2020. godine u prilogu kojeg se nalazi žuti papirni koverat u kojem se nalazi DVD-R plave boje marke Resa na kojem piše crnim flomasterom bankomat, izvještaj o realizaciji naredbe Sberbank d.d. Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta Kantonalnog tužilaštva Hercegovačko- neretvanskog kantona broj T07 0 KTA 0027403 20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU Kiseljak broj 02/6-2-04-2-15-1/20 od 07.02.2020. godine i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta bez naredbe suda PU Kiseljak broj 02/6-2-04-2-15/20 od 07.02.2020. godine, u prilogu u bijelom papirnom omotu nalazi DVD-R marke Kodak, na koverti je naznačeno DVD snimka video nadzora Hotela „Max“, zapisnik o saslušanju svjedoka F.K. PU Kiseljak od 07.02.2020. godine, obične kopije pasoša na ime O.Z. i T.I., fotodokumentacija knjige stranih gostiju Hotela „Max“ u Kiseljaku, 4 fotografije u fotodokumentaciji, upisana su imena T.I. i O.Z. na fotografijama 2. i 4. fotodokumentacije, zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta oboje PS Bihać sa istim brojem 05-04/07-1-1-18/20 od 02.02.2020. godine, sa CD-om u prilogu marke Xtrim, narandžaste boje u zelenom papirnom omotu, zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta PS Bihać, broj 05-04/07-1-1-180/20 od 17.03.2020. godine sa potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta istog datuma broj 05-04/07-1-1-40/20, sa CD-om upakovanim u bijeli omot, bijeli DVD-R marke „Titanum“ na kojem je crvenim flomasterom napisano Sberbank Tuzla, B.D.1, zapisnik o primopredaji videozapisa Sberbanke BH d.d. od 18.03.2020. godine koji se odnosi na ustupanje videozapisa sa vanjskih kamera bankomata Tržnog centra Robot iz Bihaća, dostavljeni video zapis se odnosi na datum 01.02.2020. godine za period od 14,01,21 do 14,56,24 sati, bijelo-plavi DVD-R -marke „Jakirin“ koji se nalazi u bijelom papirnom omotu, zapisnik PU Gračanica o uviđaju broj 08-06/11-1-03.3/20 od 03.02.2020. godine, dva zapisnika o uviđaju PU Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-65/20 od 03.02.2020. godine, zapisnik pod brojem 08-06/7-1-03.3-66/20 od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP TK broj 08-06/11-1-04.3/20 od 03.02.2020. godine, zapisnik o uviđaju PU Lukavac broj 08-06/10-1/19 od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP TK broj 08-06/10-1 od 04.02.2020. godine, zapisnik o uviđaju PU Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-67/20 od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP TK broj 08.-06/7-1 od 03.02.2020. godine koja fotodokumentacija je sačinjena od 27 crno bijelih fotografija sa DVD marke HP u prilogu na kojem se nalaze fotografije u elektronskom obliku, zapisnik o uviđaju Uprave policije Sarajevo broj 02/3-3-22/20 od 03.02.2020. godine, zapisnik o uviđaju Policijske uprave 5. Policijska uprava Kantona Sarajevo-Ilidža broj 02/12-2-339-20 od 03.02.2020. godine, izvještaj o kriminalističko-tehničkoj pretrazi lica mjesta MUP-a Kantona Sarajevo broj 230/20 od 03.02.2020. godine sa fotodokumentacijom broj KU 230/20 od 03.02.2020. godine, koja je sačinjena od 53 fotografije u boji, izvještaj MUP-a Kantona Sarajevo o kriminalističko-tehničkoj pretrazi lica mjesta broj 217/20 od 03.02.2020. godine sa fotodokumentacijom broj KU 217/20 od 03.02.2020. godine, odnosi se na mjesto I. ......, fotodokumentacija sačinjena od 5 fotografija u boji, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo broj 11-11/3-82/20 od 28.02.2020. godine, 9 fotografija u boji, a u prilogu je CD bijele boje marke „Omega“ na kojoj se nalaze iste fotografije u digitalnom obliku, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo broj 11/3-62/20 od 13.02.2020. godine, sačinjena od 44 fotografije u boji, sa pratećim DVD-om marke „Omega“ bijele boje, fotodokumentacija se odnosi na vozila „Peugeot“ i „Škoda Octavia“, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo broj 11-11/3-73/20 od 20.02.2020. godine, 10 fotografija u boji sa CD-om marke „Omega“ bijele boje u prilogu, zapisnik o uviđaju MUP-a Zeničko dobojskog kantona broj 08-02-03/4/20 od 03.02.2020. godine, zapisnik o uviđaju Policijske stanice Tešanj broj 08-02/11/1-1-22/20 od 03.02.2020. godine, zapisnik o uviđaju Policijske stanice Kakanj broj 08-02-09/2-31/20 od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija broj 08-02-03/6-44F/20 od 03.02.2020. godine, sačinjena od 18 fotografija u boji, fotodokumentacija Policijske uprave 4. Zenica, Policijske stanice Tešanj, broj 21/20 od 03.02.2020. godine, koja se odnosi na krađu novca sa bankomata „Sberbanke“ Kraševo Tešanj od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija sačinjena od 18 fotografija u boji, naredba Općinskog suda u Tešnju broj 39 0 K 058547 20 Kpp od 05.02.2020. godine, Fotodokumentacija Federalne uprave policije, terenski ured Sarajevo, ..... Z., broj 12/3-159/20 od 13.02.2020. godine, izuzimanje HDD iz bankomata „Sberbanke“ lociranog na adresi Ulica ..... T., 19 fotografija u boji i fotodokumentaciji sa optičkim medijom u prilogu sa CD-om, fotodokumentacija MUP-a Zeničko dobojskog kantona broj 08-02-09/2-31/2020, datum fotografisanja 03.02.2020. godine, fotodokumentacija sadrži 21 fotografiju u boji, zapisnik o uviđaju PU Jajce broj 02/5-2-04-9-2-OI-50/20 od 03.02.2020. godine, podnesak Sberbank BiH d.d. broj 1700-30-2019/2020 od 18.02.2020. godine sa tabelarnim pregledom u prilogu, fotodokumentacija PU Kiseljak broj 02/6-2-04-2-19/20 od 27.02.2020. godine, kao naznačenog datuma izrade, a kao datum fotografisanja je na fotodokumentaciji naveden datum 07.02.2020. godine, lokacija bankomata „Sberbank“, koji se nalazi u sklopu TC „Pacifik“ u ulici ....., sačinjena od dvije fotografije u boji na kojima je prikazan navedeni bankomat, nalaz i mišljenje vještačenja mobilnog telefonskog aparata i SIM kartice Federalne uprave policije, Centar za forenzička ispitivanja vještačenja i istraživanja Odsjek za dokumente, rukopise, fono, foto i video tehniku, mobilnu i kompjutersku tehnologiju Sarajevo broj 09-18-18/1-03-5-578 od 07.05.2020. godine koju je sačinio kriminalistički vještak za mobilne telefonske uređaje i telekomunikacione tehnologije Bešlić Adnan diplomirani kriminalista, Smeđa papirna vrećica sa natpisom dokazi, na ljepljivoj crvenoj traci kojom je zalijepljena je naznačeno Federacija BiH Unsko sanski kanton, Kantonalno tužilaštvo Bihać broj 09-18-18/1-03-5-578 od 07.05.2020. godine, prilog uz KT IKT, CD marke Kodak bijele boje, u bijeloj papirnoj vrećici, žuta papirna vreća u kojoj se nalazi bijela papirna koverta oblijepljena crvenom ljepljivom trakom na kojoj piše „dokazi“, 15.05.2020., trag broj 1., šema mreže bankomata, prije 02.02.2020. godine, izuzimanje predmeta od Sberbank BiH d.d. Sarajevo, mala bijela papirna vrećica sa istom crvenom ljepljivom trakom, na kojoj piše „dokazi“ i naznačeno „prikupljeni dokazni materijal“ trag broj 1. A, USB stik crne boje, data traveler 104, kapaciteta 16 gigabajti, Kingston, izuzimanje predmeta MIBO komunikacije, ....., 15.05.2020. i žuta papirna koverta na kojoj se nalazi natpis „trag broj 2.“, podaci iz Procesnog centra, ukupno 91 list, A4 formata, printano obostrano, papirna vreća, smeđe boje, otvorena, naznačeno trag broj 1., izuzimanje jednog hard diska sa natpisom „Seagate“ Kapaciteta 250 gigabajta, serijski broj ....., po naredbi Kantonalnog suda Bihać, CD, jedna mala papirna vrećica trag broj 1., USB stick bijelo-roze boje, Datatraveler G4, kapaciteta 64 gigabajta, izuzimanje predmeta Payten, ulica ....., S., papirna vreća, žute boje na kojoj piše „kdp 8/20 broj“, u kojoj se nalazi pet bijelih papirnih vreća i jedna smeđa papirna vreća, sve su oblijepljene ljepljivom trakom, na smeđoj piše Orašje 08.02.2020. pretres bankomata, hard disk, koverta bijela na kojoj je naznačeno trag broj 1., jedan komad usb stick, bijelo-plave boje, jedan komad papira A4 formata, oduzeti predmeti iz firme Payten, ....., S., na osnovu naredbe Kantonalnog suda u Tuzli, bijela papirna koverta na kojoj piše odgovor dopuna na naredbu poveznica broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3 do 11, upućeno Kantonalnom sudu u Tuzli od firme Payten, a unutra je DVD-R srebrne boje, marke ....., na kojem je napisano flomasterom Proview server logovi 30.07.2020. godine, DVD je srebrne boje, bijela papirna koverta Payten, dostavljena Kantonalnom sudu u Tuzli, po naredbi Kantonalnog suda u Tuzli koja je navedena na koverti, platnena vrećica bež boje u kojoj se nalazi hard disk, bijela papirna koverta, na kojoj je naznačeno trag broj 2., jedan komad papira A4 formata, privremeno oduzet od Sberbank, jedan papir A4 formata, bijela papirna koverta na kojoj piše trag broj 3., procedura dodjela VPN pristupa informacionom sistemu banke za vanjske dobavljače Sberbank BiH, privremeno oduzeto iz Sberbank banke na osnovu naredbe suda, dodjela VPN pristupa, koverta na kojoj je naznačeno trag broj 4., Proview konzole 4.2/22, korisničko uputstvo privremeno oduzeto od Sberbanke BiH na osnovu naredbe suda, bijela koverta koja je bila u žutoj papirnoj vreći, naznačeno je na njoj trag broj 1., jedan komad hard disk, pa je naznačen serijski broj ....., 500 gigabajta, jedan komad papira A4 formata privremeno oduzet od Sberbanke, smeđa papirna vreća na kojoj je naznačen broj KDP 339/20, sa dopisom MIBO komunikacije broj 05-092-20 upućen Kantonalnom sudu u Tuzli, a u prilogu bijela papirna koverta u kojoj se nalazi DVD u bijeloj papirnoj koverti srebrne boje, marke TDK, DVD+R, žuta papirna vreća, više papirnih vreća u većoj smeđe boje, na istoj je naznačeno trag broj 1., jedan hard disk sa natpisom „Seagate“, serijskog broja, kapaciteta 500 gigabajta, privremeno oduzet od tehničara pravnog lica Payten, pretres bankomata na adresi ....., općina .. S. od 05.02.2020. godine, žuta papirna vrećica u kojoj piše trag broj 1., tri optička CD medija na kojim se nalaze zapisi mrežnih uređaja naznačeni u aktu Sberbank dd. Sarajevo, broj i datum, stavljen 06.02.2020. koji je sastavni dio pakovanja, predmeti izuzeti od „Sberbank“ BiH d.d. Sarajevo, sa sjedištem u Sarajevu, ulica ....., dopis u kome se navodi da se u prilogu akta dostavljaju tri CD-a, CD bijele boje marke Omega na kojem je napisano SberPvevents 06.02.2020., CD marke Verbatim DVD-R srebrne boje, na kojem piše Sberbank IBM Q radar eventi sa rutera 05.02.2020. godine i CD crno-bijele boje na kojem je napisano Cisco router ATM Orašje logovi i serijski broj, žuta papirna vrećica na kojoj je napisano trag broj 1., jedan hard disk Seagate 500 gigabajta, vlasništvo Payten d.o.o. Sarajevo, korisnika Sberbank, ulica ....., ...., papirna vrećica žute boje, na kojoj piše trag broj 1., hard disk Seagate, 500 gigagabajta, izuzet iz bankomata S., ulica ....., Tržni centar ...., koverta na kojoj piše trag broj 1, jedan hard disk, Seagate 500 gigabajta, izuzet iz bankomata S. Tržni centar Bingo, ulica ..... H., koverta na kojoj piše trag broj 1., jedan hard disk sa natpisom Seagate, serijskog broja kapaciteta 500 gigabajta, privremeno oduzeto od tehničara pravnog lica Payten, koverta na kojoj je naznačeno trag broj 1, hard disk privremeno izuzet iz bankomata Sberbank, smještenog u Tržnom centru Merkator u ulici ....., S., koverta na kojoj piše trag broj 1., jedan hard disk sa natpisom Seagate, kapaciteta 500 gigabajta, serijskog broja privremeno oduzet od tehničara pravnog lica Payten, I.K., a radi se o bankomatu Sberbank na adresi ulica ...., ... S., koverta na kojoj piše trag broj 1., hard disk privremeno izuzet iz bankomata Sberbank smještenog u Tržnom centru Merkur Otoka, ulica ...., S., koverta na kojoj piše trag broj 2., jedan CD optički medij na kojem se nalaze podaci o kompromitovanom akauntu I.T., predmet izuzet od Sberbank BiH d.d. Sarajevo, sa sjedištem u ulici ..... ..., .. S. od 06.02.2020. godine, DVD-R, marke „Verbatim“ srebrne boje na kojem je flomasterom crne boje napisano domain admin koji je kompromitovan, I.T. IBM Q radar, DVD-u, i trag broj 3., jedan hard disk 500 gigabajta, izvađen iz procesne jedinice koji koristi LJ.S. u Odjelu za kartično poslovanje Sberbank BiH d.d. Sarajevo, predmet izuzet od Sberbanke, naredba tužilaštva od 19.03.2020. godine za vještačenje računarske opreme po vještaku Mrdović Saši, stalnom sudskom vještaku informacijsko-komunikacijskih tehnologija, zapisnik o izvršenom pretresanju pokretnih stvari FUP Sarajevo broj 10/1-1-96/20 od 20.02.2020. godine, izvještaj o pretresanju FUP Sarajevo broj 10/1-1-49/20 od 21.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP USK PS Bihać broj 76/20 od 25.02.2020. godine, izvještaj o pretresanju E.M.2 od 30.03.2020. godine zajedno sa dvije kartice i to Visa trajvod bank kartični broj 4149439103078006 i kartica pjetročka sa vizualom 5 na prednjoj strani kartični broj 7789000607441849, zapisnik o pretresanju osobe MUP USK broj 05-04/07-1-1-ZA/20 od 02.02.2020. godine, nalaz i mišljenje vještaka Saše Mrdovića od 21.07.2020. godine, dopunsko vještačenje Saše Mrdovića od 18.09.2020. godine i dopunske informacije vezane za vještačenje od 09.04.2021. godine, zapisnici MUP USK broj 47/20 i 48/20 pod 02.02.2020. godine o lišenju slobode O.Z. i D.B., naredba Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 K 015615 20 Kpp 9 od 13.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju osobe O.Z. PS Bihać broj 05-04/07-1-1-ZA-20 od 02.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PS Bihać broj 22/20 od 02.02.2020. godine, u kojoj je naveden broj novčanica koji je privremeno oduzet a to je 430 novčanica po 10 KM, 577 novčanica po 20 KM, 1096 novčanica po 50 KM i 291 novčanica od 100 KM, siva torba sa natpisom American Tourister, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU Bihać broj 05-04/07-1-1-20/20 od 02.02.2020. godine, a radi se o privremenom oduzimanju novčanica od O.Z., 22 novčanice u apoenu od 10 KM i jedna novčanica od 100 dolara, fotodokumentacija PS Bihać broj 44/20 od 02.02.2020. godine, koja je sačinjena od 44 fotografije u boji, od kojih prvih 12 fotografija predstavlja prikaz novčanica koje se nalaze na stolu, slikano iz više različitih uglova, a ostale fotografije od fotografije broja 13., pa nadalje zaključno sa zadnjom fotografijom broj 44. na njima prikazane kartice koje su privremeno oduzete, naredba za pretres Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3 od 07.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije, broj 10/1-1-80/20 od 08.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije, broj 10/1-1-81/20 od 08.02.2020. godine, odnosi se na jedan hard disk sa natpisom Seagate naveden serijski broj, fotodokumentacija MUP TK, broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 10.02.2020. godine, koja je sačinjena od 31 crno bijele fotografije, a fotodokumentacija se odnosi na bankomat Sberbanke u G. u ul. ...., u prilogu je CD zalijepljen u plavoj papirnoj koverti na kojoj se nalaze iste fotografije u digitalnom obliku, naredba za pretres Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2 od 07.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj 10/1-79/20 od 08.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-80/20 od 08.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u L. ul. ...., fotodokumentacija ima 12 crno bijelih fotografija, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj 10/1-1-82/20 od 08.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije, broj 10/1-83/20 od 08.02.2020. godine i broj 84/20 od 08.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo, broj 10/1-83/20, 84/20 i 85/20 od 08.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine, koja je sačinjena od 12 fotografija crno bijelih, a odnosi se na bankomat Sberbanke u Tuzli, ul. ...., fotodokumentacija MUP TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine sačinjena od 11 crnobijelih fotografija sa CD-om u prilogu, u plavoj zalijepljenoj koverti papirnoj na kojoj se nalaze te fotografije u digitalnom obliku, a odnosi se na bankomat Sberbanke u Tuzli, ul. ...., fotodokumentacija broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine odnosi se na bankomat Sberbanke u Tuzli, ul. ...., ... sačinjena od 12 crnobijelih fotografija, zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta PU Tuzla, broj 08-06/7-1-03.3-52/20 od 03.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU Tuzla, broj 08-06/7-1-03.3-52-A/20 od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP HNK, broj 02-02/3-5-15/20 od 11.02.2020. godine, a odnosi se na bankomat Sberbanke u M. ul. .... i sačinjena je od 13 fotografija u boji, fotodokumentacija MUP HNK, broj 02-02/3-5-16/20 od 11.02.2020. godine, a odnosi se na bankomat Sberbanke u M., ul. .... ..., sačinjena od 18 fotografija u boji, fotodokumentacija MUP HNK PS Čitluk od 03.02.2020. godine, koja je sačinjena od 5 fotografija u boji koje se odnose na bankomat Sberbanke u ... centru u Č., fotodokumentacija PU Mostar, broj 56/20 od 04.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u M., ul. ...., 9 fotografija, naredba Kantonalnog suda u Mostaru, broj 07 0 K 017344 20 Kpp 5 od 25.02.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Mostaru, broj 07 0 K 017344 20 Kpp 6 od 04.03.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Mostaru, broj 07 0 K 017344 20 Kpp 4 od 10.02.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Mostaru, broj 07 0 K 017344 20 Kpp od 06.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj 10/1-1-74/20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 10/1-1-75/20 od 05.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo, broj 11/3-45/20 od 07.02.2020. godine, koja je sačinjena od 20 fotografija u boji, u prilogu je jedan CD marke Media Rain srebrne boje, oblijepljen crvenom trakom s natpisom dokazi, a radi se o fotodokumentaciji pohranjenoj na optičkom mediju kako je i navedeno, odnosi se na bankomat Sberbanke u ul. ..... u S., fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo, broj 11-11/3-49/20 od 07.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u H., ....., sačinjen od 21 fotografije, CD je u prilogu bijele boje marke Omega, radi se o istoj fotodokumentaciji samo na optičkom mediju, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-75/20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo, broj 10/1-1-76/20 od 05.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj 10/1-1-66/20 od 05.02.2020. godine, odnosi se na bankomat u S., ulica ....., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-67/20 od 05.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-67/20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-68/20 od 05.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-68/20 od 05.02.2020. godine, odnosi se na bankomat u ulici ....., koja se odnosi na bankomat Sberbanke u S., adresa ....., .. .., fotodokumentacija sačinjena od 37 fotografija ovog bankomata u boji, sa CD-om marke Omega u prilogu, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo, broj 11-11/3-52/20 od 07.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u S. adresa ...., sačinjena od 44 fotografije u boji, sa bijelim CD-om marke Omega u prilogu na kojem su iste te fotografije, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-79/20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-74/20 od 05.02.2020. godine, odnosi se na S., općina N. G. ... ....., zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-72/20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo, broj 10/1-1-74/20 od 05.02.2020. godine i broj 10/1-1-73/20 od 05.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave policije broj 11-11/3-46/20 od 07.02.2020. godine, odnosi se na ..... općina .. .., sačinjena od 32 fotografije bankomata u boji, sa CD-om marke Omega u prilogu bijele boje, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo, broj 11-11/3-48/20 od 07.02.2020. godine, odnosi se na bankomat Sberbanke na I., ....., sačinjena od 21 fotografije u boji sa CD bijele boje marke Omega u prilogu, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-69/20 od 05.02.2020. godine, odnosi se na bankomat Sberbanke .. .. ul. ....., S., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-70/20 od 05.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-70/20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-71/20 od 05.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-71/20 od 05.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 10/1-72/20 od 05.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave Sarajevo broj 11-11/3-53/20 od 10.02.2020. godine, sačinjena od 36 fotografija u boji sa CD marke Omega, bijele boje u prilogu - bankomat O. Merkur, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo broj 11-11/3-54/20 od 10.02.2020. godine, odnosi se na bankomat u Vogošći ul. ....., fotodokumentacija sačinjena od 14 fotografija u boji sa bijelim CD marke Omega u prilogu, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo broj 11-11/3-55/20 od 10.02.2020. godine, koji se odnosi na bankomat u Tržnom centru Mercator u S. u ....., sačinjena od 19 fotografija u boji, sa 2 CD-a marke Omega, bijele boje, jedan je TC Merkur Vogošća, a na drugom je označeno .., naredba Općinskog suda u Kaknju broj 36 0 K 050734 20 Kpp od 06.02.2020. godine i od 04.02.2020. godine za privremeno oduzimanje predmeta, naredba Kantonalnog suda u Zenici broj: 04 0 K 011628 20 Kpp 3 od 04.03.2020. godine za privremeno oduzimanje predmeta i broj 04 0 K 011628 20 Kpp 2 od 27.02.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Zenici broj: 04 0 K 011628 20 Kpp od 07.02.2020. godine, za oduzimanje i pretresanje predmeta, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-86/20 od 10.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u Z. ul. ....., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-88/20 od 10.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo, broj 10/1-1-87/20 od 10.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u K. ul. ....., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-86/20 od 10.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-85/20 od 10.02.2020. godine, koji se odnosi na Sberbank bankomat u Tešnju ul. ....., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije, broj 10/1-1-87/20 od 10.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave policije Terenski ured S., ..... Z., broj 12/3-158/20 od 13.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat u Z. ....., fotodokumentacija sačinjena od 27 fotografija u boji sa CD-om zalijepljenim u bijeli papirni omot u prilogu, fotodokumentacija Federalne uprave policije Terenski ured S., ..... Z., broj 12/3-160/20 od 13.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u K. ul. ....., koja je sačinjena od 20 fotografija u boji takođe sa DVD-om zapakovanim u bijelu papirnu kovertu bijele boje, naredba za privremeno oduzimanje predmeta Kantonalnog suda u Zenici, broj 04 0 K 011658 20 Kpp od 19.02.2020. godine i 04 0 K 011658 20 Kpp 2 od 19.02.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Novom Travniku broj 06 0 K 013800 20 Kpp od 07.02.2020. godine, odnosi se na bankomat u Vakufu, ..... i u K. ul. ....., zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-89/20 od 12.02.2020. godine, odnosi se na bankomat u Donjem Vakufu ul. ....., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-92/20 od 12.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije, broj 10/1-1-90/20 od 12.02.2020. godine, odnosi se na bankomat Sberbanke u K. u ulica ....., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo, broj 10/1-1-93/20 od 12.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo, broj 11-11/3-66/20 od 14.02.2020. godine, odnosi se na bankomat Sberbanke u Donjem Vakufu, sačinjeno od 36 fotografija u boji, sa CD bijele boje marke Omega u prilogu, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo, broj 11-11/3-67/20 od 14.02.2020. godine, koja se odnosi na bankomat Sberbanke u K., ul. ..... .., koja fotodokumentacija je sačinjena od 36 fotografija u boji sa CD marke Omega bijele boje u prilogu, zapisnici o saslušanju svjedoka koji se odnose na USK Kanton, to su A.K.2, A.K.1 i A.M.1, zapisnik o lišenju slobode MUP USK broj 48/20 od 02.02.2020. godine za D.B., zapisnik o pretresanju D.B. MUP USK, zapisnik o lišenju slobode MUP USK broj 47/20 od 02.02.2020. godine, kopija pasoša na ime O.Z., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj SP-08-02-257/20 od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija MUP USK, broj 44/20A od 02.02.2020. godine, sačinjena od 10 fotografija u boji, na kojima su prikazani mobitel, novac u KM-ovima, sve su apoeni od 10 KM, novčanica dolara, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta FUP policije broj 10/1-1-76/20 od 05.02.2020. godine, zapisnik FUP-a broj 10/1-1-93/20 od 20.02.2020. godine o izvršenom pretresanju pokretnih stvari, a radi se o mobitelu marke MI oduzetog od D.B., fotodokumentacija MUP USK, broj 75/20 od 25.02.2020. godine, sačinjena od 18 fotografija u boji, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije, broj 10/1-1-96/20 od 20.02.2020. godine i broj 10/1-1-94/20 od 20.02.2020. godine, na CD-u su podaci BH Telecoma, TOL-ticketing listing IMEI broj 03.3.2-61-748/20-1FŠ od 27.05.2020. godine (uz napomenu da se radi o propratnom dopisu), zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta PS Bihać, broj 05-04/07-1-1-16/20 od 02.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PS Bihać broj 05-04/07-1-1-16/20 od 02.02.2020. godine, dopis Sperbank BH d.d. Sarajevo broj 1700-78-6820/2020 od 20.07.2020. godine, u potpisu J.D. član Uprave i A.R. prokurist, dopis Sberbank BH d.d. Sarajevo broj 1700-78-1764/2020JB od 11.02.2020. godine, dopis Sperbank BH d.d. upućen tužilaštvu broj 1700-30-3350-1/2020 od 17.03.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 K 015615 20 Kpp 8 od 13.02.2020. godine, naredba za pretresanje pokretnih stvari Kantonalnog suda u Bihaću, broj 01 0 K 015615 20 Kpp 10 od 13.02.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Bihaću, broj 01 0 K 015615 20 Kpp 6 od 10.02.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 K 015615 20 Kpp 4 od 11.02.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 K 015615 20 Kpp 11 od 20.05.2020. godine, dopis MUP USK Interpolu Sarajevo broj 20-04/1-14-9-I-OK-536-2/20-17 od 02.02.2020. godine, naredba o privremenom deponovanju dokaza u sudu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 10 od 09.03.2020. godine, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp od 14.04.2020. godine, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 5 od 03.03.2020. godine, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 4 od 21.02.2020. godine, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 9 od 21.02.2020. godine, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 6 od 14.02.2020. godine, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 3 od 14.02.2020. godine, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 5 od 14.02.2020. godine, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 4 od 12.02.2020. godine, naredba za pretresanje Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 3 od 11.02.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2-I ili 1 od 08.05.2020. godine, zapisnik FUP Sarajevo broj 10/1-1-126/20 od 15.05.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta FUP-a, broj 10/1-1-136/20 od 15.02.2020. godine, dopis MIBO komunikacije broj 05-069-20 od 15.05.2020. godine, rješenje Vrhovnog suda FBiH broj 01 0 K 015615 20 Kž od 20.03.2020. godine, dopis Sberbanke BH d.d. broj 420/20-1800MM od 15.05.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta FUP Sarajevo broj 10/1-1-135/20 od 15.05.2020. godine, zapisnik FUP broj 10/1-1-124/20 od 15.05.2020. godine, o privremenom oduzimanju predmeta, dopis Payten d.o.o. Sarajevo broj 56-2/2020 od 15.05.2020. godine, zapisnik FUP broj 10/1-1-125/20 od 15.05.2020. godine o privremenom izuzimanju predmeta, odnosno dokumentacije, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 10/1-1-134/20 od 15.05.2020. godine, naredba Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp od 05.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave policije Sarajevo broj 11/3-312/20 od 03.08.2020. godine, sastoji se od 46 fotografija u boji sa CD-om marke Omega, bijele boje u prilogu, fotodokumentacija FUP broj 11/3-311/20 od 03.08.2020. godine koja je sačinjena od 10 fotografija u boji sa CD-om bijele boje, marke Omega, dopis Granične policije BiH broj 17-05/1-04-35/1/20-MC od 06.02.2020. godine upućen FUP-u Sarajevo sa CD-om u prilogu, zapakovan u bijelu papirnu kovertu, dopis Granične policije BiH broj 17-05-1-04-35/1/20-MC od 14.02.2020. godine, takođe sa CD-om u prilogu, dopis Granične policije BiH broj 17-05-1-04-35/1/20-MC od 04.02.2020. godine, sa CD-om u prilogu sa izvještajima o prelascima državne granice, akt Granične policije BiH naslovljen kao Granične provjere nad licima pojedinačna tabelarna, dopis FUP upućen Interpolu pod brojem 2004/1-14-9-E-OK-550-3/20-7 od 03.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave policije broj 11/3-134/20 od 18.05.2020. godine, sačinjena od 8 fotografija u boji koje se odnose na šemu bankomata Sberbanke prije 02.02.2020. godine, fotodokumentacija Federalne uprave policije broj 11/3-235/20 od 18.05.2020. godine, sačinjena od 5 fotografija u boji, fotodokumentacija Federalne uprave policije, broj 11/3-136/20 od 18.05.2020. godine, sačinjena od 4 fotografije u boji, fotografije sa prepisima e-mail poruka koje se odnose na činjenicu da se neko raspituje za iznajmljivanje vozila Škoda Octavia od rent a cara, kopija stranice pasoša ime V.M.1 i kopija pasoša na ime K.K., vozačka na ime V.M.1, dokument firme Balkan Team d.o.o. Sarajevo a radi se o dva dokumenta, na ime V.M.1 gdje su navedeni podaci o iznajmljivanju vozila od 31.01.2020. godine do 03.02.2020. godine i radi se o Škodi Octaviji i drugi podaci, a drugi dokument Balkan Team d.o.o. Sarajevo je na ime K.K. kao vozača, odnosi se na vozilo Peugeot 308, reg. oznaka ....., datum početak najma i završetak najma od 29.01.2020. godine u 13,30 do 03.02. u 10,30, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a TK Tuzla, broj 08-06/3-3-03.3-6/20 od 19.02.2020. godine, u prilogu spisak gostiju Hotela Tehnograd za period od 30.01.2020. godine do 31.01.2020. godine, gdje su navedeni K.K. i P.H. i podaci o njihovim prijavama i odjavama u hotel, fotografije njihovih pasoša i knjige gostiju gdje su upisani, zapisnik o pretresanju FUP Sarajevo broj 10/1-1-91/20 od 12.02.2020. godine, zapisnik o pretresanju FUP broj 10/1-1-92/20 od 12.02.2020. godine, dokaz označen kao trag broj 1. u bijeloj papirnoj koverti, zalijepljenoj plavom ljepljivom trakom s natpisom „Dokazi“, list A4 formata printan „Prijava i odjava turista“ na ime V.M.1 redni broj 01/2019 sa prikačenim printanim izvodom Mastercard broj potvrde 060886 od 08.12.2019. godine, vrijeme 11 sati 51 minut 40 sekundi, list A4 printani – račun broj 709/19 od 08.12.2019. godine, na ime V.M.1 sa prikačenim fiskalnim računom broj 909 od 08.12.2019. godine, pretres pmv. Peugeot reg. oznaka ....., vlasnik rent-a car Balkan Team Sarajevo, manja papirna vrećica žute boje označena kao trag broj 2. na istoj je napisano hemijskom olovkom da se radi o jednom USB crnom kablu, jedna bluetooth slušalica, sive boje remax, pretres pmv Peugeot reg. oznaka broj ..... isto vlasništvo rent a car Balkan Team Sarajevo, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta FUP Sarajevo broj 10/1-1-94/20 od 12.02.2020. godine, dopuna krivične prijave Sberbank BH d.d., Sarajevo upućene FUP-u broj 1700-78-1641/2020 od 07.02.2020. godine, dopis BH Telecom d.d. Sarajevo broj 03.3.2-61-364-1/20 G od 25.02.2020. godine upućen F MUP Sarajevo, a radi se o podacima i listinzima poziva dolaznih, odlaznih, SMS poruka, akt Sberbank BiH d.d. Sarajevo broj 1700-78-4605/2020 od 21.05.2020. godine, upućen Kantonalnom tužilaštvu USK, službena zabilješka FUP-a broj 10/1-1-116/20 od 17.02.2020. godine, fotodokumentacija FUP Sarajevo broj 11-11/3-58/20 od 11.02.2020. godine, sačinjena od 16 fotografija u boji, a radi se o fotografijama mobilnog telefonskog aparata Iphone korisnika A.Đ.1, naredba za dopunsko vještačenje računarske opreme KT TK broj T03 0 KTO 0087401 20 od 23.07.2020.godine, prijedlog KT TK broj T03 0 KTO 0087401 20 od 23.07.2020. godine Kantonalnom sudu Tuzla da izda naredbu za dostavu podataka društvenoj mreži Facebook za određene brojeve telefona, naredba Kantonalnog suda u Tuzli, broj 03 0 K 020001 20 Kpp2-I od 08.05.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2-II od 08.05.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2-III od 08.05.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3-I od 14.07.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3-II od 14.07.2020. godine, naredba Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3-III od 14.07.2020. godine, šeme skinute sa GPS praćenja iznajmljenih vozila Peugeot i Škoda Octavia, zapisnik o pretresanju osobe Policijske stanice Bihać, radi se o O.Z., broj 05-04/07-1-1-ZA/20 ZA od 02.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 26/20 od 02.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 05-04/07-1-1-20/20 od 02.02.2020. godine, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a Unsko-sanskog kantona broj 39/20 od 02.07.2020. godine, velika smeđa papirna vreća na kojoj je napisano KTO 87401, 12 puta plastična mag. kartica, siva torba natpisa American Tourister, akt broj 05-04/07-1-1-2856/20 od 23.07.2020. godine, manja papirna vrećica žute boje u kojoj se nalazi manja bijela papirna vrećica bijele boje označeno 10 kartica, fotodokumentacija Policijske stanice Bihać broj SL/20 od 24.02.2020. godine, uz propratni dopis Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona broj 05-04/07-1-1-1615/22 od 05.04.2022. godine, dopis Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine broj 8-15-5-3213/20 od 28.04.2022. godine sa prilozima, akt Generalnog tužilaštva Ruske Federacije broj 82/1-1802-2022 od 16.03.2022. godine sa prevodom, akt Ministarstva pravde Ruske Federacije broj 06-3 4151/22 od 29.03.2022. godine sa prevodom, izvještaj Kriznog tima Sberbank BH d.d. od 03.02.2020. godine u potpisu kojeg su M.M.1, A.Đ.2, J.S. i E.L., jedan hard disk WD 500GB, S/N: WCC2EX413528, izvađen iz centralne procesne jedinice broj PB8L0D4 koju koristi LJ.S. u Odjelu za kartično poslovanje Sberbank BH d.d. Sarajevo, tri optička CD medija, na kojima se nalaze zapisi mrežnih uređaja naznačeni u aktu Sberbank BiH d.d. Sarajevo broj 130/20-1830-AD od 06.02.2020. godine, jedan CD-optički medij, na kom se nalaze podaci o kompromitovanom Account-u I.T., jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ....., kapaciteta 500 GB, jedan HARD disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ....., kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ....., kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ....., kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ....., kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ....., kapaciteta 500 GB, jedan „Hard Disk“ serijskog broja S/N Z3TRH3B3, jedan „Hard Disk“ serijskog broja ....., jedan „Hard Disk“ serijskog broja ....., jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ....., kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ....., kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ....., kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ....., kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ....., kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ....., kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ....., kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja Z6ESL6TG, kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ...., kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ...., kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ...., kapaciteta 500 GB, jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ...., jedan hard disk sa natpisom „SEAGATE“ serijskog broja ...., jedan hard disk marke HGST serijskog broja FR1XWEUK, šema mreže bankomata prije 02.02.2020.godine, podaci iz procesnog centra, ukupno 91 (devedesetjedan) list A4 formata, jedan USB stick, bijelo-roze boje sa natpisom „TRAVELER G$“, kapaciteta 64 GB, jedan USB stick, crne boje sa natpisom „Data traveler 104“, kapaciteta 16 GB-Kingston, hard disc sa natpisom „Seagate“, kapaciteta 250 GB i serijskog broja ...., dokazi koji se odnose na GPS sistem praćenja vozila i izvršeni pregled sadržaja video snimaka sa više napred navedenih CD-ova i DVD-ova, video snimke JP Autoceste FBiH, JP Međunarodni aerodrom Sarajevo, hotela „Tehnograd“ u Tuzli, kao i video snimci sa više različitih objekata na kojima se vide pojedini bankomati u vrijeme učinjenja djela i samo podizanje novca sa istih, kao i prethodni obilasci istih. Nadalje, preuzeti su i dokazi koji su izvedeni u ponovljenom postupku pred prvostepenim sudom u ovom predmetu označenim pod brojem 03 0 K 020001 23 K 2 i to: iskazi svjedoka A.M.2 i A.Z. koji su ispitani putem video linka, uz pravnu pomoć Kantonalnog suda u Bihaću.

Pored naprijed navedenih preuzetih dokaza, na pretresu pred ovim sudom izvedeni su i drugi dokazi tako da su u spis suda uloženi Zapisnik o ispitivanju osumnjičenog D.B. sačinjen u Kantonalnom tužiteljstvu USK broj T01 0 TK 0035266 20 od 03.02.2020. godine, Zapisnik o ispitivanju osumnjičenog O.Z. sačinjen u Kantonalnom tužiteljstvu USK broj T01 0 TK 0035266 20 od 03.02.2020. godine, Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a USK broj 38/20 od 02.02.2020. godine i Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a USK broj 39/20 od 02.02.2020. godine.

Branitelj optuženog D.B. je na pretresu održanim pred ovim sudom, u uvodnom izlaganju i u nastavku pretresa, a kako je to činio i u dosadašnjem toku postupka, kojim navodima su se pridružili optuženi, kao i branitelj optuženog O.Z., istakao da je, po njegovom mišljenju, optužnica nezakonita i nepotpuna jer ne sadrži sve zakonom utvrđene elemente niti dokaze da se u ovom slučaju radi o „organiziranoj kriminalnoj grupi“, odnosno da nisu predočeni i izvedeni dokazi kojima bi se potvrdilo i dokazalo da su optuženi članovi bilo kakve grupe ili da su učinili krivično djelo računalne prijevare koje im se stavlja na teret. Potom su branitelji optuženih i optuženi istakli da smatraju da su optuženi u ovom postupku, D.B. i O.Z. lišeni slobode na nezakonit način, uz kršenje odredaba članova 5., 7., 9. ZKP FBiH jer prilikom lišenja slobode nisu imali prevodioca iako se radi o stranim državljanima koji nisu upoznati sa pravima niti razlozima zbog kojih su lišeni slobode, kao i da su svi materijalni dokazi koji se odnose na lišenje slobode, oduzimanje predmeta i zapisnika o pretresanju optuženih nezakoniti, jer su pribavljeni suprotno odredbama člana 65. do člana 83. ZKP FBiH, pa s tim u vezi i dokazi koji su proizašli iz tih dokaza su kao „plod otrovne voćke“ nezakoniti dokazi, shodno članu 11. stav 2. i 3. ZKP FBiH. Pri tome je branitelj optuženog D.B., a sa čime su se saglasili i branitelj optuženog O.Z. kao i optuženi D.B. i O.Z. ukazao i precizirao dokaze koji su, po mišljenju odbrane, nezakoniti dokazi te predložio da se iz spisa predmeta, kao nezakoniti dokazi izdvoje potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 22/20 od 02.02.2020. godine MUP Unsko-sanskog Kantona, Prva policijska uprava PS Bihać, zapisnik o pretresanju osobe broj ZA/20 od 02.02.2020. godine MUP Unsko-sanskog Kantona, Prva policijska uprava PS Bihać, zapisnik o pretresanju osobe broj 05-04/07-1-1-ZA/20 od 02.02.2020. godine MUP Unsko-sanskog Kantona, Prva policijska uprava PS Bihać, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 05-04/07-1-17/20 od 02.02.2020. godine MUP Unsko-sanskog Kantona, Prva policijska uprava PS Bihać, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 05-04/07-1-1-19/20 od 02.02.2020. godine MUP Unsko-sanskog Kantona, Prva policijska uprava PS Bihać, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 05-04/07-1-1-20/20 od 02.02.2020. godine MUP Unsko-sanskog Kantona, Prva policijska uprava PS Bihać. Nadalje je predložio da se iz spisa predmeta izdvoje i svi dokazi temeljeni na ranije navedenim dokazima, a prije svega, nalaz i mišljenje vještaka Saše Mrdovića, u dijelu koji se temelji na naprijed navedenim dokazima, iskaz i izjašnjenje svjedoka E.M.2, te fotodokumentacija koja se odnosi na sve predmete privremeno oduzete od optuženih po ranije navedenim potvrdama i zapisnicima o pretresanju osoba.

Razmatrajući iznesene prigovore branitelja optuženih i optuženih ovaj sud je najprije imao u vidu odredbu člana 9. stav 1. ZKP FBiH, kojom je propisano da se krivični postupak vodi na jednom od jezika iz člana 8. ZKP FBiH (bosanski, hrvatski ili srpski jezik), a da su službena pisma ćirilica i latinica. U stavu 2. člana 9. ZKP FBiH je propisano da se stranke, svjedoci i ostali učesnici u postupku imaju pravo služiti maternjim jezikom ili jezikom koji razumiju, te ako osoba ne razumije jedan od službenih jezika Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije, osigurat će se usmeno prevođenje onoga što ona, odnosno drugi iznose, kao i isprava i drugog dokaznog materijala, dok je stavom 3. istog člana navedenog zakona propisano da će se o pravima iz stava 2. poučiti prije prvog ispitivanja osobe iz stava 2. tog člana, koje se tih prava mogu odreći ako znaju jezik na kome se vodi postupak, a u zapisniku će se zabilježiti da je dana pouka i izjava učesnika na datu pouku. Stavom 4. člana 9. ZKP FBiH je propisano da prevođenje obavlja sudski tumač.

Iz ličnih podataka optuženih i stanja u spisu, a što nije bilo sporno ni tokom postupka, slijedi da su optuženi u ovom predmetu strani državljani, odnosno državljani Ukrajine. Optuženi su u svojim izjašnjenjima tokom postupka naglasili da oni ne razumiju bosanski ili neki drugi jezik koji je u službenoj upotrebi suda, niti poznaju engleski ili njemački jezik da bi se sa njima mogli sporazumijevati, a na suprotan zaključak ne upućuje ni sadržina spisa.

Iz iskaza svjedoka A.M.1 i A.K.1 proizilazi da su oni, kao policajci PS Bihać bili na dužnosti, u februaru 2020. godine, kada su izvršili privođenje optuženih u PS Bihać. Tako je svjedok A.M.1 u svom iskazu, pored ostalog, naveo da je zajedno sa kolegom A.K.1, u februaru 2020. godine oko pola jedan u noćnim satima, nakon što je zaprimio prijavu i nalog da obiđe područje oko tržnog centra „Robot“, došao na lice mjesta i zatekli su dva njima nepoznata lica koji su se nalazili tačno ispred bankomata Sberbanke, da su im se u više navrata obraćali na bosanskom jeziku i pitali šta rade i zašto su tu, što su oni ignorirali da bi se u jednom momentu stariji među njima okrenuo i na engleskom jeziku rekao „samo minut molim vas“ ili „samo trenutak“. Shvatili su da se radi o stranim državljanima koji nisu znali bosanski, engleski i njemački jezik tako da je bila jako otežana komunikacija pa su nekako uspjeli da se sporazumiju i da im jednostavno pokažu da li su naoružani, da otkopčaju jakne, pokažu džepove, nakon čega su u tom momentu, kada su otvorili jednu od torbi, vidjeli veliku količinu novca zbog čega su ih pozvali u policijsku stanicu. Pokušali su komunicirati s njima jer je stariji poznavao malo engleski i njemački jezik pa je svjedok uspio sa njim malo komunicirati kada su utvrdili da imaju i pasoše.

I svjedok A.K.1 je u svom iskazu naveo da je on zajedno sa svojim kolegom A.M.1 upućen od strane vođe smjene, na osnovu prijave da se na parking prostoru ispred TC Robot, u ulici .... nešto čudno dešava. Kada su došli na lice mjesta zatekli su dvojicu optuženih, negdje oko ponoći ili poslije ispred bankomata. Izašli su iz vozila pa im se obratili ali oni nisu sarađivali dok je stariji gospodin rekao „samo momenat“ što im je bilo sumnjivo, a uspjeli su sa njima uspostaviti komunikaciju zahvaljujući tome što je stariji pričao njemački i engleski. Kako su kod njih primijetili veću količinu novca u većoj torbi pozvali su ih a oni su uredno krenuli s njima u policijsku stanicu nakon čega su obavijestili dežurnog istražitelja i tužitelja te su izvršene potrebne mjere i radnje koje policijski službenici rade a kojima su i oni prisustvovali prilikom lišenja slobode.

Iz navedenih iskaza svjedoka se zaključuje da optuženi ne razumiju nijedan od jezika koji su u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, te da nisu poznavali ni neki drugi jezik (engleski, njemački) sa kojim bi se mogli sporazumjeti.

Također, na osnovu iskaza svjedoka A.M.1 i A.K.1 sud je utvrdio da optuženim nije bilo omogućeno da se, nakon privođenja u PS Bihać i prilikom lišenja slobode upoznaju sa svojim pravima na jeziku koji razumiju, jer tom prilikom nije bilo obezbjeđeno prisustvo sudskog tumača koji bi prevodio ono što se govori na neki od jezika koji optuženi razumiju, što je suprotno odredbi člana 9. stav 2. i 3. i odredbi člana 5. ZKP FBiH, prema kojoj se osoba lišena slobode mora na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije odmah obavijestiti o razlozima lišenja slobode i istovremeno prije prvog ispitivanja poučiti da nije dužna dati iskaz niti odgovarati na postavljena pitanja, da ima pravo uzeti branitelja kojeg može sama izabrati kao i o tome da ima pravo da njena obitelj, konzularni službenik strane države čiji je državljanin ili druga osoba koju ona odredi budu obavješteni o njenom lišenju slobode. Da je optuženima nakon privođenja u PS Bihać obezbjeđeno prisustvo sudskog tumača ne proizilazi ni iz iskaza svjedoka A.M.2 koji je, pored ostalog naveo da je on dobio poziv iz policijske stanice kasno prije podne, otprilike oko 11,00 sati ujutro nakon čega je otišao u policijsku stanicu i pri tome razgovarao sa jednom od prisutnih osoba koji je više govorio, a na osnovu njihove komunikacije je stekao dojam da se razumiju. Dakle, ni ovaj svjedok nije naveo u svom iskazu da je optuženim saopšteno konkretno zašto se terete u prisustvu sudskog tumača, te da su upoznati sa svojim pravima i mogućnošću izjavljivanja žalbe u vezi sa radnjama preduzetim od strane ovlaštenih službenih osoba.

Nadalje, ni iz iskaza svjedoka A.Z., koja je pored ostalog izjavila da je došla u policijsku stanicu nakon obavijesti o predmetnom događaju, da nije uopšte komunicirala sa tada osumnjičenim jer ne zna ukrajinski ili ruski jezik, te iskaza svjedoka M.K., koji je naveo da ne zna ruski jezik a da su ga kolege upoznale da osumnjičeni ne govore engleski jezik, ne proizilazi da je po privođenju optuženih (tada osumnjičenih) D.B. i O.Z. u policijsku stanicu, iako je bilo očito da se radi o stranim državljanima, osigurano usmeno prevođenje na nekom od njima poznatih jezika onoga što drugi iznose, pa je takvo postupanje suprotno članu 9. stav 2. u vezi sa članom 5. ZKP FBiH. Međutim, povrede navedenih zakonskih odredaba, same po sebi, nisu dovele u pitanje zakonitost svih ostalih radnji preduzetih u daljem toku postupka, o čemu će se sud izjasniti u nastavku.

Kada je u pitanju ocjena zakonitosti materijalnih dokaza pribavljenih nakon privođenja optuženih u PS Bihać, ovaj sud je utvrdio da su prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta broj 22/20 od 02.02.2020. godine, sačinjenoj u MUP-u USK, Prva PU, Policijska stanica Bihać od optuženog O.Z. oduzeta novčana sredstva, 430 novčanica po 10,00 KM, 577 novčanica po 20,00 KM, 1096 novčanica po 50,00 KM, i 291 novčanica po 100 KM, te siva torba sa natpisom „American tourister“ da je navedenu potvrdu optuženi O.Z. odbio potpisati, a da je kao službena osoba u potvrdi potpisana A.Z. Nadalje, iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta broj 05-04/07-1-1-17/20 od 02.02.2020. godine, slijedi da se, shodno članu 80. stav 1. ZKP FBiH od osumnjičenog D.B. privremeno oduzimaju predmeti bez naredbe i to više kartica (zaključno sa rednim brojem 12.) da je na toj potvrdi potpis službene osobe A.Z. a na istoj je konstatovano da osoba od koje se predmeti oduzimaju odbija potpisati. Iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta broj 05-04/07-1-1-19/20 od 02.02.2020. godine, slijedi da se po toj potvrdi od D.B. privremeno oduzimaju predmeti bez naredbe i to mobilni telefon sa SIM karticom (sa bližim oznakama navedenim u potvrdi), da je potpis službene osobe A.Z., a da je lice od kojeg se oduzimaju predmeti odbilo potpisati potvrdu kako je konstatovano na istoj, dok iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta broj 05-04/07-1-1-20/20 od 02.02.2020. godine slijedi da se od tada osumnjičenog O.Z. privremeno oduzimaju predmeti bez naredbe i to 22 novčanice u apoenima od 10,00 KM, jedna novčanica u apoenu od 100,00 USD da je kao službena osoba koja oduzima predmete potpisana A.Z., a na istoj potvrdi je konstatovano da osoba od koje se oduzimaju predmeti odbija potpisati potvrdu. Nadalje, prema zapisniku o pretresanju osobe broj 05-04/07-1-1-ZA/20 od 02.02.2020. godine, slijedi da je pretresanje osobe O.Z. izvršeno u 05,30 sati, prilikom lišenja slobode a da tom pretresanju prisustvuju službene osobe A.Z. i M.K. Pomenuti zapisnik potpisali su kao službena osoba A.Z. i kao zapisničar M.K. dok je pretresano lice odbilo potpisati zapisnik kako je konstatovano na istom. Iz zapisnika o pretresanju osobe D.B. broj ZA/20 od 02.02.2020. godine sačinjenog u MUP-u USK, Prva PU, Policijska stanica Bihać slijedi da je pretresanje pomenute osobe započeto u 06,00 sati prilikom lišenja slobode su tom pretresanju prisutne ovlaštene službene osobe A.Z. i M.K. kojom prilikom su kod pretresanog lica nađeni i privremeno oduzeti predmeti pobliže opisani u toj potvrdi (plastične kartice i mobilni telefon, zaključno sa rednim brojem 13.) navedeni zapisnik potpisan je od strane ovlaštene službene osobe A.Z. i M.K. kao zapisničara, dok je pretresana osoba odbila potpisati zapisnik kako je konstatovano na tom zapisniku.

Dakle, iz naprijed navedenih dokaza jasno proizilazi da u vrijeme preduzimanja navedenih radnji nije bio prisutan sudski tumač, uz čiju pomoć bi se osiguralo pravo optuženih (tada osumnjičenih), u smislu člana 9. stav 2. ZKP FBIH, na usmeno prevođenje onoga što su oni ili ovlaštena službena lica koja su preduzimala navedene radnje dokazivanja iznosili i u konačnici kako bi se upoznali o sadržaju tih radnji, zatim eventualno isticali prigovore u vezi sadržaja zapisnika i kako bi uopće mogli potpisati zapisnik. Također, treba ukazati i na odredbu člana 168. stav 3. ZKP FBiH, kojom je, između ostalog, jasno propisano da će se na kraju zapisnika potpisati tumač, ako ga je bilo, dok je u članu 166. stav 1. ZKP FBiH propisano da zapisnik sadrži i imena i prezimena prisutnih osoba i u kojem svojstvu radnji prisustvuje. Odredbom člana 74. ZKP FBiH uređen je postupak radnje pretresanja, pa je tako stavom 1. tog člana istog zakona propisano da prije početka pretresanja ovlaštena službena osoba mora dati obavještenje o svojoj funkciji i razlogu dolaska i predati naredbu za pretresanje osobe kod koje će se i na kojoj će se izvršiti pretresanje, dok je u stavu 4. tog člana, istog zakona, pored ostalog, propisano da pretresane osobe imaju pravo i da stave svoje prigovore na pretresanje prije potpisivanja zapisnika, a članom 76. stav 1. ZKP FBiH je propisano da se o svakom pretresanju sastavlja zapisnik koji potpisuje osoba na kojoj se vrši pretresanje i osoba čije je prisustvo obavezno.

Iz iskaza svjedoka A.Z. proizilazi da je pretresanje tada osumnjičenih D.B. i O.Z. izvršeno od strane policijskih službenika A.M.1 i A.K.1, da ona u tome nije sudjelovala zato što je žena, a da je potpisala zapisnike jer je takva praksa, a iz iskaza svjedoka M.K. slijedi da on nije prisustvovao pretresu sada optuženih, iako je na zapisnicima o pretresanju njegov potpis. Da su A.Z. i M.K. potpisali navedene zapisnike o pretresanju, iako nisu izvršili pretresanje osoba, u svom iskazu je potvrdio i svjedok A.M.1 koji je naveo da su pretresanje osoba izvršili on i A.K.1, koji nisu potpisali zapisnike o pretresanju.

Dakle, u konkretnom slučaju vršen je pretres osoba koje ne razumiju nijedan od jezika koji je u službenoj upotrebi u BiH, budući da se radi o ukrajinskim državljanima. Kako su naprijed navedene radnje preduzete bez prisustva sudskog tumača za jezik koji tada osumnjičeni D.B. i O.Z. razumiju, to je prilikom preduzimanja naprijed navedenih radnji pretresa i privremenog oduzimanja predmeta imalo za posljedicu povredu osnovnog načela iz člana 9. ZKP FBIH. Nadalje, kako ranije navedene zapisnike o pretresanju osoba nisu potpisale službene osobe koje su te radnje zaista i preduzele, kao ni potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta, onda je takvo postupanje imalo za posljedicu povrede člana 74. stav 1. i člana 76. stav 1. ZKP FBiH te člana 168. stav 3. istog zakona. Povreda navedenih zakonskih odredaba ima za posljedicu da su uslijed takvog postupanja radnje pretresanja osoba, kao i oduzimanje predmeta od tih osoba nezakonite, pa se na tako pribavljenim dokazima, shodno članu 11. stav 2. ZKP FBiH, sudska odluka ne može zasnivati.

Naprijed navedeno utvrđenje ovog suda, da su navedene opisane radnje dokazivanja prema optuženim (pretresanje osoba i privremeno oduzimanje predmeta) preduzete bez prisustva sudskog tumača, ne dovodi se u pitanje ni navodima tužiteljstva u kojima se isticalo da je tada osumnjičenim D.B. i O.Z. sudski tumač obezbijeđen prilikom ispitivanja osumnjičenih u Kantonalnom tužiteljstvu u Bihaću, jer iz zapisnika o ispitivanju osumničenog D.B. broj T01 0 KT 0035266 20 od 03.02.2020. godine, sačinjenog u Kantonalnom tužiteljstvu u Bihaću, te zapisnika o ispitivanju osumnjičenog O.Z. broj T01 0 KT 0035266 20 od 03.02.2020. godine, sačinjenog u Kantonalnom tužiteljstvu u Bihaću, ne proizilazi da je prilikom tog ispitivanja optuženim omogućeno da se izjasne na okolnosti ličnog pretresa, sadržine zapisnika o pretresanju ili zapisnika i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta, odnosno da su upoznati sa pravima koja imaju u tom kontekstu. Iz tih razloga se ne nije mogao prihvatiti stav tužiteljstva da je time što je optuženim omogućeno prisustvo prevodioca za ruski jezik pri ispitivanju u nadležnom kantonalnom tužiteljstvu omogućeno izjašnjenje na jeziku koji razumiju.

Budući da, shodno članu 11. stav 3. ZKP FBiH, sud ne može zasnovati svoju odluku na dokazima koji su dobijeni na osnovu dokaza iz stava 2. ovog člana ovaj sud kao dokaze nije prihvatio ni dokaze proistekle iz nezakonito pribavljenih dokaza, a radi se o fotodokumentaciji koja se odnosi na predmete privremeno oduzete po ranije navedenim potvrdama, zapisnicima o pretresanju, te iskazu i izjašnjenju svjedoka E.M.2, koji se temeljio na ocjeni plastičnih kartica oduzetih od optuženog D.B., po ranije navedenoj potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta. Međutim, ovaj sud nalazi da nisu osnovani navodi odbrane optuženih da je kao „plod otrovne voćke“ nezakonit i dio nalaza i mišljenja, odnosno dopunska informacija od 09.04.2021. godine vještaka prof. dr. Saše Mrdovića, budući da je ovaj sud utvrdio da taj dio nalaza i mišljenja, odnosno dopunska informacija, pomenutog vještaka nije zasnovan na dokazima koji su pribavljeni bitnim povredama odredaba ZKP FBiH, što će u nastavku biti obrazloženo.

Ovaj sud je, shodno odredbi člana 296. stav 2. ZKP FBiH, cijeneći sve ostale dokaze koji su izvedeni na pretresu pred prvostepenim sudom i preuzeti od strane ovog suda, svaki dokaz pojedinačno i u vezi sa ostalim dokazima, odlučio kao u izreci presude iz slijedećih razloga:

Iz iskaza svjedoka M.M.1, koja je početkom februara 2020. godine bila zaposlena u „Sberbank BH“ na radnom mjestu direktora Sektora za podršku bankarskog poslovanja i obavljala funkciju šefa sigurnosti zbog nepopunjenosti tog radnog mjesta, slijedi da je za krađu novca saznala 02.02.2020. godine i da je odmah uspostavljen krizni tim banke čiji je bila voditelj. Do saznanja o krađi novca došla je od svog saradnika za fizičku i tehničku zaštitu koji ju je obavijestio o događaju u Bihaću. Okupili su krizni tim kako bi pristupili provjeri o čemu se zapravo radi jer im je bilo indikativno to što su dva ukrajinska državljanina uhapšena i zadržana u pritvoru i što je kod njih pronađena velika količina novca. Pored nje krizni tim su činili još direktor IT-a, članovi uprave uključujući i predsjednike uprave a taj tim se proširivao kako bi događaj poprimao oblike kakve jeste i to shodno nadležnostima direktora pravnog sektora. Kada su doveli u sumnju da je novac njihov nisu odmah mogli pregledati video nadzor jer da bi povukli određeni video nadzor treba vremena, a zato je potrebna i Agencija Securitas. Nakon što su kolege u Bihaću izvršili brojanje novca jer izvještaj procesnog centra nije pokazivao transakcije koje se dešavaju iz keš dispenzera vidjeli su da stanje ne odgovara stanju prebrojanog novca. Poslije toga su, kako bankomat nije imao fizička oštećenja tražili da im pošalju slike iz Bihaća i konstatovali da nema oštećenja na ATM-u što ih je navelo da provjere ATM-ove u svojoj mreži a koji su u vlasništvu kompanije Payton. Paralelno s tim su tražili da njihove ekipe izađu na teren, da prebroje novac u ATM-ovima i urade tu kontrolu koju bi inače uradili u bilo kakvoj sumnji na bilo kakvu prevaru na ATM-ovima. Svjedok je naglasila da su, dok su čekali formiranje te ekipe tražili od Paytona izvještaj o stanju novca u kasetama svih bankomata sa kompletne mreže kako bi uporedili stanje sa procesnog centra sa stanjem novca u kasetama jer je u procesnom centru izvještaj koji banka koristi a dobavljač Payton koristi izvještaj stanja novca u kasetama i banka ne dobija taj izvještaj u redovnoj proceduri nego samo na zahtjev i po potrebi. Taj izvještaj su dobili poslije podne, oko tri ili četiri sata kada su alarmirali da imaju sumnju na određenu zloupotrebu ATM-ova i tražili da im se hitno dostavi taj izvještaj. Kolegica LJ.S. dobila je stanja ili je napravila uvid u sistem, a pošto je formirani tim već bio veliki, dobili su od uprave banke određena zaduženja šta da rade. Kako su postojala neslaganja dva različita izvještaja zaposlenici su izašli na teren da izvrše brojanje novca u ATM-ovima a što je bio i nalog kriznog tima a to se odnosilo na dislocirane poslovnice u Federaciji BiH. Dobili su izvještaj iz Bihaća za koji su već bili utvrdili da stanje ne odgovara, dok je stanje iz poslovnice Otoka (Sarajevo) štimalo, odnosno stanje procesnog centra i fizičko brojanje i stanje tog izvještaja iz Paytona bilo je jednako. Tokom večeri su primali izvještaje svih lokacija na kojima su zaposlenici brojali novac a Sektor pravnih poslova je u dogovoru sa njihovim kolegama iz poslovnica paralelno zvao nadležne MUP-ove. Sigurna je da je i u izvještaju za Donji Vakuf bila razlika od preko 100.000,00 KM. Kako su dva i više ATM-ova bila kompromitovana dali su nalog da se ATM-ovi isključe što je računarski učinio Payton pošto oni nisu vlasnici opreme. Nalog je bio da se ATM-ovi isključe iz struje zato što Payton nije mogao garantovati da kad ATM isključe računarski, kad urade switch down da će u tom periodu deaktivirati keš dispanzer, a nisu mogli ni potvrditi šta je bilo. U izvještajima iz procesnog centra nisu utvrdili da li postoji ijedna sporna transakcija evidentirana u izvještajima. Svjedok je naglasila da nikada nije utvrdila kršenje pravila banke i da se za vrijeme svog rada susretala sa određenim nepravilnostima i da je to sasvim normalno da postoje takvi procesi ali da se ovaj slučaj konkretno ne može dovesti u vezu sa tim. Potvrdila je da su bankomati vlasništvo firme Payton koja je članica jedne informatičke grupacije koja se zove Aseko, da im je Aseko pružalac usluga korbenking sistema, a Payton je za iznajmljivanje i održavanje ATM mreže, poslova mjenjačnica i to svih onih poslova koji se dovode u vezu i servisa vezanih za ATM-ove. Za korbeking sistem je navela da su to osnovne bankarske aplikacije i da toj aplikaciji radi održavanja imaju pristup samo testom a nije joj poznato da li firma Payton ima neki pristup, ali da oni održavaju bankomate. Održavanje ATM-ova je njihova ugovorena usluga koja podrazumjeva tehničko održavanje i servisiranje, da dio aktivnosti mogu raditi digitalno a da određene aktivnosti zahtjevaju fizički obilazak. Ugovor banke je zaključen sa Payton Sarajevo a nije joj poznato da li je Payton Beograd pomagao pri održavanju i rješavanju određenih problema a poznato joj je da bankomati u mreži nisu istog brenda, vrste i modela. Svjedok je naglasila da su se pitali šta bi se desilo kad bi došli na posao trećeg ili drugog a da nisu imali dojavu jer bi njihovi alati teško mogli ustanoviti ovakvu vrstu transakcije, pošto SIA izvještaj ne daje te informacije. Potvrdila je da je pregledala video nadzor sa bankomata u Bihaću i sa svake lokacije, njih šezdeset i nešto ATM-ova, nije znala odgovoriti šta se tačno desilo u Bihaću. Navela je da bi SIA pružala usluge morala je zadovoljiti standarde kartičnih organizacija, da je procesni centar neko ko pruža usluge procesinga kartičnih transakcija dok Payton pruža usluge održavanja i iznajmljivanja ATM i Pos uređaja a shodno tome ATM-ovi moraju biti potvrđeni i certificirani od strane visa i master card-a. Naglasila je da nemaju poslove koji omogućavaju procesing tih transakcija što Payton nikada ne bi mogao raditi zato što nije certifikovan na našem tržištu, dok SIA jeste. Payton je imao pristup svim digitalnim bankomatima a nije joj poznato za SIA kao procesnog centra. Izvještaj o bankomatu se dobija tako što SIA sa ATM-ova kupi te transakcije, obrađuje ih i procesuira. SIA je imala pristup korsistemu banke, kao neku vrstu digitalne komunikacije, a ne zna i za ATM. Banke komuniciraju sa raznim pružaocima sa raznih servis usluga, može se imati pristup sa servera za razne aplikacije koje zaposlenici koriste u redovnom radu ali da glavnom serveru niko nema pristup osim zaposlenika banke i da bi se nešto radilo u korsistemu banke mora se prići servisu na kojem se nalazi određena aplikacija. Svjedok je potvrdila da je u izvještajima, u periodu dva do tri dana oko 02.02.2020. godine bilo evidentirano regularnih transakcija ali to nije mogla reći za bankomate na kojima je utvrđen manjak jer nije toliko duboko ulazila u izvještaj iz razloga što je paralelno radila i druge aktivnosti pa pretpostavlja da su drugi članovi kriznog štaba možda sa tim upoznati. Po izjavi ovog svjedoka regularna transakcija mora biti potvrđena od strane procesnog centra i ona se ne može desiti ako je kartica istekla ili ako je nevažeća a sve ono što ode prema procesnom centru je regularna transakcija i ona prođe kanal provjere, odnosno provjeri se da li taj klijent ima novca na računu. Naglasila je da operativni kor sistem nije bio korumpiran, a tačnost izvještaja SIA soldate je 90% sigurna a ostavlja preostalih 10% pošto neke transakcije ne mogu proći. Za neregularne transakcije se zna na osnovu logova u sistemu o tim transakcijama koji je sistem Payton proview alata kojeg Payton koristi kao monitoring te je istakla da se ovdje govori o korsistemu koji je jedna zaštićena cjelina i koja nije bila predmet ovog slučaja. Po njenim navodima proview pristup prema bankomatima je zapravo softver kojeg Payton koristi za monitoring i prikupljanje određenih izvještaja za tekuće poslovanje, a nije joj poznato ko ga instalira, ATM-ove su iznajmljivali a njihov je novac, mreža, ruteri, svičevi i sve ostalo što služi za komunikaciju. Za napad koji se desio dvije do tri sedmice prije predmetnog događaja je rekla da je to vrsta blackbox napada i da se on dešava na način da provalnici oštete jedan dio na ATM, gdje se nalazi USB utor. Poslije tog obavještenja su isključili USB jer postoji mogućnost botanja sa USB-a, te je navela da je vjerovatna drugačija komunikacija sa bankomatima i da je to mogao raditi neko ko sjedi u Americi, jer je sve moguće danas u sferi informatike i cyber sigurnosti. Punjenje bankomata je u nadležnosti trezora a ne njenog sektora pa joj nije poznato da li se prilikom punjenja kaseta novcem na bankomatima upisuju serijski brojevi novčanica, a nije znala objasniti kako se može znati, npr. kojih je faktički 300,00 KM njegovo, ako neko podigne karticom banke taj novac i ima ga u džepu.

Svjedok A.P.2 je u svom iskazu naveo da je po zanimanju inženjer elektrotehnike i zaposlen u Sberbank na radnom mjestu Sektora IT gdje je bio zaposlen i tokom februara 2020. godine, sa radnim dužnostima, između ostalog, vođenje računa o materijalnim i nematerijalnim sredstvima koja spadaju u domen IT-a kao što su računari, serveri, mreža. Za neovlašteno podizanje novca i problem u banci saznao je dana 02.02.2020. godine u poslijepodnevnim satima kada ga je nazvala M.M.1 i obavijestila da je u Bihaću primjećen nedostatak novca sa bankomata. U toj situaciji je bila njegova obaveza da kao član kriznog štaba banke dođe u banku što je i učinio, kada su imali sastanak kriznog štaba i obavješteni o dešavanjima u Bihaću, da su negdje oko ponoći uhapšena i privedena dvojica sumnjivaca koji su uhvaćeni u otuđivanju para sa bankomata u Bihaću. Stoga je svaka organizaciona jedinica u sastavu kriznog štaba dobila zadatak tako da je IT dobio zadatak da provjeri logove kako bi mogli vidjeti šta se desilo. Imali su proview, koji je alat za praćenje monitoringa rada bankomata a pošto bankomati nisu vlasništvo banke iznamljivali su ih od firme Payton koja im je pružala monitoring alarm koji je omogućen uposlenicima. Taj proview alat u banci se nalazio na kompjuteru gospođe LJ.S. i to je bio jedini način praćenja rada bankomata, a obzirom da su bankomati iznajmljeni smatra da su svi oni povezani sa procesing centrom Paytona, što znači da se rad može pratiti u Paytonu a kako nemaju procesni centar u banci za procesuiranje kartičnih transakcija, pošto se bankomati vežu za kartične transakcije, to radi SIA u Slovačkoj sa kojom imaju ugovor. Ova dva načina praćenja bankomata tog procesnog centra i aplikacije proview generalno nemaju neku vezu mada su preko komunikacija morali biti uvezani, transakcije se mogu spojiti na kraju što znači da jedna mora potvrditi drugu stranu, a izvještaj procesnog centra mora odgovarati izvještaju Paytona. Pojasnio je da provjeravanje logova znači da oni na serveru koji se nalaze u banci i na mrežnim uređajima kojima je banka vlasnik provjeravaju sumnjiva dešavanja, ali nemaju pristup logovima proview aplikacije već to ima Payton i da oni nemaju pravo pristupa nekom drugom računaru u banci mimo te aplikacije jer oni kao vlasnici mogu prići svim bankomatima a logovi koji se nalaze na njihovom serveru u banci pokazuju samo saobraćaj između servera koji su u banci i bankomata, pošto bankomat mora da se autorizuje i tako predstavi banci da će, laički rečeno, raditi sa bankom. To znači da svaki bankomat mora biti prijavljen u okruženju banke da ga kao takvog predstavi i da kaže „OK, ja sam vaš i možete raditi sa mnom“. Svjedok je naglasio da je on dobio zadatak da provjerava logove pošto je u IT-u, kako bi vidjeli da li ima sumnjivih neuobičajenih dešavanja na bankomatu, nakon čega su kontaktirali Payton i tražili ispomoć od njih da dođu u banku da pregledaju i dostave im logove sa bankomata kada je došao kolega A.O. i fizički pokupio logove sa bankomata u Bihaću, zahvaljujući softveru kojeg imaju kao vlasnici bankomata što je mogao učiniti daljinski, konekcijom, jer komunikacionim kanalima može pristupiti automatu i odgovarajućim naredbama pozvati logove na pregled. Tom prilikom je samo uzeo logove sa bankomata koje su zajedno gledali a tu je bilo još kolega kada je on zvao negdje oko 14,00 sati prije tog noćnog događaja i rekao mu da je primjetio sumnjivo ponašanje na bankomatu u Bihaću te da je taj bankomat resetovan a taj reset nije zabilježen na proview niti na SIA već samo na bankomatu. U tom momentu mu nije rekao razlog već samo da mora dalje istraživati sa svojim kolegama iz Beograda jer je u Beogradu glavni procesing centar Payton, da je analizu izvršio A.O. koji im je to i prezentovao te je utvrdio da je vršena isplata sa bankomata iz raznih kaseta u raznim iznosima novčanica a da te isplate nisu zabilježene ni u proview ni u SIA. Obrazložio je da je to uradio tako što može pokupiti logove sa bankomata koji se nalaze samo na bankomatu i kojima su zabilježeni događaji koji se dešavaju na tom uređaju i u kojima su zapisi napisani u heksadecimalnom kodu, gdje svaki heksadecimalni kod označava neku radnju a kada se poslije spoji taj niz događaja, odnosno kada se spoje ti heksadecimalni kodovi dobije se scenario dešavanja. Svjedok je naglasio da je kada je uočio da su bankomati isplaćivali novac nije znao na osnovu koje komande je novac isplaćen, ali da nije isplaćivao novac po set up-u, jer je svaki bankomat podešen da isplati određenu količinu novca i da može isplatiti jednom najviše 500,00 KM, da se stavljaju ograničenja da se po kartici može isplatiti najveći dnevni, sedmični ili mjesečni limit. U tom slučaju nisu imali uticaj na taj limit jer upitnik za transakcije nisu dolazili u dosje nego su direktno sa bankomata slali upit na bankomat, na taj mašinski kod i bankomat je isplaćivao novac. Bankomati su ispražnjeni do iznosa do kojeg može alarmirati da ima malo novca jer su bankomati podešeni, radi redovnog praćenja, kada ima minimalan broj novčanica da pošalje informaciju centru i banci da je bankomat blizu kompletne isplate da će se kaseta isprazniti i da je potrebno istu nadopuniti. Nijedan od kompromitovanih bankomata nije poslao tu informaciju da je došao do minimuma. Svjedok je naglasio da je MIBO komunikacija softverska kuća koja pruža usluge između ostalog i održavanje mreža, da Sberbank u jednom periodu nije imala mrežnog administratora koji se brine o mreži, mrežnim uređajima i komunikacijama servera i bankomata, odnosno oko komunikacionih linija pa je zbog toga banka sa MIBO-m sklopila ugovor o održavanju mreže Sberbank, te da je ona održavala mrežni sistem i kada su bankomati kompromitovani, da je krizni štab zvao i kolegu iz MIBO-a E.A. koji je dolazio na zahtjev banke kada je bio potreban na licu mjesta i rečeno im je da nema neuobičajenog saobraćaja između servera i bankomata. Kasnije se ustanovilo da bankomati jedan sa drugim „ne mogu pričati“, a onda je kolega iz MIBO-a ustanovio da mogu pričati, a da su pretpostavljali da postoji nivo zaštite koji neće dozvoliti tzv. vodoravnu komunikaciju bankomata, a da je to sigurnosni propust. Svjedok je naglasio da je MIBO imao komunikaciju ali nije mogao doći do bankomata jer jednostavno izlazni port iz rutera koji se nalazio na bankomatu nije dozvoljavao takvu komunikaciju. Potvrdio je da je Payton na osnovu zahtjeva banke radio postavljanje postavki PC, odnosno računarske jedinice na bankomatima, pa shodno tome oni su ti koji su postavljali izvještaje, komunikaciju, vrstu isplate, odnosno rad samog sistema što je po njemu bilo apsolutno nesigurno, a za kontrolu tih sigurnosnih postavki bio je nadležan sigurnosni odjel.

Svjedok LJ.S. je navela u svom iskazu da je zaposlena u Sberbank Sarajevo na radnom mjestu saradnik za kartično poslovanje gdje je radila i u februaru 2020. godine. Njen opis poslova se odnosi na finansijsku kontrolu blagajne bankomata i rješavanje reklamacije zadržane kartice u bankomatu u koordinaciji sa tehničarima, a u slučaju intervencija i kvarova bankomata i sa ostalim kolegama iz banke. U nedjelju, 02.02.2020. godine, nazvao je zaštitar iz Bihaća i izvijestio da treba da se isprazni bankomat i da ne radi slip i da on povuče stanje, a radilo se o bankomatu TC Robot u Bihaću. Iako je bila nedjelja ona je kontaktirala tehničare Paytona jer je bila vanredna situacija, da pošalju stanje ili da pomognu zaštitaru da popravi kvar a od Paytona je tražila da pošalje isto stanje novca iz kasete jer zaštitar ne može da povuče slip. To stanje joj je poslao tehničar na viber. Finansijska kontrola bankomata koja proizilazi iz opisa njenog radnog mjesta podrazumjeva kontrolu poslije svakog punjenja bankomata od strane kolega, to znači poređenje stvarnog stanja zatečenog novca sa knjigovodstvenim stanjem, odnosno glavnom knjigom u njihovim kurs kontrolama a to se kontroliše tako što kolege iz poslovnica koje opslužuju bankomat pošalju zapisnik koji sadrži zatečeno stanje i punjenje, također šalju slip koji su dobili iz bankomata o zatečenom stanju i sa koliko novca su napunili bankomat nakon čega ona pristupa žurnalima. Ti žurnali se dobiju preko proview programa na kojima su zabilježene sve uspješne transakcije koje su dobili od vendora. Podatke koje gledaju na žurnalima su koja je apoenska struktura isplaćena, da li je novac vraćen i da li je kartica zadržana a pri kontroli uzima stanje punjenja bankomata koje je posljednje i dodaje transakcije do otvaranja bankomata. Svjedok je navela da je transakcije od 11,00 sati prethodnog dana do momenta otvaranja bankomata vidjela na žurnalima na proview zbog čega ga i koristi te je navela kako se transakcije izračunavaju i naglasila da kad povuku analitičku karticu glavna knjiga pokazuje, odnosno da stanje potpuno odgovara knjigovodstvenom stanju. Potvrdila je da nije mogla izvršiti kontrolu koju redovno radi zato što nije imala žurnale i pristup proview kao ni te transakcije koje su se desile zbog čega su stanje koje su dobili od Paytona, od vendora izračunali koliko je to zatečeno stanje trebalo biti i uzeli stanje od procesnog centra na izvještaju AT greške koju su poslali, pa su ta dva stanja uporedili i utvrdili razliku od oko 100.000,00 KM, što je bio otuđeni novac. Potvrdila je da su od procesnog centra SIA dobijali izvještaj do tada tri puta u toku dana o stanju novca u svim bankomatima i o greškama koje se eventualno dese, da ne radi printer, čistač, tastatura ili da nije u funkciji bankomat ili jeste. Ono što su tražili od Paytona te nedjelje imaju na proview programu kojem svakodnevno pristupa i ima sve te transakcije jer žurnal ide momentalno i ako se sad desila ta transakcija bit će zabilježena i moći će je vidjeti kada otvori žurnal, jer se ne radi o izvještaju koji se isporučuje periodično nego čim otvore žurnal vide transakciju. Kada su od Paytona tražili izvještaj oni su im rekli da se sumnja da je na njihovom bankomatu bilo zloupotreba te da zbog toga treba prebrojati novac da bi utvrdili da li je njihov izvještaj u redu, a taj izvještaj je sadržavao total, odnosno koliko je novca napunjeno po kasetama od 10, 20, 50 ili 100 KM, te je pri tome objasnila na koji način se vrši punjenje kasete u bankomatu. Također je objasnila da žurnali predstavljaju snimak transakcija uspješnih i odbijenih na bankomatu po datumima i po redoslijedu kako su nastale, da su oni imali taj pristup i mogli su staviti bankomat u funkciju ili van funkcije ali to nisu koristili pošto su tu vendori koji koriste sve ostalo jer su ih interesovali samo žurnali za finansijsku kontrolu bankomata. Istakla je da prije pristupa toj aplikaciji prvo mora ući u sistem i konektovati se na VPN tako što će ukucati svoj password, a nije joj poznato da neko drugi ima pristup toj šifri, odnosno aplikaciji niti da se njena kolegica na isti način prijavljivala na VPN i da li je to bila standardna šifra za VPN. Svoj password nije nikome dala jer je to u banci strogo zabranjeno a nije joj poznato koji je minimum novca koji bude u bankomatu i ko postavlja taj minimum, mišljenja je da bankomat kad se napuni novac se može potrošiti do kraja. Ovom svjedoku nije poznato koja su ovlaštenja firme Payton u vezi sa bankomatima, te da su u konkretnom slučaju uporedbom izvještaja Payton i sistemom banke vidjeli da postoji manjak od 100.000,00 KM, koji izvještaj su poslali kolegama, a da se prije otvaranja kaseta radi brojanja novca, nije moglo znati koliki će biti manjak. Ona nije jedini saradnik za kartično poslovanje u banci već tu ima još 5-6 kolegica a samo ona i kolegica A.D. su imale mogućnost pristupa na svom računaru jer su imale instaliran program, za što su dolazili iz Paytona koji su zajedno sa kolegama iz IT to instalirali. Pojasnila je da se A.D. konektovala sa svog računara jer je imala instaliranu aplikaciju Payton. Iz poslovnice im nisu saopštavali koji iznos novca nedostaje nego su samo uzeli taj izvještaj i fizičko stanje novca, a imaju glavnu knjigu i analitičku karticu koja je pokazivala tačan iznos novca koji nedostaje, odnosno tačno stanje kada su sve transakcije proknjižene u fajlu, a što je i pokazalo takvo stanje kada su došli u ponedjeljak.

Svjedok A.R. je navela u svom iskazu da je zaposlena u Sberbanci na radnom mjestu direktora Sektora za pravne poslove gdje je radila u februaru 2020. godine i sjeća se da je početkom februara bila obavještena o nekim neregularnim aktivnostima koje su se dešavale na bankomatima njihove banke. Dana 02.02.2020. godine je obavještena da se nešto čudno dešava na bankomatu u Bihaću, da je nestao novac iz bankomata i da bi trebalo što prije doći u banku kako bi kontaktirali sa nadležnim organima, tj. policijom i tužilaštvom i utvrdili da li je došlo do otuđenja novca i kako bi izvršili prebrojavanje, te koordinirala aktivnosti u slučaju da se desi da na ostalim dislociranim bankomatima nedostaje novac. Izvršeno je prebrojavanje novca na ostalim dislociranim bankomatima u poslovnicama, i to direktno prebrojavanje novca u bankomatima kada je ustanovljeno da na 25 bankomata nedostaje novac, a to se odnosilo na 24 bankomata u Federaciji BiH i na jedan u Brčko-distriktu, te da ukupno nedostaje 2.673.310,00 KM uključujući i Brčko distrikt. Prilikom davanja iskaza u Federalnoj upravi policije ona je predala specifikaciju kompromitovanih bankomata na kojima se desilo otuđenje novca koja je sadržavala serijski broj bankomata, lokaciju i tačan iznos novca, a specifikacija je sačinjena na osnovu uvida koji su vršile kolege, dakle, ono stanje koje je bilo u bankomatu i stanje koje je zapisnički uneseno po procedurama banke, koliko novca je bilo u bankomatu i stanje zatečeno te noći kada su kolege izašle na lice mjesta, otvorile kasete i utvrdile stvarno stanje. U međuvremenu je i Triglav osiguranje isplatio štetu po nagodbi koju su zaključili sa njima pa stoga Sberbanka ne postavlja imovinsko pravni zahtjev već se istog odriče u korist Triglav osiguranja. Svjedokinja je naglasila da su imali informacije o iznosu novca u bankomatima po apoenima jer moraju znati koliko novca stave u bankomat, ali serijske brojeve novčanica nisu imali. Ovaj svjedok je pojasnila da, koliko joj je poznato ugovor o iznajmljivanju bankomata i softvera i pratećih poslova je bio inicijalno zaključen sa ASECCOM, a čini joj se da je 2018. godine zaključen sporazum o preuzimanju ugovora kojim je Payton preuzeo taj ugovor. Ugovor sa SIA Slovakia nije vezan za ovaj ugovor, sa SIA-om je poseban ugovor o obradi kartičnih podataka. Naglasila je da je kritične noći vršeno fizičko brojanje novca, da uvijek znaju koliko su novca stavili u bankomat i da se prebrojavalo koliko novca nedostaje u momentu kad im je javljeno šta se desilo te su tako utvrdili manjak i prijavili policiji. Nije joj poznato da je banka prije ovog slučaja imala utvrđene manjkove prilikom redovnog popisa novca u sefovima, trezorima i bankomatima, a poznato joj je da je poslovni rezultat banke iz 2020. godine nešto lošiji nego 2019. godine. U vezi predmetnih događaja svjedok je potvrdila da nisu imali nikakvu fizičku štetu i oštećenja na bankomatima već samo u fizičkom nedostatku novčanica.

Svjedok J.D. je navela u svom iskazu da je kao član uprave u Sberbanci bila i član kriznog štaba u februaru 2020. godine i koliko se sjeća da je bila naredba da se dana 02.02.2020. godine fizički isključe svi bankomati. Informaciju o manjku u konkretnom slučaju dobili su i SIA i Payton, a imali su sastanak članova uprave banke sa direktorom društva Payton u februaru 2020. godine. Nije joj poznato u kom roku je banka podnijela oštetni zahtjev Triglav osiguranju, jer to nije nešto za što je ona zadužena, a misli da je u roku od 48 sati.

Svjedok E.L. je naveo da je kao član uprave Sberbank, u momentu kada se desio predmetni događaj bio zadužen za globalna tržišta, nabavke, operacije i informatiku, a u segment operacija je ulazilo i kartično poslovanje dok je novčano poslovanje u bankomatu pripadalo drugom članu uprave. Misli da je ugovor sa firmom Payton Sarajevo iz februara 2020. godine, koji datira iz 2017. godine sa firmom Asseko čiji je Payton pravni sljednik, a predstavljao je eksteralizovani ugovor i radilo se o materijalno značajnom ugovoru u skladu sa pravilima i odlukama Agencije za bankarstvo. Kao član uprave bio je i član kriznog štaba te dao nalog da se ugase svi bankomati, a tamo gdje to nije bilo moguće da se obezbjedi fizička zaštita od strane Securitasa nakon čega bankomati nisu brzo vraćeni u funkciju, misli da većina bankomata nije radila od nedjelje predvečer do srijede. Pojasnio je da ima ustaljena procedura o punjenju bankomata koja je jasno definisana da to radi uprava a on se time ne bavi, da se bankomati pune zavisno od potražnje novca sa tog bankomata. Kada je u pitanju bankomat u Bihaću prvu informaciju su dobili od MUP-a ili Securitasa, a ne od Paytona a ostale informacije sa bankomata su dobili uporednim brojanjem novca na bankomatima i uparivanjem stanja sa izvještajima SIA.

Iz iskaza svjedoka M.M.1, A.P.2, LJ.S., A.R., J.D. te E.L. u bitnom proizilazi da je nakon saznanja da su bankomati kompromitovani, Sberbanka BH d.d. organizovala brojanje novca u bankomatima i da je postojala razlika u novcu, jer se stanje novca u bankomatima nije slagalo sa izvještajem SIA-e, da novac nije isplaćen klijentima obzirom da su sve redovne transakcije zabilježene (koji je račun zadužen i kome je isplaćen), da nisu znali razlog kako je došlo do razlike u stanju novca na bankomatima, da na bankomatima nisu uočena fizička oštećenja, niti su „plombe“ na kasetama koje se pune novcem bile oštećene. Iskazima ovih svjedoka sud je poklonio vjeru jer je ocijenio da su se ovi svjedoci objektivno i nepristrasno izjašnjavali o njima poznatim činjenicama koje su u vezi sa konkretnim predmetom, a u njihovim iskazima nema protivrječnosti i nedoslijednosti.

Svjedok A.P.1 je navela u svom iskazu da je zaposlena u firmi Payton Sarajevo od aprila 2015. godine, da je voditelj tima koji je zadužen za softversku podršku za njihove klijente i interne klijente uposlenika iz drugog tima koji radi na terenu i daje prvu liniju podrške prema klijentima. Naglasila je da pruža usluge Sberbanci od kada je zaposlena, a od usluga toj banci rade instalaciju ATM bankomata zajedno sa softverom, daju prvu i drugu liniju podrške u slučaju da postoji neki problem, na primjer neko neslaganje iz knjiženja i iz onoga što se vidi na bankomatu, analiziraju logove i pokušavaju da nađu šta je uzrok takvog neslaganja i eventualno ako postoji neka hardverska greška na bankomatu dužni su da zamijene taj dio, te na zahtjev banke instaliraju dodatne servere čiji razvoj se radi u njihovoj firmi u Beogradu, Payton d.o.o. Beograd. Sjeća se da je 02.02.2020. godine popodne dobila poziv od kolegice I.Č. da je opljačkan bankomat Sberbanke nakon čega je uključila svoj laptop i logovala se kada je vidjela brojne komunikacije između njenih direktora, predstavnika banke i drugih, sa kojima je i ona imala komunikaciju te upoznata sa prijavom uposlenika njihove banke u Bihaću, da je napravljen uviđaj na bankomatu Robot i da nedostaje određena vrijednost novca. Isti dan su interno formirali krizni štab unutar firme pa je dogovor bio da sljedeće jutro dođu predstavnici eksperata iz Beograda da im se pridruže da zajedno sa bankom organizuju sastanak, a pri tome je pojasnila na koji način su prikupljali podatke sa komponenti sistema, pa je navela da postoje aplikativni logovi u kojima nisu pronađeni tragovi o isplati i hardverski u kojima je iste pronašao. Naglasila je da postoje neka pravila na osnovu kojih se tumače isplate, a to su u stvari bile poruke sa isplatnog modula i sa kaseta gdje se vidi koliko je iz koje kasete isplaćen određeni broj novčanica. U nedjelju su dobili zahtjev od banke da za taj bankomat urade analitiku isplata, što je njen kolega vidio u hardverskom logu i izračunao da je preko 100.000,00 KM isplaćeno. Pored analize tih logova sa bankomata radili su i čitali poruke sa konzolne proview aplikacije koja služi za tehnički monitoring bankomata, primjetili su poruke koje nemaju neki logičan pravilan slijed, poruke su počinjale sa transaction, start transactiondand, a između u tom nizu poruka postoji poruke koje dolaze i sa aplikativnog nivoa i sa hardverskog nivoa. Neke poruke sa aplikativnog nivoa su nedostajale i mišljenja je da su to poruke transactionrequest, transactionreplay, cashrequest, a vidjele su se poruke sa po deset do dvadeset uzastopnih poruka sa hardverskog nivoa o isplati pa su zaključili da je to u stvari poruka od momenta kad je krenula isplata, pa shodno tome, kad jedan korisnik na bankomat ubaci jednu karticu i bude jedna poruka, a uobičajeno je da se kod ubacivanja kartice vidi prvih šest cifara i zadnje četiri cifre kartice jer se maskiraju brojevi kartice koji ne smiju biti vidljivi ni njima niti sistemu. Zatim se vidi poruka o transactionrequest, transactionreplay, cashrequest. Ona nije specijalista za tu aplikaciju pa pretpostavlja da su to u stvari poruke prema procesoru pomoću kojih se radi autorizacija isplate, a te poruke su očigledno nedostajale. Svaku isplatu, kako je navela neko mora da autorizuje, odnosno ovlasti, jer ona ne može otići dignuti novac sa bankomata ako nema dovoljno sredstava na svom računu i to neko mora da odobri a ta poruka ide u sistem banke, odnosno u procesni sistem. Za poruku koja kaže aitentaken navela je da znači da je preuzela novac i da je to poruka sa hardverskog nivoa kada je bankomat potvrdio novac. Primijetila je neuobičajene poruke i ubacivanje nečega u cardrider čitač ali se nisu vidjele aplikantove poruke transactionrequest, transactionreplay, cashrequest, a onda se vidio niz tih poruka 5, 10, 15, 20 uzastopnih sa hardverskog loga. Po njenom mišljenju, to znači da je novac sa bankomata preuzet 10, 15, 20 puta, a tu vrstu napada na bankomat interno zovu jackpotting zato što se to stavlja u poređenje sa kockastom mašinom gdje se sa nekom kombinacijom odjednom dobije velika količina novca. Svojom internom analizom došli su do zaključka da je bilo trigerovanja nečega, a to znači okidanje nečega što je sjedilo negdje u softverskom dijelu bankomata da je isplatio veliku količinu novca i da je aitentaken značio isplatu i preuzimanje uzastopno određene količine novčanica koja je izvađena iz automata. Svjedok je naglasila da klijent može doći kao korisnik da bi napravio jednu transakciju i uzeo novac ali da ne može biti uzastopnih 10, 20, 30 transakcija što su vidjeli prvi put. Ostavila je mogućnost da je ubačena neka vrsta kartice i da su vidjeli neke brojeve kao da je card ubačen ali je mišljenja da tako nije moglo. Svjedok je potom u svom iskazu objasnila na koji način funkcioniraju aplikacije koje se odnose na rad bankomata u normalnim uvjetima, koja aplikacija je bila instalirana na bankomatima i pojasnila za proagenta da prima poruke i šalje ih na proview, a taj proview prima poruke sa bankomatske aplikacije, da postoji još jedna aplikacija za isplatu novca koja procesira, šalje poruke prema procesoru i između ostalog, prema tom proview agentu koji to prosljeđuje na proview server. Poruke o isplati sa ovog bankomata nisu dolazile sa aplikativnog nivoa, odnosno aplikacija u momentu isplate je bila nečim blokirana ili stopirana jer bankomatska aplikacija nije radila. Također je svjedok pojasnila kako i na koji način operateri u banci imaju pristup na osnovu kojih aplikacija, kako su instalirani neki softveri i njihov način rada. Istakla je da je za izdavanje naredbe bankomatu da isplati novac potrebno sofisticirano znanje jer treba znati koju komandu pustiti i nešto odraditi a nije joj poznato da li je prema njenom ugovoru dozvoljen pristup bankomatu je li detaljno navedeno šta sve smije, a šta ne, jer u njenoj nadležnosti nisu ugovori te naglasila da tim za softversku podršku radi po principu zahtjeva od strane nadređenih, od njih dobivaju zahtjev da nešto instaliraju, promjene i testiraju a nije joj poznato da li neko drugi u firmi Payton ima tako sofisticirano znanje jer se mora ugasiti aplikacija da biste to odradili. Kako je navela, to je tzv. vrsta blackbox napada gdje se dođe na bankomat, odspoji se PC sa hardverskog dijela. Ona nije u mogućnosti izdati naredbe bankomatu za isplatu novca ali je to moguće fizički uraditi tako što se odspoji aplikacija i pusti komanda, a nije ostavila mogućnost da to Payton uradi niti im je to dozvoljeno, jer oni nemaju ništa sa novcem u bankomatu. Aplikacija koja se instalira na bankomatu po uobičajenim standardima mora se razvijati po sigurnosnim zahtjevima te industrije kartičnog plaćanja a u kritičnom momentu je bila ta zaštita i to u ovom slučaju Askim uređaj modul, koji štiti krađu podataka sa kartica i koji se montira na čitaču kartica. Svjedok je naglasila da Payton nema pristup operativnom sistemu banke, da je nakon ovog događaja povećan nivo zaštite, ali je istakla da nema savršenog sistema zaštite. Svi logovi su sačuvani za naknadnu analizu i isporučeni FUP-u i banci a njen kolega je pokušao da sa cijele mreže preko proview alata pokupi logove. Potvrdila je da je u svom sistemu primjetila jackpotting, zatim legalnu isplatu, pa opet jackpotting i da se na logovima moglo vidjeti kad je bio zadnji jackpotting.

Svjedok A.O. je u svom iskazu naveo da je zaposlen u firmi Payton na radnom mjestu IT inženjer, odnosno scan LAN Support, gdje je bio zaposlen i početkom februara 2020. godine, a njegove dužnosti su bile instalacija novih verzija za razne banke plus scan LAN Support. Dana 02.02.2020. godine dobio je dojavu vezano za nepravilnosti u radu bankomata Sberbank da se desila neka pljačka na bankomatu. Dvije-tri sedmice prije toga imali su neuspješan backbox napad pa su posumnjali da se radi o istom kada su preko kolege Jasmina pitali zaštitare da li ima oštećenja na bankomatu. Preko proview, kao monitoring alata u njegovoj firmi pristupio je bankomatu u Bihaću i pokrenuo support, koji je lokalni alat gdje se obavljeno skuplja u jedan fajl te nakon pregleda tih fajlova, plus onih događaja koji im se prikazuju na proview konzoli aplikacije ustanovili su da je došlo do zloupotrebe bankomata i isplate novca. Da je došlo do nelegalne isplate novca na bankomatu saznali su na temelju pregleda hardverskih logova bankomata i eventa koje su dobili na proview gdje se moglo vidjeti da nije u pitanju regularna transakcija, koja bi imala sve elemente, pošto kada dobiju te logove to znači početak transakcije, drugi je pročitani trag sa kartice, treći je ukucan pin i četvrti je zahtjev poslat prema procesoru. Odgovor od procesora i isplata znači preuzimanje kartice i novca, a kraj transakcije je normalan tok transakcije. Bilo je neuobičajeno što je oko 12 sati prva isplata rađena tokom dana dva puta karticom sa koje se nisu mogli očitati podaci jer se jednostavno vidjelo da je zapis ubačen a kartica je vraćena jer nije čitko i nije se moglo pročitati u skladu sa tim, a sve navedeno se odnosi na bankomat u Bihaću. Naglasio je da niko od njegovih nije restartovao bankomat, misleći na hard disk, i da im je bio nepoznat razlog što su vidjeli logove da je izdata komanda na bankomatu i to sa administrativnim pravima da se bankomat restartuje, što oni inače nemaju pravo niti mogu raditi preko proview aplikacije koju koriste. Svjedok je pojasnio da bankomat evidentira karticu i ako ima bilo kakav magnetni zapis na kartici isti vuče bankomat i dalje preuzima čitač kartica, koji očitava traku potrebe sa magnetnog zapisa, plus čip, a kada to uporedi onda ide dalja transakcija sasvim normalno i dalje čita podatke. Mišljenja je da je samo očitan i da nije mogao uporediti sa čipom nikako te podatke pošto nije mogao da iščita on je odbio tu transakciju i prijavio je MUP-u. Naveo je da je negdje oko dva sata u Bihaću prvi put pokupio logove i nakon što im je banka javila da se pljačka desila na više bankomata na cijeloj mreži trebalo je da se promijene logovi. Naglasio je da je sa nekih uspio povući ali da nisu uspjeli pokupiti logove sa onih bankomata koji su u međuvremenu ugašeni zbog pljačke banke. Kada su ti bankomati pokrenuti drugi put pokupio je logove ali nisu postojali žurnal logovi, koji su bili najnormalniji logovi i na osnovu kojih banka i oni gledaju tu transakciju, postojali izbrisani kadrovski logovi koje je već ranije pokupio, a kod brisanja žurnal logova se mora imati određena administratorska dozvola i on kao predstavnik firme Payten briše svako 365 dana, kako je već postavljeno na toj fazi, a on nije mogao pretpostaviti ko ih je u ovom slučaju izbrisao. Kako je naveo, osim njegove firme proview aplikaciji mogu još pristupiti uposlenici banke koji su dobili ta prava, aplikaciju instaliraju IT ljudi iz banke a username i password banka na zahtjev dobija od strane administratora sistema proview koji se nalazi u Beogradu. Ostavio je mogućnost da su bila dva usera, odnosno dvije osobe koje su bile ovlaštene i imale instaliranu aplikaciju, s tim ako je nečiji user npr. A. onda je i password isti. Njegova firma je daljinskim putem koristila proview aplikaciju, a druga vrsta pristupa je fizički pristup bankomatu uz pratnju ovlaštenih osoba ispred banke, koji su uglavnom zaštitari. Nisu utvrdili da je neki neuobičajeni problem postojao u operativnom sistemu nego su bili obavješteni u večernjim satima od strane banke da je njihov IT primjetio fajl koji se zove MMexe, jer je to drugi doz koji inače nije uobičajen fajl koji bi trebao da se tu nalazi, a kasnije su utvrdili da im je taj fajl MMexe samo neki naziv i da je to Exedelete program koji služi za duboko brisanje fajlova i određenih stvari za brisanje gdje nije moguće nakon e-maila uraditi ili potvrditi ga. Također je naveo da nije utvrđeno porijeklo, odnosno od koga je taj fajl i da je kasnije banka javila da je došao kroz njenu mrežu. Svaki administrativni pristup bankomatu znači ulazak u samu lokaciju u pratnji osoblja banke i zaštitara i onda se po potrebi nešto instalira, a nije uobičajeno da se instalira osim ako su neke izmjene na samom aplikativnom nivou na zahtjev banke, prostora ili su u pitanju neke migracije sa jednog operativnog sistema na drugi i sa jedne veze aplikacije na drugu. Serviseri Paytona nemaju poseban alat kojim se radi dijagnostika samih uređaja, a to je poseban ključ koji služi za posebno testiranje uređaja kada imate grešku, kako bi se ustanovilo gdje je greška, a postoje i određena pravila da bi se to koristilo, a to se dešava u iznimnim slučajevima u njegovom servisu gdje se pograbljaju dijelovi a dijagnostiku uređaja mogu raditi samo ljudi koji su prošli obuke od njihovog brendera, Windowgigel. Potvrdio je da se za fizički pristup bankomatu mora ubaciti USB stik sa stvarima, da se bankomati po pravilu ne smiju međusobno vidjeti i da bankomat treba da vidi procesor, u ovom slučaju njihov monitoring alat proview, odnosno dvije adrese na koje on gađa i sa kojima komunicira. Utvrdio je kada su došli na posao u ponedjeljak (03.02.2020. godine) radi velike analize da se mogu pingati dislocirani bankomati koji su kod banke međusobno povezani GSM ruterima. Ping znači da ima fizička veza između bankomata i bankomata što se ne bi smjelo desiti. Dislocirani bankomati se nisu mogli pingati sa bankomatima u poslovnicama, jer je bila vjerovatno drugačije podešena mreža i sve, dok su se ovi u poslovnicama mogli pingati odnosno vidjeli su se ovi dislocirani te da to nije u opisu uobičajeno da se tako radi. Potvrdio je da su u logovima na bankomatu u Bihaću primjetili da je prije podizanja tih neuobičajenih isplata novca korištena kartica, provjerili su logove za ostale bankomate i mišljenja je da je to bilo zabilježeno u logovima koji su dostavljeni FUP-u sa proview i da su se neke tri-četiri kartice pojavljivale u više mjesta u BiH u različito vrijeme. Prije svih isplata novca uslijedilo je evidentiranje nekih kartica i sve kartice su bile neispravne na određeni način. Po žurnal logovima i ovim logovima su vidjeli da su sve bile identično neispravne, što su odmah dostavili Federalnom MUP-u. Kako je svjedok naveo u svom iskazu, pristup proview konzoli imali su samo on i kolega J.M.1 koji su bili zaduženi da to nadgledaju i svako je imao svoj izvod a za administrativni pristup on je instalirao te slajdove, administrativne šifre su određivali i mijenjali svakom promjenom operativnog sistema verzija aplikacije, a sve to zavisi koliko banka želi da prati standarde faktičke organizacije. Naglasio je da je bankomat programiran da isplati maksimalno četrdeset novčanica u jednoj isplati zbog svojih hardverskih ograničenja i nikada nije rađena veća količina već čak i manja u Bihaću, i to najčešće 38, a nekad i 35 novčanica. Kasnijom analizom su, gledajući logove na nivou aplikacije vidjeli da je na bankomatu regularna aplikacija koja služi za isplatu novca, pa tako nije mogao pristupiti svom hardveru jer je nešto držala zaključano samo za sebe i svoja prava. Istakao je da je neko morao dati komandu da se bankomat resetuje i da on neće sam raditi reset, osim ako mu nedostaje struje. Ovaj svjedok je naglasio da su zaposlenici sestrinske firme u Beogradu imali pristup bankomatu u mreži jer je tu administrator sistem, to je nekada bila firma Asseco, pa se kasnije razdvojio i ostao jedan dio za card business u Paytenu. Ponovio je da je proview konzola podrazumijevala samo digitalnu komunikaciju sa bankomatima bez ikakvog fizičkog pristupa i istakao da su dva nivoa pristupa, jedan gdje će administrator sistema dodijeliti prava na konzoli kao korisniku i jedan dio pristupa na istom formatu, da te nivoe dodjeljuje administrator sistema u Beogradu a misli da su zaposlenici imali manji nivo ovlaštenja. Njemu nije poznato na koji način su IT iz banke vidjeli fajlove, odnosno da li preko proview ili drugog pristupa ali se moglo vidjeti koji su to fajlovi, neki su se mogli otvoriti, a neki ne, što je i zavisilo od zaposlenika. Banka od njih, kao od firme koja kontroliše bankomate, nije nikada zahtjevala instalaciju nečega što nije služilo svrsi, a oni održavaju kutiju bankomata kao vlasnici i održavaju softver i hardver te kutije, a nemaju nikakvog upliva za sve što je na nivou komunikacije. Svjedok je u svom iskazu potom objasnio način rada bankomata i potvrdio da programi na bankomatu imaju svoju zaštitu te istakao da bi ga neko otvorio morao je prići bankomatu sa zadnje strane, ubaciti stik i otključati ga a za pristup bankomatu ne postoji bluetooth ni wirless, da neko ne mora imati karticu da bi izvršio zlonamjernu isplatu novca i naveo da je u konkretnom slučaju to bio triger na osnovu onoga što je vidio iz logova ili okidač za zlonamjerne isplate. Po iskazu ovog svjedoka nađen je program koji je radio dubinsko brisanje i to žurnal za tu godinu ali da nije brisao hardverske logove i treisove i smatra da je vjerovatno bilo moguće da ti hardverski logovi budu na neki način izmjenjeni i korumpirani jer ih nije moguće mijenjati kad pristupite zato što je to zapis kao svaki drugi i da on ili neko drugi iz firme Payton to nije mogao uraditi niti kontrolisati zapis jer je to radio operativni sistem, a nakon njegove promjene ostat će trag da je drugi datum i modifikovanje. Dana 02.02.2020. godine pristupio je oko dva sata bankomatima preko proview konzole, da je iza 19,00 sati računar koji se nalazi u njihovoj firmi koristio kolega E.O., a pristupanje računaru E.O. je obrazložio time što je na tom računaru u firmi bila podignuta aplikacija za monitoring bankomata obzirom na vikend i ostale dane. Preko minitoring aparata su mogli najnormalnije pristupiti, s tim što oni imaju jedna prava, a banka druga. Kritične prilike je banka donijela odluku za gašenje bankomata i radi toga je poslala zaštitare, bez da ih je obavijestila, zato što oni mogu uraditi samo reset. Tom prilikom banka nije izgasila sve bankomate nego su u nekima izvađene kasete a ostale je ugasila. Među bankomatima kojim nije mogao pristupiti bio je i onaj u Bihaću koji je ugašen skroz kasno a nije znao da li je ugašen poslije vađenja kasete. Po njegovom mišljenju jedan reset je bio poslije podne, a drugi dva tri sata iza toga poslije zloupotrebe, navečer oko 12 sati. Nakon što je bankomat resetovan nastavio je sa normalnim radom koji je isplaćivao novac za korisnike gdje je bio regularnih transakcija a sav nestanak novca se morao desiti prije toga. Nije siguran da nije bilo i drugih zlonamjernih kodova, fajlova i super virusa koji su možda brisali i mijenjali evente, logove, programe itd. i ne zna koliko unazad su brisani ti logovi i instalirani nekakvi kodovi, a ostavio je mogućnost da su to sve vrijeme mogli raditi, čučati, koji je zlonamjerni program koji nije bio aktiviran. Kasnijom analizom je primjetio brojeve kartica da su se pojavljivali na više mjesta u BiH na bankomatima, a da je jedan od njih bio onaj u Bihaću čija se kartica prvi put pojavila negdje oko 12 sati i drugi put se to masovno desilo oko dva i nešto sati. Prva isplata je rađena oko 14,00 sati poslije podne i pretpostavio je da je kartica koju je otkrio imala upisanih prvih šest i zadnja četiri broja, poslije te analize 03.02.2020. godine su to dostavili i FUP-u kako bi uradili nešto na otkrivanju ostalih počinitelja, a kasnije su dobijali zahtjeve i od drugih banaka jer su se kartice pojavljivale i na drugim bankomatima, a na karticama koje su se vrtile bilo je četiri ili pet različitih brojeva. Naveo je da su dvije sedmice prije toga bila dva neuspješna i jedan uspješni blackbox napad, ali da je to oko kartice sasvim drugi vid napada. Naglasio je izuzetnu preciznost kad ima hardverske logove tako što može do zadnje novčanice utvrditi koliko je isplaćeno, a par dana prije 29. uradio je update na bankomatima Aerodrom i Otoka, a možda na još nekim, a da se na njima zaraza nije mogla proširiti zato što se radi o različitim tipovima bankomata koji imaju svoju posebnu instalaciju. Stepen sigurnosti zaštite je bio takav da je dozvoljavao sve PC-i DSS standarde klasične organizacije, a ponovio je da je blackbox napad bio fizički koji je podrazumijevao obijanje bankomata rezanjem i bušenjem, te istakao da je na svim bankomatima Sberbanke bila identična stvar, odnosno isti jackpotting urađen na svim onima koji su opljačkani, pa tako i na onom u Bihaću i Donjem Vakufu.

Svjedok M.U. je, kao glavni direktor kompanije Payton ranije bio član uprave društva ASSECO, naveo da je Payton nekad bio poslovna jedinica u okviru tog društva i rastom biznisa taj segment je izrastao u kompaniju Payton. Koliko mu je poznato ta kompanija nema bilo kakav odnos sa operativnim centrom SIA u Slovačkoj i sav program koji se radio na bankomatima radio se lokalno u BiH, a ono što ima u Srbiji jeste monitoring server koji pokriva više desetina banaka iz cijelog regiona, između ostalog i monitoring Sberbanke BH Sarajevo je „nakačen“ na taj server u Srbiji. Bankomati su sredstvo za rad i ne postoje podaci o poslovanju bankomata, ali postoji nešto što se zove monitoring i taj monitoring je smješten u Beogradu, prvobitno je bio ASSECO u Sarajevu, pa je taj ugovor kasnije prenesen na Payton kada je došlo do odvajanja kompanija. SIA je procesna kuća koja ima potpisan ugovor sa bankom i oni se bave finansijskim transakcijama, a Payton se bavi tehničkim dijelom tog posla, ne bave se komunikacijom i mrežom, već to opet radi neko drugi i misli da u tom segmentu banka ima potpisan ugovor sa MIBO komunikacijama. Proview je trenutno broj jedan softvera za monitoring na svijetu, ali je bilo moguće izvršiti napad na bankomate preko tog sistema ukoliko se ima password i username od računara, napadač ne mora poznavati proview softvere zato što u slučaju hakerskog napada i kompromitacije informacionog sistema banke svi podaci su dostupni i hakeri koji su na visokom nivou mogu da u trenutku, dok korisnik tog računara piše, da čitaju šta piše i ako imaju pristup njegovom računaru sa udaljene pozicije oni preuzimaju kontrolu nad tim računarom. Prvi put je imao sastanak sa upravom Sberbanke u februaru 2020. godine, bila je nedjelja, misli da je bio gospodin E.L. i J.S. kao i drugih kolega iz banke jer su pokušali utvrditi šta se desilo i na koji način. Nakon što su uhapšeni ljudi u Bihaću banka je počela brojati novac i ustanovila je šta se desilo na više bankomata. U Payton-u mogu vidjeti da bankomat tehnički radi ispravno, a operativni sistem SIA može znati koliko je novca u bankomatu koji podatak Payton nema i ne vidi iznose novca.

Iskaze svjedoka A.P.1, A.O. i M.U., koji su zaposlenici pravne osobe Payten d.o.o. Sarajevo, ovaj sud je prihvatio kao objektivne i vjerodostojne budući da su se svjedoci, kao zaposlenici pravne osobe Payten d.o.o. Sarajevo izjašnjavali o njima poznatim činjenicama i okolnostima, obzirom da je navedena pravna osoba vlasnik bankomata koje je koristila Sberbank BH d.d. Sarajevo. Ovaj sud je u cjelosti prihvatio njihove iskaze u kojima su se izjašnjavali o načinu rada i funkcionisanju instaliranih bankomata, koji su potvrdili u svojim iskazima da je bilo neovlaštenog podizanja novca uzastopnim izbacivanjem novca, što se naziva „jackpotting“, da je za vrijeme neovlaštenog podizanja novca aplikacija banke za bankomate bila van funkcije i blokirana, da se više kartica pojavljivalo na bankomatima i u više mjesta prije nelegalnih isplata novca (navodi da je takav slučaj i na bankomatu u Bihaću istakao je svjedok A.O.), da je stepen sigurnosti, kada je u pitanju funkcionisanje bankomata bio takav da je zadovoljavao sve PCI DSS standarde klasične organizacije, da nije bilo fizičkih oštećenja na bankomatima, u smislu obijanja rezanjem ili bušenjem.

Svjedok S.D. je bila zaposlena na radnom mjestu direktora poslovnice u Lukavcu je navela da je u mjesecu februaru 2020. godine dobila nalog od direktno nadređenog da pregleda dislocirani bankomat tzv. ATM13 za koji je bila zadužena kao direktor, a koji se nalazi u TC „Bingo“ u Lukavcu, na adresi ..... Razgovarala je sa svojim pretpostavljenim N.H., direktorom regije, koji je otišao u poslovnicu, nakon čega je pozvala svoje zaposlenike i organizovala da budu ispred banke u određeno vrijeme gdje su bili svi otprilike za pola sata, sačekali su zaštitarsku agenciju „Security“ koji su po proceduri obavezni da te kase, odnosno novac dopremaju, znači te su čekali da novac dođe u kasama. Nakon toga su kolege brojale kasete sa novcem koje su dio svakog bankomata, kasete se po proceduri otvaraju i slijedi fizičko brojanje novca kada je utvrđeno da u tim kasetama, po stanju koje su imali po elektronskom izvještaju i stvarnom stanju, nedostaje oko 100.000,00 KM, a za tačan iznos nije bila sigurna. S obzirom na praćenje stanja bankomata naglasila je da postoje izvještaji koji se dva puta dnevno dostavljaju na e-mail adrese zaposlenika i na svakom izvještaju se očituje stanje po svim kasetama, postoje četiri kasete u svakom bankomatu za sve različite vrste apoena od 10, 20, 50 i 100 KM, te u svakoj kaseti se nalaze iste novčanice, odnosno isti apoeni. Razliku od 100.000,00 KM su utvrdili na osnovu izvještaja od kolega iz Sarajeva iz centrale s glavnog trezora. Po izvještaju koji su dobili utvrdili su razliku koja je fizički brojana i naglasila je da izvještaj o trenutnom stanju na svakom od bankomata dobiju na e-mailu u obliku tabele, radi se o programu koji je gotov i tu nema fizičkog brojanja novca. Ova svjedokinja je naglasila da u nedjelju 02.02.2020. godine, nije prisustvovala brojanju novca iz izvještaja koji dolazi elektronskom poštom, radi utvrđivanja stanja bankomata u poslovnicama dislociranih i onih koji se nalaze u okviru poslovnice to je rađeno po proceduri brojanja, obzirom da se radi o dislociranim bankomatima i da zaštitarska kuća preuzima te kasete i donosi tako što se prvo skidaju plombe, onda otvaraju kasete i broji novac koji se nalazi u njima. Serijski brojevi novčanica nisu bili popisani i taj popis ne rade ni za jednu valutu kada se radi o brojanju novca. U tom trenutku nemaju podatak o tome da li su plombe numerisane i hipotetički je potvrdila u slučaju da plomba nema broj, a olovna plomba je sa jednom sajlom željeznom kojom se to veže, mogao je staviti bilo ko ko puni kasetu. Redovne popise imaju onako kako se prazni bankomat, eventualno svakih sedam do deset dana se rade iste aktivnosti, fizičko brojanje novca, ali joj nije poznato da li je nestanak, odnosno manjak nastao od 15,00 sati 02.02. ili 01.02. 2020. godine, ili tih sedam dana prije ili koliko već. Naglasila je da samo određeni zaposlenici, sukladno odluci o suključarstvu imaju pristup kasetama, a ne svi, koje se pune i plombiraju u poslovnici, ali u posebnoj prostoriji. Što se tiče bankomata u ulici .... u L. navela je da više osoba, njih dvoje koji su blagajnici i zaposlenici banke imaju ključeve od bankomata, a pored njih i zaštitari koji nisu zaposlenici banke. Ona nema podatak koliko taj bankomat može općenito najviše primiti novca, a zna po procedurama banke koji je maksimum i da svaki bankomat ima svoj limit, a u svaki bankomat se stavlja onoliko novca koliko se prosječno u tom mjestu ili gradu troši i svaki ima prema popisu, odnosno proceduri koju je uprava banke donijela svoj blagajnički maksimum i taj maksimum za svaki bankomat je različit. Kada nestane novca u bankomatu i kad ljudi ne mogu podići novac onda redovno dobiju izvještaje koji im signaliziraju koliko je novca u bankama, a te izvještaje dobivaju dva puta dnevno. Svjedok je istakla da ona ne zna ko im je otuđio novac sa navedenog bankomata, iako je sve bilo zaštićeno po procedurama.

Svjedok N.H. je u svom iskazu naveo da je zaposlen u Sberbank BH d.d. Sarajevo na radnom mjestu direktora regije Tuzla gdje je bio i tokom februara 2020. godine, da je u tom periodu dobio naredbu za vanredno brojanje novca u banci na bankomatima u poslijepodnevnim časovima. Dana 02.02. oko 18,00 sati nazvala ga je kolegica Merima iz Sarajeva i kazala da trebaju hitno organizovati fizičko prebrojavanje novca u dislociranom bankomatu u Lukavcu. Otišao je u poslovnicu Lukavac, nazvao telefonom i zamolio da se obezbjedi da tu u poslovnici budu prisutne i kolege koji su zaduženi za suključarstvo, jer kada se prebrojava bankomat sredstva u kasetama donosi zaštitarska agencija, ali da bi oni to unijeli u trezor moraju biti ovlaštene osobe koje rukuju ključevima i šiframa trezora. U poslovnici su bila dva službenika banke, A.H. bankar za pravna lica i E.M.3 saradnik za transakcijsko poslovanje, službenici zaštitarske agencije „Flek“ čiji je službenik bio zadužen za poslovnicu da bi se moglo ući u nju, dok je agencija „Security“ radila transporte novca i donosila kasete iz tog dislociranog bankomata. Svjedok je potvrdio da je bio prisutan u poslovnici i lično vidio kasete koje su fizički osigurane, odnosno bile su blindirane jer postoji kao metalna žica koja se provuče i stavi se plomba na kojoj postoji šifra poslovnice na koju se odnosi i znak Sberbank. Također je naglasio da te kasete zatvara i otvara službenik u poslovnici u trezoru, da plombe nisu bile kompromitovane, odnosno da su bile čvrste i uredne, kasete nisu otvarane. Fizičkim prebrojavanjem sredstava u kasetama konstatovali su da stvarno stanje novca u kasetama ne odgovara knjigovodstvenom stanju, a inače u poslovnici se manjak, odnosno višak konstatuje kada ne odgovara knjigovodstveno i stvarno stanje. Radilo se o manjku od nekih 114.000,00 KM, što je neuobičajeno veliki i nenormalan manjak. Po njihovom sistemu knjigovodstveno stanje znači da bankomat daje podatke o knjigovodstvenom stanju u banci i da u svakom momentu imaju stanje svake blagajne, da svaki bankomat ima neku blagajnu i da upoređuju ta stanja. Prilikom punjenja bankomata izvuku se tzv slipovi, to je papir koji govori koje je njegovo knjigovodstveno stanje i koji se izvlači na licu mjesta. U slučaju manjka ili viška dalje istražuju šta može biti, jer postoje nekad neke transakcije zabilježene pa se onda nađe šta je bilo i obavijesti se klijent. Na taj dan je radila zaštitarska agencija i jedino oni mogu izvlačiti slipove, te nisu bile evidentirane transakcije koje bi upućivale na isplate koje su stvorile manjak. Kako je postojao manjak bez evidentiranih transakcija na bankomatu o tome je obavijestio kolegicu M.M.1, koja mu je tad kazala da postoji sumnja da su bankomati opljačkani i da se trebaju prebrojati ostali dislocirani bankomati, a riječ je o bankomatima u TC Bingo City Centru, ulici .... u T., o bankomatu koji se nalazi u zgradi Glavne pošte u T., zbog čega se uputio u poslovnicu T.. .. kako bi organizovao prebrojavanje i ostalih bankomata. Te večeri su oko 20,00 sati uspjeli da uđu i imaju pristup bankomatu u Bingo City Centru i izvrše prebrojavanje, dok kod bankomata .... nisu mogli doći jer nisu bili u mogućnosti da dođu do vlasnika prostora koji bi im otvorio da uđu do bankomata, zbog čega su neki bankomati prebrojani sutradan ujutro. U svim bankomatima je utvrđen neuobičajeno nenormalan veliki iznos manjka i to u Bingo City Centru čak preko 190.000,00 KM, a u preostala dva bankomata preko 100.000,00 KM manjka, a nije bilo zabilježenih transakcija koje bi upućivale na te iznose, odnosno isplate. Kada je dobio dojavu da vrši vanredno brojanje novca lično je obilazio bankomate i nije mogao primjetiti neko fizičko oštećenje na bankomatima koje je neuobičajeno nego je čak stekao utisak da su oni u funkciji. Na bankomatima na Čaršijskom .....u i u BH Pošti primjetio je skupa sa zaštitarima više instaliranih kamera u bankomatu, jednu izvana i drugu iznutra bankomata, a koje su bile premazane na identičan način nekom kremom kao što je ruž za usne i tako nešto poput labela. Tu večer on nije bio na bankomatu u tržnom centru Bingo, već sutradan i na istom je bio isti trag premazivanja bezbojne boje. Svjedok ne zna tačno koliko je nedostajalo novca na tri bankomata, ali je naglasio da su plombe na kasetama bile sigurno ispravne i da su brojanju prisustvovala dva zaposlenika i zna da ima tačna procedura kako se prebrojavaju ta sredstva i uvijek mora biti pravilo tzv „pravilo četiri oka“, odnosno dvoje mora biti prisutno. Sjeća se da su zapisnici vanrednog brojanja novca u bankomatima, odnosno kasetama predati MUP-u ili da su e-mailom poslati banci. Naveo je da se prilikom svakog punjenja bankomata uradi fizičko brojanje i da ima zapisan trag sa svim stanjima koliko je napunjeno i šta je sa apoenskom strukturom. Kod svakog punjenja su komisijski otvore kasete, izbrojen novac i sravnjeno stanje, ali mu nije poznato kad je to tačno bilo na bankomatima i da li postoji zapisnik. Bankomat se puni kada direktor poslovnice procijeni da ga treba puniti na osnovu informacija o knjigovodstvenom stanju, da se nakon punjenja bankomat stavlja u funkciju i evidentiraju se određene isplate i to one redovne isplate. Svjedok je naveo da on ne zna uzrok manjka koji je evidentiran, da mu nije poznato u kojem tačno periodu je došlo do manjka od zadnjeg fizičkog brojanja, odnosno punjenja bankomata, te nije mogao da kaže da im je zvanični operativni sistem banke dao presjek knjigovodstvenog stanja od 15,00 sati, ali da nije bilo fizičkog brojanja. Zatim je svjedok pojasnio kada i kako dolazi do punjenja bankomata i ko prisustvuje punjenju bankomata te ko ima ključ ili šifru za obezbjeđenje bankomata. Posebno je naglasio da utvrđeni manjak nije evidentiran na bankomatu, da nije mogao procijeniti ko i kako je napravio manjak niti su bili u mogućnosti da utvrde razlog u smislu da imaju transakciju koja na to upućuje.

Svjedok D.M. je u svom iskazu naveo da je on radio na radnom mjestu direktora Sberbanke BH za regiju Mostar, da je u februaru mjesecu 2020. godine dobio naredbu za vanredno brojanje bankomata od strane A.M.3, direktora Odjela sigurnosti, da su nakon toga u nedjelju 02.02.2020. godine u poslijepodnevnim satima došli u poslovnicu, te u međuvremenu prebrojali novac u bankomatu iz poslovnice kada su utvrdili da nema nikakvih odstupanja. Zaštitari su donijeli sredstva iz dislociranih bankomata i to bankomata u Ulici ....., gdje su uočili neslaganje nakon upoređivanja stanja sredstava u bankomatu i na slipu. Naglasio je da su neslaganje pri brojanju novca utvrdili na dva bankomata koja pripadaju poslovnici Mostar I dok treći bankomat koji je „napadnut“ pripada poslovnici Mostar II, a u toj poslovnici on nije bio prisutan. Svjedok je naglasio da su kasete u kojima se nalazio novac bile u sasvim normalnom stanju, bile su plombirane a plombe nisu bile oštećene. Prema njegovom saznanju nije bilo nikakvih vanrednih oštećenja a koliko se sjeća na tri bankomata nedostajalo je okvirno 390.000 KM ili nešto više od toga. Po onome što dobiju prilikom punjenja bankomata vidjelo se da nedostaje novca i mišljenja je da nije postojao trag isplate novca na bankomatu. Prilikom uviđaja, koji je rađen naknadno, uočili su da su kamere unutar bankomata bile nečim zamrljane, ali se to ne može jasno vidjeti, te dodao da svaki bankomat ima dvije kamere, vanjsku i unutrašnju kod koje ima jedan prozorčić. Budući da Securitas upravlja kamerama od njih je zatraženo da se izuzmu svi hard diskovi, ali se ne može sjetiti šta je sa tim kamerama kada je obilazio bankomate te pojasnio da unutrašnji prozorčić na bankomatu znači objektiv od kamere koji u biti snima face, a to je bilo zabrljano. Svjedok je posebno objasnio da su prvo brojali novac na bankomatima koji su u poslovnici jer je za dislocirane bankomate trebalo otići po kasete što su učinili zaštitari. Nakon što su utvrdili manjak isti nisu odmah prijavili policiji i tužiteljstvu već nadležnim osobama njihove banke, kojima su dostavili zapisnike komisijskog brojenja. Fizičkog brojanja novca o stanju na bankomatima nije bilo prilikom svakog punjenja, a neki bankomati se pune brže, a neki kasnije, pa je moguće da su se neki punili čak u petak ili u subotu a neki i prije deset dana. Na bankomatima nisu mogli utvrditi manjak i zato nisu imali obavještenja a nakon saznanja o dešavanjima na bankomatima po naredbi nadležnih osoba iz banke su ugasili sve bankomate koji su im rekli da kada se isprazne da se više ne pale. Potvrdio je da je video zapise predao MUP-u, ali nije siguran da li i one iz server sobe niti ko i koliko dugo čuva te zapise, da nikada nisu bili zapisani serijski brojevi novčanica koji se nalaze i kojima se pune bankomati već samo apoenska struktura, a ponovo je potvrdio da su u predmetno vrijeme kamere unutar bankomata bile ispravne i funkcionalne.

Svjedok M.T. je potvrdila da je 02.02.2020. godine, kao direktor poslovnice Gračanice u Sberbanci BH, dobila nalog za prebrojavanje novca u dislociranom bankomatu „Plamingo“ i jednom u sklopu poslovnice. Organizovala je brojanje novca tako što je kontaktirala dvije kolegice pa su ušli u poslovnicu a kako se radi o dislociranom bankomatu u objektu firme „Plamingo“ morali su zvati i uposlenike te firme da otvore objekat da bi mogli ući. Pri tome su došli i zaštitari iz Tuzle koji su preuzeli kasete iz dislociranog bankomata i dostavili u poslovnicu. Pri tom su utvrdili da se stvarno i knjigovodstveno stanje u dislociranom bankomatu ne slaže, dok se u poslovnici slagalo, a koliko se sjeća nije se poklapalo oko 57.000 KM, dok su kasete bile svaki put neoštećene i zaštićene plombom, te da su njene kolegice, suključari, kao i svaki put plombu sjekli makazama, otvorili i prebrojali novac iz neoštećene kasete. Potvrdila je da su tom prilikom dobili slipove i da je, vezano za dislocirani bankomat, uočena razlika stvarnog stanja i stanja sa slipa, da su zadnji put vršili presjek stanja novca na bankomatu u subotu, imali su zadnji izvještaj obzirom da je bila nedjelja. Kada je uočila manjak na dislociranom bankomatu o tome je obavijestila i policiju, a nije joj poznato da li je neko od njenih kolega izlazio sa policijom, ali jesu kad se od tužiteljice uzimao hard disk. Svjedok je objasnila da se kasete pune u njihovoj poslovnici tako što se novac pripremi i to stotice, pedesetice, dvadesetice i desetice, kojima se pune četiri kase, a nakon što budu napunjene zatvore se i plombiraju i uz prateću dokumentaciju predaju zaštitarima koji nose kasete u bankomat. Svaka plomba ima broj poslovnice, a soba u kojoj se pripremaju i pune kasete je vratima fizički odvojena u odnosu na poslovnicu, dok trezorska, kao i ulazna vrata, imaju jednu bravu, zatim ključ i elektronsku šifru, pa je potrebno prvo isključiti alarm te se mora okrenuti krug da bi se otvorio trezor, a na navedenom bankomatu je instalirana i postavljena video kamera. Po mišljenju svjedoka, postoji mogućnost da je par klijenata banke u tom kritičnom periodu podigao neki iznos novca, ali daleko manje od iznosa koji je nedostajao o čemu u tom momentu nisu imali podatke.

Iskazima svjedoka S.D., N.H., D.M. i M.T. sud je poklonio vjeru cijeneći ih kao pouzdane i vjerodostojne jer u njihovim iskazima nema kontradiktornosti niti nelogičnosti. Ovi svjedoci su opisali način na koji su saznali za neuobičajeni manjak novca u bankomatima Sberbank BH d.d. i naveli da nije bilo nikakvog fizičkog oštećenja na bankomatima, da su plombe na istima bile neoštećene. Svjedoci N.H. i D.M. su naveli da su kamere na bankomatima na kojima je izvršeno neovlašteno podizanje novca bile zamazane nekim sredstvom, dok je svjedok D.M. naveo da nikada na bankomatima nisu imali manjak za koji nisu imali objašnjenje, a svjedokinja M.T. da za petnaest godina njenog rada u banci nije nikada ispražnjen bankomat u Gračanici za iznos od 57.000 KM za jedan dan. Sve navedeno potvrđuje zaključak o neovlaštenom dizanju novca sa bankomata, kojom prilikom su kamere na bankomatima premazane nekim sredstvom kako bi se stavili van funkcije, odnosno da ne bi snimale osobe koje neovlašteno podižu novac sa bankomata. Svjedoci su se izjašnjavali o okvirnoj količini novca neovlašteno podignutog sa bankomata te naglasili da je stvarni manjak novca utvrđen na osnovu sačinjenih zapisnika od strane osoba koje su vršile brojanje novca i koji su dostavljeni nadležnim organima banke.

Svjedok M.P. je navela u svom iskazu da je radila u Sberbank BH d.d. na radnom mjestu direktora poslovnice Zenica i da je u toku februara 2020. godine, odnosno 02.02. u nedjelju navečer dobila zahtjev za vanredno brojanje novca u bankomatima od J.M.2 kao direktora regije i šefa trezora. Svjedok je navela da poslovnica ima tri bankomata, od kojih je jedan unutar poslovnice dok su dva bankomata dislocirana. Nakon što je došla u poslovnicu mogli su pristupiti vanrednom brojanju novca samo u bankomatu koji se nalazio u poslovnici, dok je za dislocirane bankomate trebalo obezbjedfiti uslove da se pristupi istima, obzirom da su se nalazili jedan u tržnom centru „Džananović“ u Zenici, a drugi u objektu BH Pošte. Prilikom brojanja novca u bankomatu u poslovnici sve je bilo uredno i sve se slagalo sa apoenskom strukturom, odnosno nije bilo manjka ili viška, pa su odgovarali i izvještaji koje su dobili od SIA-e i količina novca. Svjedok je naglasila da SIA-e Slovakia obezbjeđuje izvještaje stanja bankomata da se može u svako doba vidjeti kad bi trebalo pripremiti sljedeće punjenje, odnosno da se planira gotovina i da se ne desi da nema dovoljno novca kojim se opslužuju klijenti u nekom od bankomata. Prema tom izvještaju su utvrdili da je u bankomatu trebalo biti oko 59.000 KM a stvarni iznos je bio 15.000 KM kada su komisijski izbrojili, a ne znaju kako je nastala ta razlika. Ta razlika nije isplaćena klijentima jer za svaku transakciju imaju podatke čiji je račun zadužen i kome je isplaćena, a maksimalan limit tih transakcija je dva puta po 750,00 KM, odnosno klijent na bankomatu može podići najviše 1.500 KM. Iz dislociranih bankomata zaštitarska agencija „Security“ koja je angažovana za taj posao od strane banke je donijela kasete na kojima prilikom prijema nisu uočili oštećenja a plombe su bile uredno zapečaćene. Izvršili su provjeru i brojanje stanja i na drugom dislociranom bankomatu u kome nije nedostajalo novca. Potvrdila je da je dobila poziv da se ne može podići novac na adresi u ..... ulici, ali je pomislila da se novac potrošio i da su klijenti podigli pošto taj vikend nisu planirali puniti bankomat jer su smatrali da ima dovoljnu količinu novca. Svjedok je i nakon ispitivanja od strane branitelja optuženog D.B. navela da plombe koje se stavljaju na kasetu nemaju serijske brojeve i uvezuju se žicom, ali da imaju posebna kliješta kada se provuče žica kroz plombu i kasetu bankomata te se onda ta plomba stisne jako i ostane pečat banke. Potvrdila je da je zajedno sa direktorom vidjela da je bankomat u ..... ulici zamazan nečim, da pristup bankomatima i kasetama u poslovnici ima isključivo Security koji im je dostavio plombiranu kasetu iz bankomata u ....., da plombe nemaju serijski broj već samo pečat. Nije se mogla sjetiti da li je bilo regularnih transakcija u tom periodu, te dodala da nije nemoguće da se bankomat isprazni pa da zato ne isplaćuje novac i da ne zna zašto nije isplatio. Što se tiče količine novca koji je nedostajao tačan iznos nije znala, ali o tome postoji izvještaj banke. Fizičko brojanje novca se radi na sedmičnom nivou, odnosno kako se koji bankomat prazni svaki put se broje i ponovo pune, a sve zavisi od toga koliko je bilo transakcija u mjesecu. U slučaju sumnje da nešto nije u redu onda imaju pravo na vanredno brojanje radi utvrđivanja stanja kroz proceduru blagajničkog poslovanja i ima pravilnik kako da postupaju, te se uvijek broji komisijski, odnosno po principu „četiri oka“. Izvještaj o stanju novca na određeni dan u određeno vrijeme im šalje neko iz odjela za upravljanje efektivom ili direktor trezorskog poslovanja ili njegov zamjenik. Ona sa SIA-om nema direktnu komunikaciju, s vremena na vrijeme, u nekim intervalima, direktor regije i SIA im šalje izvještaj za sve bankomate, mogli su se nekad desiti neki tehnički problemi, da se zaglavi neka novčanica ili da je možda transakcija rezervisana a nakon toga oslobođena jer se bankomat ispraznio. Kritične prilike je bilo najviše novčanica u kaseti za odbačene novčanice što se inače ne dešava, tu noć u obilasku sa direktorom vidjela je namaz na bankomatu te su svi bankomati odnosno mreža bili ugašeni i kasnije ponovo aktivirani. Svjedok je pojasnila da limit u bankomatu zavisi od lokacije gdje se isti nalazi i koliko banka po proceduri dozvoljava da bude blagajnički maksimum i maksimum bankomata trezora. Ostavila je mogućnost da bankomat ostane bez novca ali da je to rijetka situacija te ponovila da plombe nisu bile oštećene, a smatra da se može doći do novca u kaseti bez povrede plombe i da je to bilo moguće samo na tzv. usta bankomata, a nije joj poznato koliko vremena je potrebno da bankomat na usta izbaci 40.000 KM, zato što je maksimalan iznos po jednom klijentu limitiran dnevno na 1.500 KM kroz dvije transakcije.

Svjedok E.M.1 je navela da je radila u Sberbank BH d.d. na radnom mjestu direktora poslovnice Tešanj i Kreševo, da je dana 02.02.2020. godine dobila nalog od nadređenih da dođe u poslovnicu radi prebrojavanja novca u bankomatu, jer je postojala sumnja da su bankomati kompromitovani i da ona treba organizirati uposlenike iz agencije Sword security, odnosno da ih treba pozvati da se skupe u roku od pola sata kako bi otvorili poslovnicu i pregledali bankomat. Nakon što je zaštitar otključao poslovnicu u Kreševu, ona i kolega su pristupili bankomatu otvorili ga i našli neuporedivo manji iznos novca nego što je trebao biti i nego što je knjigovodstveno stanje pokazivalo. Obzirom da je bio petak ujutro, 31.01., bankomat su napunili cjelokupnim iznosom od 200.000 KM i znali su otprilike da taj iznos novca neće biti potrošen u roku od 48 sati. Kod bankomata u Kreševu koji je bio kompromitovan unutar poslovnice, nije primijetila nikakvo oštećenje na kasetama, a poslovnica je izgledala onako kako su je ostavili u petak popodne. Navedene noći, prilikom obilaska vanjske strane bankomata nisu ništa primjetili pošto je bilo mračno, ali jesu naknadno ujutro da je mala kamera na bankomatu koja snima bila zamazana flomasterom ili nekom bojom. Istu večer je pozvala Policijsku upravu u Tešnju i prijavila šta se desilo, što je sve zapisnički konstatovano kada je vršeno prebrojavanje novca. Organizovali su brojanje novca i na dislociranom bankomatu u Jelahu, a tu nije primjetila ništa neobično i sve je bilo u redu. Utvrdili su da nedostaje oko 180.000 KM, a u tom momentu nisu provjeravali sve transakcije koje su se desile 31., jer je bilo već kasno u nedjelju navečer, nisu mogli utvrditi način na koji je nestao novac, odnosno da li ima traga o nestanku, u smislu evidencije određene transakcije ili naloga da se izvrši isplata, ali su bili zaprepašteni kada su utvrdili da nema toliko novca koji je trebao biti u bankomatu. Kada je kasnije došla policija i nakon naknadnog pregleda kamera mogli su vidjeti dva lica koja su bili pokriveni kačketom i sa jaknom, ali im se nisu vidjela lica.

Svjedok A.G. je bio zaposlen u Sberbank BH, na radnom mjestu direktor poslovnice Travnik, gdje je radio tokom februara 2020. godine. Potvrdio je da je u predvečernjim satima u nedjelju dobio poziv da dođe do poslovnice da okupi sve radnike, pozove zaštitarsku agenciju i da čekaju dalje upute. Naglasio je da poslovnica Travnik ima bankomat u Travniku, u sklopu poslovnice i jedan istureni bankomat na benzinskoj pumpi „Aba“ u Donjem Vakufu. Kada je okupio uposlenike i zovnuo zaštitarsku agenciju naložili su im da uzmu kasete iz bankomata te ih donesu na brojanje u Travnik. Prebrojali su novac iz bankomata u Travniku i tu nije bilo nikakvih problema, a nakon donesene kasete iz bankomata u Donjem Vakufu nedostajalo je cca 100.000 KM. Kasete su bile plombirane tako da nije bilo nikakvih dokaza da su bile otvorene ili nešto slično, pa u tom momentu nisu mogli utvrditi kako je novac nestao. Istakao je da je kamera bila više pozicionirana u odnosu na bankomat tako da su najmanje informacija dobili sa te kamere, a najviše se dobilo sa kamera sa benzinske pumpe koje su bile sa strane pošto su direktno snimale šta se radi na bankomatu. Ujutro sa policijom su gledali snimke sa kamera sa benzinske pumpe. Naglasio je da nije primjetio nikakvo fizičko oštećenje na bankomatima, jer je bio onakav kakav su vidjeli zadnji put prilikom punjenja, niti da je bilo nekih sumnjivih lica. Nije imao pristup kameri koja je montirana u bankomatu, nego samo onoj unutar poslovnice. Vidio je da je jedno lice došlo oko 07,00 sati ujutro i da je tu stajalo nekih 40-tak minuta i da su vjerovatno pare izlazile, tačnije jedan dio para. Navedeno lice je imalo naočale, kapu, kapuljaču i torbu, a sve to je bilo sa strane benzinske pumpe, a ne sjeća se koje boje je bila jakna jer je to bilo prije godinu dana. Svjedok je naglasio da iz odjela za sigurnost nije obavješten da postoje neke neregularnosti u vezi bankomata jer je u sistemu bilo vidljivo da je stanje ok, te naglasio da bankomati imaju četiri kasetice za novac i to od 10, 20, 50 i 100 KM, kao i onu petu u koju se kartica progura ukoliko neko ne povuče novac pa vrati. U praksi nisu stavljali apoene od 200 KM, a nije tačno znao i mogao je samo pretpostaviti koliko je vremena potrebno da se na usta bankomata izbaci novac od nekih 117.000 KM.

Iskaze svjedoka M.P., E.M.1 i A.G. ovaj sud je prihvatio kao vjerodostojne, budući da su ovi svjedoci na sličan način, kao i prethodni svjedoci koji su zaposlenici Sberbanke BH, opisali saznanje o otuđenom novcu na bankomatima Sberbank BH d.d. Sarajevo, a u njihovim iskazima nema kontradiktornosti, iskazi su saglasni o bitnim činjenicama. Tako su navedeni svjedoci u svojim iskazima, prije svega, naveli da nije bilo fizičkih oštećenja na bankomatima na kojima je došlo do neovlaštenog dizanja novca, da su kamere na bankomatima bile premazane nekim sredstvom u cilju njihovog onesposobljavanja, što uz vremensku povezanost svih ovih radnji upućuje na to da se radilo o jednom istom, koordiniranom napadu na bankomate.

Iz iskaza svjedoka I.M., koji je zaposlen na benzinskoj pumpi Aba Travnik, gdje je radio početkom februara 2020. godine, proizilazi da mu je poznato da je na navedenoj benzinskoj pumpi bio namontiran bankomat Sberbank BH, da on nije primijetio ništa neobično vezano za dešavanja na bankomatu. Naveo je da je u policiji dao izjavu vezano za čovjeka koji je opljačkao bankomat oko devet sati, jedino što je neobično primijetio je da se jedan čovjek duže zadržao na bankomatu, minimalno dvadeset minuta, jer obično kad se dižu pare to traje 2-3 minute. Nije se mogao sjetiti kako je taj čovjek izgledao, ali je naveo da je bio sam i da je razgovarao i tiho pričao, nije vidio slušalice ali je razgovarao sa nekim i nešto radio na tipkovnici bankomata, nije vidio da li je vadio novac. Nakon što su premotali kamere na benzinskoj pumpi zaključili su da je došao pješke, a njemu je bilo neobično to što se on zadržao na bankomatu. Iskazu navednog svjedoka sud je u cjelosti poklonio vjeru budući da se svjedok izjasnio o njemu poznatim činjenicama, a njegov iskaz je potkrijepljen i video nadzorom, odnosno snimcima na kameri lociranoj na benzinskoj pumpi.

Svjedok S.P. u svom iskazu datom na glavnim pretresima, najprije pojasnio da je zaposlen u Federalnoj upravi policije na radnom mjestu istražitelja za borbu protiv kompjuterskog kriminala i da se u tom pravcu stručno usavršavao i obrazovao te da ima stotine certifikata vezano za kompjuterski kriminal, digitalnu forenziku, analizu malwera, mrežne istrage i dr. da je završio FBI - Akademiju u SAD-u gdje je specijalizovan za cyber istrage a pisao je za VSTV priručnike sa postupanjima, sa dokazima u digitalnom obliku. Dalje je naveo da je dana 02.02.2020. godine pozvan i obaviješten od strane FUP-a da je zaprimljena informacija iz MUP-a USK koja se odnosila na lišenje slobode dva lica ispred bankomata sa sumom novca od oko 90.000 KM i da se događaj desio upadom u Sberbanku. Po traženju direktora FUP-a formirao je tim za hitne kontakte koje inače imaju u procedurama sa svim agencijama od Obavještajne službe BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, Granične policije, uporedo s tim kontakte sa Europolom, Interpolom, FBI, sve u hitnim slučajevima kada se nešto desi. Formiran je tim od ljudi različitih profila koji su počeli sa istragom, a vodeći se prethodnim iskustvima iz kompjuterskih istraga, te naglasio da je modus kompjuterske istrage tradicionalno isti kao kod istrage za bilo koje krivično djelo tako da se provjerava informacija šta se desilo prije, tokom i nakon izvršenja krivičnog djela, a sve vodeći se tzv. hakerskim napadima. Svjedok je pojasnio da je prvi trag koji su imali u tom momentu bilo obavještenje MUP-a USK, odnosno depeša. Na osnovu tog traga i modusa istrage krivičnih djela kompjuterskog kriminala, te poznavajući prethodno slučajeve iz prakse u Evropi i svijetu o načinima kompromitacije bankomata, mislili su u početku da je to bio tzv. black box napad, gdje se oštećuje bankomat i spaja se direktno na mrežu banke. Međutim, provjerom su utvrdili da nema fizičkih oštećenja na bankomatima i da su na njima napadi izvršeni istovremeno te da je centralna tačka bila Sberbanka u Sarajevu. U skladu s tim je konstatovao da se način izvršenja hakerskog napada odnosi na prethodno ispitivanje žrtve, odnosno mete i da su to u ovom slučaju tehnički uređaji, informacione mreže, prikupljanje i mapiranje podataka mreže žrtve, te pronalaženje ranjivosti u njenom sistemu, odnosno loše konfiguracije, laički rečeno, u informacionom sistemu koji se napada. Svoju istragu su koncipirali u smjeru pristupa tom sistemu, manipulaciji sistemu u cilju dobijanja određenih ovlasti radi izvršenja krivičnog djela i tzv. bježanja iz sistema i uništenja tragova krivičnog djela. Naveo je da je njegov tim, na čijem čelu je bio, raširio istragu u svim tim smjerovima, prikupljajući podatke unazad tri mjeseca, tokom i nakon izvršenja, o sistemu i licima koja bi mogla biti involvirana u izvršenje krivičnog djela. Na osnovu obavještenja MUP-a USK da su osobe koje su bile lišene slobode bili ukrajinski državljani odmah su provjerili njihove ulaske, odnosno prelaske državne granice BiH, vodeći se njihovim imenima i prezimenima. Sjeća se da je optuženi O.Z. ušao u BiH sa Toyotom Rav stranih tablica i da su se uputili prema Bihaću. Naveo je da o tome ima izvještaje i da je s njima bio T.I. Istakao je da je T.I. nakon što su njih dvojica lišeni slobode ušao u BiH i odmah izašao nakon sat vremena. Dalje su provjeravali njegovu putanju posredstvom Interpola, Europola i Granične policije BiH, pa su utvrdili da je otišao prema Mađarskoj, odnosno Ukrajini. Svjedok je naveo da su došli do saznanja i za neka druga lica koja su ušla u BiH. Prikupili su podatke o svim državljanima Ukrajine i onda su počeli filtrirati na način kako su prethodno opisana njih dvojica. Istakao je da su pored graničnog prelaza uzeli u obzir i aerodrom Sarajevo za lica koja su ušla u BiH. Da bi znao šta se, gdje i kad desilo u Sberbanci te prilike je oduzeo privremenu šemu mreže banke, a što mu je bio prvi korak da zna lice mjesta događaja. Tako je dobio šemu svih bankomata Sberbanke ujedno sa vremenima kompromitacije i iznosa novca na svim bankomatima u BiH. Naglasio je da je dobio datume i iznose samo za Federaciju BiH i Brčko Distrikt, ali ne i za Republiku Srpsku. Istražio je zbog čega nije bilo kompromitacije bankomata u Republici Srpskoj i utvrdio je da je zbog toga što je drugačije konfigurisana mreža bankomata, odnosno direktno je povezana na banku sa potpunim nadzorom, a u Federaciji je povezana na banku posredstvom posredničkih firmi Payten i Mibo komunikacije. Krenuli su sa provjerama granica, kojom prilikom su primijetili lica koja su ušla autom na granični prijelaz Šepak i lica koja su došla letom iz Istanbula i Zagreba u Sarajevo. Kada su istražili ta lica prije izvršenja krivičnog djela ustanovili su da su ta ista lica boravila u BiH, što im je otvorilo sumnju da su oni istraživali mete napada, odnosno Sberbanku. Dobili su sliku o načinu izvršenja krivičnog djela tako što su kombinovali podatke koje su dobili, uključujući podatke o kretanjima svih lica. Naveo je da banka ima svoju mrežu i da je u ovom primjeru iznajmljivala dio informacione mreže od firme Mibo komunikacije iz Sarajeva, a bankomate od firme Payten iz Sarajeva, kao i da im je dosta drugih sredstava banke bilo iznajmljeno. Istakao je da je osoba iz banke za koju su kasnije utvrdili da je bila predmet napada, da je u čitavoj toj mreži imala određene nivoe pristupa direktno nadgledanju svih bankomata. Tražili su zajedničku tačku za sve i našli tada da je to LJ.S. koja radi u banci. Konstatovao je da su to ovlasti postupanja u sistemu. U jednoj banci ima desetine ljudi koji nemaju potrebe da pristupaju, nego imaju potrebu samo da čitaju, pa jedni samo administriraju popravke, a drugi samo brisanje određenih podataka, te da su ovlasti podijeljene po radnim mjestima uposlenika, pa je ta osoba bila jedina iz banke koja je imala pristup svim bankomatima u smislu nadgledanja stanja novca na bankomatu, kase u bankomatu gdje stoji novac, odnosno procesa koji se odvijaju. Uporedo s tim, firma „Aseko“, koja se nalazi u Beogradu ili Češkoj, ima određen vid konekcije prema bankomatima i gleda samo određene anomalije na bankomatu kad nestane novca, pa se javlja alarm i izbacuje se koja je kartica ubačena, koja je izbačena i slično. Zajedno su otišli u banku sa Fjodorom, forenzičkim vještakom iz Ruske Federacije iz firme koja u Moskvi radi za Sberbanku, gdje su sjedili i izolovali računar od LJ.S., a to su učinili zato što je ona imala najviše ovlasti u sistemu. Tom prilikom su pronašli tzv. key loger, što je engleski termin za snimača tipki tastature. Naveo je da ona i svi administratori na domeni Sber.ba imaju određeni nivo pristupa i svako ima svoj user name i password, odnosno da bi to bilo zaštićeno ima jedan tunel zaštićen za komunikaciju VPN, tako da bi ona pristupila nekom bankomatu mora otvoriti aplikaciju, tako što će ukucati user name i password, čime će dobiti ovlasti da radi na tim bankomatima. Nađeno je na računaru kod LJ.S. da je neko htio regularno pristupiti određenom nivou sistema tako što je snimio njeno korisničko ime i lozinku. Računalni program je mali i vrlo jednostavan, koji obično dođe spam mailom u prilogu i kada osoba obični korisnik, koji je za njega needukovan iz oblasti informacionih sigurnosti, otvori takav mail u pozadini se raspakuje računalni program, odnosno on se rastvori i sakrije se u sistemu, odnosno maskira se kao legalan program i tako snima sadržaj šta je ko otkucao na tastaturi, kao kod svih ostalih malicioznih programa. Kad ih otvori, on u sebi ima od strane programera koji ga je napravio naredbe koje se odnose ukratko rečeno: kada dođeš ovdje provjeri ima li me već tu, ako nisam tu instaliraj se, sakrij se ovdje, sve što snimiš, što neko otkuca na tastaturi uradićeš ovo i poslaćeš tamo negdje napadaču. S obzirom na pune ovlasti LJ.S. u sistemu, napadač je poslao program i inficirao računar, pa snimao tipke na tastaturi i tako je dobio iste ovlasti koristeći njen user name i password. U ovom slučaju je kreiran dodatni domenski korisnik sa punim pravima, a ne LJ.S. Našli su dio logova napadača ostvarenog kroz CMD shell crni prozor u računaru sa svim komandama koje je kucao i probavao, a gdje su bile greške. S obzirom na iskustvo koje on i kolege posjeduju, dobili su sliku o nivou napada zato što su vidjeli da napravi grešku, pa je ponovi. U konkretnom primjeru su koristili određeni maliciozni program koji je sam sebe uništavao na kraju i brisao i obarao sistem. Njihove pretpostavke da su vrlo male šanse da nađu digitalni trag u punom obliku potvrdile su se kasnije, jer je većinu obrisao nakon napada. Stoga su se fokusirali na kombinovanje te i tradicionalne istrage, odnosno pribavljanje podataka na terenu o izvršiocima, kretanjima vozilima koje su koristili, hotelima gdje su boravili, koje dokumente su ostavili u tim hotelima. Na kraju je imao ovaj drugi izvještaj u kojem može objasniti sa fotografijama kako su povezana sva ta lica, kako su došli na sarajevski aerodrom i kada su koristili rent-a-car usluge u Sarajevu. S obzirom da većina rent-a-car agencija ima ugrađene GPS tragače u auto tražili su tu grešku kod napadača i pronašli je, kojom prilikom su na svim iznajmljenim identifikovanim vozilima dobili tačne rute kretanja za svo vrijeme napada, pa čak i da je tamo objašnjeno kad su se otvorila vrata vozila kad su izašli do bankomata. To se sve registruje od izlaska do bankomata, vraćanja nazad i ako su stajali negdje. Istakao je da su vidjeli da su čitavo veče stajali, pa je sve opisao u tom svom izvještaju. Potvrdio je da se lokacija automobila podudarala sa blizinom i vremenom izvršenja krivičnog djela, kao i bankomata. Dvojica su došla sa Toyotom u Sarajevo i noćili u jednom hotelu ili hostelu „Kineski zid“, zatim su evidentirani negdje u prolasku u Travniku na kameri za brzinu. Naveo je da su iz banke neovlašteno kontrolisani svi bankomati i da je napadač znao na koji bankomat treba ići. Sjeća da je evidentiran pokušaj osumnjičenih u Cazinu, pa da su u Bihaću izvršili istovjetno krivično djelo na istovjetan način sa istovjetnim posljedicama, kao i ostali dijelovi kriminalne grupe. Nakon izvršenog krivičnog djela, igrom slučaja, vidjeli su na divljem parkingu preko puta aerodroma Sarajevo kroz jednu kameru koja je gledala kroz grmlje i identifikovali vozila i dolazak čitave grupe, da su optuženi bili lišeni slobode, a da je ostatak grupe na tom parkingu prebacivao novac iz rent-a-car auta u auto A.G., državljanina Rumunije, te da su zajedno otišli na aerodrom, samo što su izmijenili timove, jednu su ekipu koja je išla autobusom prema Srbiji identifikovali i ruskog državljanina, pa su identifikovali i osobe koje su iznajmile divljeg taksistu koji se bavi ilegalnim taksiranjem na sarajevskoj autobuskoj stanici, a koji ih je odvezao za Beograd. Po njegovom istražiteljskom mišljenju, kad bi se oni pojedinačno po grupama izdvajali bili bi pojedinci, te kada bi se uzela kompletna priča prije, tokom i nakon izvršenja krivičnog djela, dobija se kompletna slika izvršenja krivičnog djela, uključujući i osobu za koju su kasnije podnijeli dopunu izvještaja o izvršenju krivičnog djela, a koju su identifikovali kao osobu koja je odvukla novac vozilom koje je bilo iznajmljeno u Rumuniji. Kasnije su podnijeli izvještaj da je ta osoba odnijela novac 06.02.2020. godine na graničnom prelazu Bosanska Gradiška. Svjedok je dodao da su bile još dvije osobe sa ruskim državljanstvom i da ih nisu mogli povezati sa bankomatima, zato što nisu posjedovali video nadzor, koji je u većini slučajeva bio izuzetno lošeg kvaliteta. Po njegovom mišljenju, nadzorne kamere na području Tuzlanskog kantona su mazali labelom. Uspjeli su prikupiti dovoljno iz hotela u Istočnom Sarajevu, kad noće njih dvojica i ostave pasoš, te osobu koju su zvali da iznajmi auto. Ponovio je da nije bilo fizičkog oštećenja na bankomatima i da su simptomi napada koje je bankomat ostavio iza sebe, uništenje sistema i kompromitovanje XFS drivera. Istakao je da još jedno lice nisu uspjeli identifikovati i da samo zna da je riječ o mladoj osobi. Sva lica su identifikovali tako što su oni mislili da su krivotvoreni pasoši koje su ostavili prelaskom državne granice i na aerodromu u Sarajevu, pa su ih poslali prema Europolu i Interpolu, da im potvrde identitete tih lica. Onda su po osnovu utvrđenih identiteta krenuli uvezivanje P.H., V.M.1, K.K., I.H.1 i A.G. Naglasio je da je, obzirom na unutrašnje uređenje Federacije, sedam timova radilo zajedno sa lokalnim sudovima i tužilaštvima na izuzimanju video nadzora sa bankomata koje direktno pokrivaju, posebno u vrijeme izvršenja, kao i one prije izvršenja iz prethodnog perioda, kad su pojedini od njih dolazili i po njihovom mišljenju istraživali. Potvrdio je da su identifikovali na Međunarodnom aerodromu i drugim graničnim prijelazima lica koja se pojavljuju na snimcima, a da oni nisu obrađivali D.B. i O.Z. i da je to radio MUP USK. Sve ostalo je radio FUP vezano za T.I., P.H., K.K., I.H.1, V.M.1 i I.P. Kasnije je to dopunio sa tri lica V.G., A.G. i V.M.2, te još jednim licem koje nikad nisu uspjeli identifikovati. U skladu sa naredbama lokalnih sudova i uz saglasnost lokalnih tužilaštava oduzimali su snimke i analizirali na osnovu njihovog kretanja, pa je sačinio drugi izvještaj kao istražitelj, pokušavajući to uvezati na osnovu karakteristika odjeće, dijelova lica i kartice u jednu cjelinu. Naveo je da postoje dvije heš vrijednosti pod nazivom Sha 256 end pejk i da se njima potvrđuje integritet dokaza. Svi podaci u digitalnoj memoriji su u stvari pozitivno negativno naelektrisanje plus 05 volti, minus 03 volta. Mislio je to da se jedinice i nule prevode u decimalne i heksodecimalne. Digitalni podaci na hard disku, na bilo kojoj memoriji su naelektrisani. Istakao je da ako imate jedan dokument ili bilo koji podatak ili čitav disk, da se on softverom i hardverom prevodi u binarni, odnosno u to naelektrisanje. Pomnoži se prvi znak u dokumentu i čitavih podataka sa zadnjim, na minus 256, matematički algoritam se napravi ND5, to je heš, pa se tako dobije matematička vrijednost. Kada bi neko manipulisao sa tim podacima tako što bi izmijenio jedno slovo ili bilo šta, matematička vrijednost bi na kraju bila drugačija. S obzirom da je teoretski u forenzičkoj praksi objavljeno da je ND5 moguće „provaliti“, hakovati i kompromitovati, uvijek se radi i dodatni heš koji zove se SHA256. Njime se potvrđuje prethodni heš, tako da se zaštiti dokaz. Svako izuzimanje dokaza, odnosno rad sa dokazima kreira se heš vrijednost tog dokaza. Istakao je da sva ta specifičnost za digitalni dokaz štiti njih kao istražitelje i forenzičare, a i žrtvu, odnosno svjedoka ili oštećenog od koga je to oduzeto i tako dokazuje da je to izvorni dokaz onakav kakav je bio. Poznato mu je da je prilikom pretresa u banci pravljena heš vrijednost od strane vještaka forenzičke struke i određene kopije na njima, a da su originalni dokazi u onom stanju kakvi su oduzeti prvi dan. U unakrsnom ispitivanju i nakon što su svjedoku predočeni dijelovi iskaza iz istrage, svjedok je naglasio da je formirao tim u kojem su, između ostalih bili H.U. i S.M.2, istražitelji za borbu protiv kompjuterskog kriminala, J.I. istražitelj finansijskih istaga u odjeljenju za organizirani kriminal, R.C. istražitelj za borbu protiv organiziranih kriminalnih grupa itd., a svjedok je bio vođa tima. Došli su do saznanja da je jedino računar LJ.S. u Sberbanci imao ovlasti sa kojima je bilo moguće izvršiti krivično djelo unutar mreže i naravno da je prvo pregledao taj računar. Kada se kopiraju diskovi, jedna radna i jedna forenzička kopija, radi se na radnoj kopiji a forenzičku ostavljaju, izvorni dokaz se pakuje od strane krim. tehničara i osigurava da se ne mijenja izvorni dokaz. Sve što su on i njegove kolege utvrdili su i opisali. Svjedok je bio izričit da je ta analiza, koja se odnosila na podatke o kretanju iznajmljenih vozila u spornom periodu, način izvršenja krivičnog djela i dr., pokazala da su identifikovana lica, rukovođena od strane njima poznatog lica, sinhronizovano vršila podizanje novca sa bankomata u Federaciji BiH, odnosno da su dolaskom na bankomate čekala instrukcije njima poznatog lica i tom prilikom podizali novac, a što je vidljivo na pojedinim bankomatima, i da je jasno da je ovdje riječ o radnjama organizovane grupe i sa instrukcijama njima poznate osobe, a da li je moguće da je neko iz banke možda pomagao učiniteljima, ili iz Payten-a, Assec-a ili SIA-e, nije se mogao izjasniti. Svjedok ne zna gdje se napadač i njegov računar fizički nalazio i odakle je djelovao, ali su na osnovu „otiska prsta“ programa kojeg su koristili smatrali da se radi o međunarodnoj grupi naziva TAP 505, a radi se o hakerskoj grupi koja radi ovakva djela i napadač bi trebalo da je iz Ukrajine, ali hakerska grupa može biti potpuno internacionalna. Na upit optuženog D.B., svjedok je naveo kada se uzmu svi podaci, tipa da su njih trojica ušli u BiH i na ulazu nisu prijavili da imaju novca više od 30.000,00 KM, da su došli do bankomata u Bihaću pa se odjednom našlo kod njih 100.000,00 KM, kao i to da je jedan od njih slučajno otišao prema Hrvatskoj i Mađarskoj, a njih dvojicu ostavio u Bihaću, sa svim ostalim činjenicama ukazuju da su dio grupe. Na upit optuženog O.Z. svjedok je naveo da bi osoba koja je rukovodila napadom putem računara trebala biti organizator i rukovodilac svega toga, a da se pojedini drugi učionioci na terenu u terminologiji nazivaju finansijskim mulama.

Nadalje, svjedok S.P. je pojasnio sudu da, kad programer piše računalni virus iz načina izvršenja, kao da ostavlja određeni otisak prsta, kao kod eksplozivnih naprava kad neko zavrne žicu na određeni način, svako ima svoju sepcifičnost koja se prepoznaje, znači skuplji virusi koštaju puno više para, ima zero day exploid koji se ne može otkriti a napisan je namjenski za taj napad, i ovaj „otisak prsta“ prema operativnim podacima upućuje da se radi o organizovanoj kriminalnoj grupi TAP 505, međunarodnoj grupi specijaizovanoj za banking i banke. Kad su ostali članovi grupe vraćali auta na tom divljem parkingu preko puta aerodroma vlasniku rent a cara na snimku kamere se vidi kada vade torbe i dolazi A.G. sa Škodom i utovaraju te velike crne torbe u njegov gepek i oni odlaze na aerodrom, a on je otišao na Jahorinu, izašao na Bosanskoj Gradišci i otišao dalje prema Mađarskoj. Tog rumunskog državljanina je svjedok nazvao „poručnikom“ što je uobičajeni naziv u ovakvim kriminalnim organizacijama npr. mule, poručnici, izvršioci. Vođe ovih grupa najčešće nemaju dodirnih tačaka sa kompjuterskim kriminalom nego angažuju ljude koji to znaju, angažuju hakere, angažuju osobu koja je dobra za prelaske granica, angažuju mule koji su često i ucijenjeni i njihove porodice su pod nadzorom i oni dobijaju određeni iznos novca da izvrše djelo ili vraćaju neke prijašnje dugove, ovo sve govori iz dosadašnje prakse, zatim angažuju „poručnika“ koji će nadgledati da neko ne bi pobjegao sa novcem. To su općenito uobičajeni termini međunarodnog organizovanog kriminala jer u cyber svijetu postoji hijerharhija i ne možete svašta raditi ako nemate preporuku, da bi pristupili određenom forumu i da bi kupili malware odnosno maliciozni kod, morate imati preporuku ljudi iz tih krugova da bi ga kupili, da taj malware antivirusne kompanije odnosno zaštita ne bi prepoznali, odnosno da bi bio namjenski napisan za to, kod nas u BiH tih ljudi je vrlo malo, ali na međunarodnom nivou ih ima dosta koji su sposobni da takvo nešto izvrše, a većina dobrih hakera i organizovanih grupa potiče iz Ukrajine i drugih zemalja SSSR-a, odnosno istočnog bloka, zbog dobrog školovanja i prirodnih nauka koje su imali i opšte ekonomske situacije tamo. U ovom konkretnom slučaju lica koja su bila na terenu ispred određenih bankomata i uzimala novac ne moraju imati neka posebna znanja iz oblasti informatike, treba im broj bankomata i komunikacija da jave da se tu nalaze, u tim iznajmljenim autima našli su slušalice od telefona, oni su se morali autentificirati tom bankomatu kao kriminogene osobe, da li ubacivanjem ili izbacivanjem kartice koju će virus prepoznati ili na neki drugi način. Najveći rizik u njihovom poslu je kupljenje novca i transfer novca i tu se obično angažuju ljudi koji nisu vrijedni u kriminalnoj organizaciji tj. koji se mogu žrtvovati. Osoba koja je dolazila da podigne novac morala se autentificirati tom malware-u što se moglo izvršiti preko tastature i moralo je znati šta ukucati na tastaturi, druga autentifikacija se može izvršiti preko kartice, to je kao neko tehničko prepoznavanje. Dizali su određene sume novca, ali ne sav novac iz bankomata, jer ako se sav novac isprazni ide alarm zaštitarskoj firmi i blokira se bankomat. Govoreći da se u ovom slučaju radi o modus operandi, svjedok je pojasnio da se radi o više činjenica, npr. vremenska povezanost radnji jer se sve desilo u dva dana, zatim činjenica da se to radilo samo u Federaciji BiH i Brčko distriktu, a niti jednom u Republici Srpskoj, te broj od 25 bankomata je potpuno jasno da je to tako, da bi to izvršili morali su imati određenu logistiku, novac, transport, spavanje, iznajmljivanje auta, organizator je morao uložiti u ovu grupu. U isto vrijeme i na isti način u Federaciji BiH na 24 ili 25 bankomata na isti način ljudi dižu novac, tragovi ukazuju da se radilo na isti način i podaci iz svih bankomata se na kraju uništavaju. Jedino su optuženi i još jedno lice T.I., koje je bilo sa njima, koristili svoje auto, dok su drugi članovi grupe koristili iznajmljena auta. Ovi ostali su svi predali novac jednom licu u Sarajevu, državljaninu Rumunije, a osim video snimka GPS signal je potvrdio dolazak iznajmljenih vozila članova grupe korištenih prilikom učinjenja djela na tu lokaciju, tzv. divljeg parkinga preko puta aerodroma u Sarajevu. Optuženi su tada bili već lišeni slobode i ni na koji drugi način nisu mogli imati kod sebe novac iz bankomata osim ako ovo nisu uradili. Nisu se svi članovi grupe vratili avionom, jer je dio njih izašao iz BiH taksi vozilom za Beograd, a svjedok je naglasio da nema saznanja da su optuženi bili u komunikaciji sa „poručnikom, niti sa nekim drugim članom grupe“. Na upit suda, svjedok je naveo da su jedino optuženi sa T.I. došli sa svojim autom u BiH i to je bio dio njihovog plana da ne dođu svi iz istog smjera i istim prevoznim sredstvom, pa su jedni došli vozilom iz Srbije, drugi letom iz Zagreba, misli da je jedan stigao iz Istanbula itd. Osnov za sumnju na pojedina lica je i zbog njihove prošlosti npr. po evropskom sistemu za čekiranje karata i provjeru pasoša se vrše provjere da li je neko nekad vršio provjeru za određenim licem, a u konkretnom slučaju su pojedini od njih imali istoriju carding ili cyber kriminala, i zna da je jedan od njih učestvovao u Izraelu, u Češkoj u napadu vezanom za cyber kartično poslovanje, i njima je vrlo rizično doći i odraditi ovo, iz razloga što nikad ne znaju da li su pod alertom, što je kao vrsta uzbune, naročito ako se više takvih osoba pojavi na istom mjestu.

Na osnovu pregleda CD sa rutama kretanja iznajmljenih vozila Peugeot 308, reg. oznaka ....., i Škoda Octavia, reg. oznaka .... koji je pregledan na glavnom pretresu od 07.05.2021. godine, u prisustvu svjedoka S.P. (obzirom da se radi o vozilima rent a car agencije Balkan team d.o.o. Sarajevo koji na sebi imaju ugrađen GPS sistem praćenja vozila firme Veling d.o.o. Sarajevo, kako bi vlasnik vozila mogao pratiti gdje se vozila nalaze), utvrđeno je da VPS sistem ne pokazuje samo rutu vozila, već i niz drugih podataka i to kada se auto zaustavilo, kada su se otvorila vrata, da li je motor bio upaljen ili ugašen i sl. Prvo je pregledana ruta kretanja vozila Peugeot dana 29.01.2020. godine, prema kojoj se navedeno vozilo uočljivo kretalo po lokacijama gdje se nalaze bankomati koji će biti predmet napada, a ovo kretanje navedenog vozila na dan 29.01.2020. godine, je prikazano i na šematskom prikazu br. 1, na stranici 122., izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, a za dane 30. i 31.01.2020. godine, na stranici 123. istog izvještaja, prikaz broj 2. i 3. Zatim je izvršen pregled kretanja vozila Peugeot 308 na dan 01.02.2020. godine, na dan izvršenja krivičnog djela, kao i kretanje vozila na dan 02.02.2020. godine, u regionu od Sarajeva do Tuzle, Zenice i Sarajeva, a što je sve prikazano u izvještaju FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, na stranici 124., prikaz br. 4., u kojem su navedeni sat i minut kada se vozilo nalazilo na određenim lokacijama. Zatim je izvršen pregled kretanja vozila Škoda Octavia od 31.01. – 02.02.2020. godine, ukupna ruta za ta tri dana, a prema kojim podacima je izvjesno da se vozilo nalazilo na lokacijama mjesta izvršenja krivičnog djela i na kraju predaje novca kod aerodroma u Sarajevu, gdje su označene tzv. stop tačke, mjesto gdje se vozilo zaustavljalo, u većini slučajeva lokacije bankomata sa koji je neovlašteno podizan novac, kompromitovanih bankomata, npr. Sarajevo - Merkator Dobrinja, Sarajevo - Ciglane, Vogošća, Sarajevo - Sarači, Kiseljak, Hadžići itd., što je prikazano na stranici 124. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, prikaz br. 5. Svjedok S.P. je naveo da u navedenim vozilima, prema raspoloživim podacima, nisu bili optuženi i da nema saznanja da su optuženi imali ikakve veze sa kretanjem vozila Škoda Octavia i Peugeot od njihovog iznajmljivanja pa do vraćanja vlasniku.

Prema rutama kretanja vozila praćenih putem GPS sistema i CD-ova sa video snimcima JP Autoceste BiH, koji prikazuje kretanje predmetne Škode Octavie na mjestima gdje je snimljena kamerama ovog preduzeća, a to je izlaz Kakanj dana 02.02.2020. godine, u 04,03 sati (fotografija 235. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine), vidljiva je Škoda Octavia, reg. oznaka ...., zatim izlaz Lašva u srednjoj Bosni 02.02.2020. godine u 05,20 sati (fotografija broj 236.), a kada je u pitanju izlaz Lašva sa bankomatima u Zenici i u srednjoj Bosni, na snimcima se ne vidi dobro lice ljudi u vozilu, ali se u jednom dijelu snimka, naročito kada se u tom dijelu snimak zaustavi i zumira, vide konture glave vozača koje odgovaraju licu V.M.1, zbog karakteristične frizure i oblika glave, kada se uporedi sa fotografijom br. 100 na stranici 42. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, te fotografijama 126. i 127., na stranici 54. izvještaja, te fotografijom br. 131. sa pasoša na stranici 56. izvještaja. Zatim je pregledan snimak označen kao izlaz Lepenica 02.02.2020. godine u 00,49 sati (fotografija br. 237.), na kojem se jasno vide reg. oznake Škode Octavie, crvene boje, zatim izlaz Sarajevo sjever 02.02.2020. godine, u 10,27 sati (fotografija br. 238.), zatim ulaz Kakanj dana 02.02.2020. godine, u 05,11 sati (fotografija br. 239.), ulaz Sarajevo zapad dana 02.02.2020. godine, u 01,43 sati (fotografija br. 240.), ulaz Visoko dana 02.02.2020. godine, u 03,49 sati (fotografija br. 241.) i ulaz Visoko dana 02.02.2020. godine, u 10:15:39 sati (fotografija br. 242.). Ovi snimci vozila odnose se na vrijeme i mjesto snimaka sa ovih naplatnih kućica sa autoputa i podudaraju se sa prethodno opisanom GPS rutom kretanja istog vozila. Dakle, na snimku JP Autoceste Federacije od 02.02.2020. godine, u 01,43 sata, vidi se osoba koja upravlja vozilom, te da na osnovu fotografije iz pasoša i fotografija sa aerodroma prilikom ulaska i odlaska iz zemlje, po obliku glave i specifične frizure, ta osoba odgovara licu V.M.1, iako se tačne crte lica ne mogu vidjeti.

Pregledom CD-ova sa video zapisima nadzornih kamera sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo za period od 28.01. – 03.02.2020. godine, vidljivo je lice koje je identifikovano kao K.K., dana 28.01.2020. godine u 22:15:25 sati, koje je pristupilo pasoškoj kontroli granične policije na aerodromu, a lice je identifikovano na osnovu pasoša i potvrđenog identiteta posredstvom Interpola, a kasnije je identifikovano na istom mjestu i lice P.H., što je bila polazna osnova za dalje analize, uključujuči njihov izgled i odjeću koju su koristili. Zatim su prikazani video snimci koji prema navodima svjedoka S.P., prikazuju kretanje ova dva lica u zgradi aerodroma i njihov izlazak sa aerodroma (fotografije broj 72-96 izvještaja). Pregledan je i snimak dolaska lica V.M.1 i I.H.1 dana 31.01.2020. godine u 10:48:48 sati, kao i njihov izlazak sa aerodroma (fotografije broj 97-112 izvještaja). Prikazan je i video snimak odlaska lica K.K. i V.M.1 iz BiH, gdje su također prikazani snimci izvan i unutar zgrade aerodroma i na pasoškoj kontroli (fotografije broj 113-127 izvještaja), za koje je svjedok S.P. naveo da se radi, u odnosu na njihov dolazak u BiH, o jednom licu iz prve ekipe, i jednom licu iz druge ekipe. Zatim je pregledan video snimak na kojem se, zbog udaljenosti na ovom snimku lica i vozila nisu mogla dobro vidjeti, ali se može vidjeti kada se podiže gepek vozila crvene boje i vade neke stvari iz gepeka (prema svjedoku S.P. snimak se odnosi na dolazak iznajmljenih vozila Škoda Octavia i Peugeot na divlji parking preko puta aerodroma, gdje je rumunski državljanin A.G. od njih preuzeo torbe iz auta, a oni otišli na aerodrom sa ličnim prtljagom).

Pregledom fotografija sa CD-a od 29.01.2020. godine, vidljivo je da se na njima nalaze slike iznajmljenih vozila Škode i Peugeota od Rent-a-car agencije licima na koja se sumnja da su korišteni za izvršenje krivičnog djela, kako je pojasnio svjedok S.P. Svako vozilo je imalo GPS tragač, tako su se mogle vidjeti sve lokacije, kretanje vozila kroz FBiH. Na snimku se vidi vjerovatno hotel Beograd gdje su lica noćila kada se krenulo sa iznajmljivanjem auta, a slika koja je gledana na glavnom pretresu prikazuje kompletnu rutu kretanja vozila Peugeot prema Hercegovini i na području Sarajeva, te do mjesta Krivoglavci, Semizovac. Kako je svjedok naveo, GPS uređaj evidentira čitavo vrijeme kretanja i pamti koordinate vozila gdje se nalazi, sa svim onim podacima koji su bitni tj. da li je vozilo zaustavljano, paljeno, gašeno, prazno, te vrijeme stajanja i kretanja, tako da se vremena zaustavljanja, kretanja i kompromitacije bankomata, odnosno dizanja novca poklapaju sa vremenom izvršenja predmetnog krivičnog djela. Nadalje pokazan je snimak sa aerodroma, kada dvojica prilaze bankomatu Sberbanke i gledaju nešto oko njega, ali taj bankomat nije bio kompromitovan. U izvještaju svjedoka su navedene sve lokacije gdje su auta stajala, od Tešnja, Tuzle, Sarajeva, Hadžića do Mostara i u njemu su vremena i lica koja su bitna. Nakon prikazivanja jedne od 15 fotografija pojašnjeno je da se to odnosi na kretanje vozila Peugeot 308 reg. oznaka ..... za datum 31.01.2020. godine na području Tuzle, u Slavinovićima kod hotela Tehnograd i da su tu noćili K.K. i I.H.1. Pokazana ruta za 31.01.2020. godine se odnosi na kretanje vozila prema Mostaru, da su tačke stop približne lokacijama bankomata Sberbanke koji su napadnuti, a taj datum je bitan zato što se odnosi na vrijeme izvršenog napada na bankomate. Nakon otvaranja foldera i jedne od 22 fotografije, ukazano je da se to odnosi na kretanje vozila Peugeot reg. oznaka ..... i dan izvršenja krivičnog djela na području Hercegovine. Nadalje nakon gledanja prve fotografije iz foldera 02.02.2020. godine, svjedok S.P. je pojasnio da se vidi kretanje vozila Peugeot 308 reg. oznaka ..... od Brčkog, Tuzle i Zenice do zaustavljanja na području Sarajeva, a GPS tragač za Škodu Octaviu pokazuje kretanje vozila od 31.01.2020. godine, kad je prvi put iznajmljeno vozilo, do 02.02.2020. godine kad je predano nazad vlasniku, a ruta kretanja vozila za ukupno tri dana je na lokacijama mjesta izvršenja krivičnog djela do predaje vozila na kraju na aerodromu u Sarajevu stvarnom vlasniku. U većini slučajeva se „stop“ tačke mogu povezati sa lokacijom kompromitovanih bankomata, a u izvještaju ih je svjedok pobliže označio malim ikonicama. Pravio je video snimke iz foldera izlaz Kakanj, a to su snimci JP Autoceste Federacije za predmetnu Škodu Octaviu i njeno kretanje auto putem, počevši sa izlazom Kakanj 02.02.2020. godine u 04:03 časova, gdje je na izlazu vidljiva Škoda registarskih oznaka ...., koja je prethodno iznajmljena u Sarajevu i objašnjena sa GPS koordinatom. Za sve to je u svom izvještaju pravio screen shotove, uključujući i nastavak do izlaza Lašva P20 02.02.2020. godine. Nisu smjeli tvrditi, iako su vidjeli konture lica V.M.1, zato što se tačno ne vidi. Konstatovao je da se na snimku 02.02.2020. godine u 05,20 sati vidi izlaz Lašva prema Srednjoj Bosni. Kako su vidjeli konture lica tog vozača išli su radi provjera do JP Autocesta Federacije, jer su znali da je u Kaknju kompromitovan bankomat, u izlazu Kakanj, izlaz Lašva prema Zenici dole, u Zenici kompromitovani i u srednjoj Bosni, pa su pokupili sve snimke za ovo vozilo. Iz izvještaja svjedoka proizilazi da je 237. broj fotografije na kojoj su vidljive registarske oznake ..... Snimak izlaza Sarajevo sjever od 02.02.2020. godine u 10,27 časova koji se odnosi Škodu Octaviu pribavili su od JP Autoceste Federacije. Potvrdio je da je to vozilo crvene boje i da se nalazi na strani 103. njihovog izvještaja. Isto je naveo i za folder koji se odnosio na naplatnu kućicu na ulazu u Kakanj 02.02.2020. godine u 5,11 časova. Svi ovi snimci s ovih naplatnih kućica u pogledu mjesta i vremena podudaraju sa onim GPS-om kretanja vozila određenim rutama. Za folder ulaz Sarajevo zapad 02.02.2020. godine u 1,43 časova, pojasnio je da su i taj snimak pribavili od JP Autocesta Federacije i da se na njemu jasno vidi Škoda Octavia crvene boje registarskih oznaka ..... Na osnovu slike iz pasoša i slike sa ulaska na aerodromu i odlaska to im je u velikoj mjeri ukazivalo na lice V.M.1, jer ima specifičnu kosu i konture lica, što ima u njegovom izvještaju na strani 56. Folder, ulaz u Visoko od 02.02.2020. godine u 3,49 časova se odnosi na video snimak nadzorne kamere koja prikazuje Škodu Octaviu crvene boje sa registarskim oznakama ...., kao na prethodnim snimcima. Drugi folder ulaz u Visoko od 02.02.2020. godine u 10,15 časova je na isti način pribavljen. Nakon otvaranja foldera „pasoška kontrola dolasci“, na nadzornoj kameri na pasoškoj kontroli granične policije sa JP Aerodoroma Sarajevo vidljivo je da dana 28.01.2020. godine u 22:19:25 časova prvo pristupa lice K.K., koje je identifikovano na osnovu pasoša i potvrđivanja identiteta posredstvom Interpola, istoga datuma u 22:19:56 časova. Od Interpola i Europola o ranijoj aktivnosti prikupljeni su podaci o V.M.1, što je bio polazni osnov i kada su poslali pasoš da potvrde identitet da nije lažni pasoš. Kasnije su lice koje također prilazi jedinici pasoške kontrole na aerodrom Sarajevo identifikovali kao P.H., a to im je također, poslužilo kao osnov za dalju analizu, uključujući odjeću koju su koristili. Na drugom snimku u 10,31 časova, vide se dva lica P.H. i K.K. koja izlaze sa sarajevskog aerodroma, prelaze parking, odlaze prema „divljem“ parkingu preko puta i tu se vidi da nose kese. Potvrdio je da im je koristila ta snimka izbliza i da ima još snimaka sa aerodroma, a da se ta ista lica nalaze na fotografijama 76. i 77. u izvještaju. Nakon otvaranja foldera sa pasoškim dolascima za 28.01.2021. godine, vrijeme je 22 i 19 sati, svjedok je naveo da to prikazuje nadzornu kameru prije pasoške kontrole, gdje se vide dva lica K.K. i P.H., kao i kesa koju nose, dijelovi patika i ruksak, na pasoškoj kontroli je P.H. i tu se vidi odlazak K.K. sa ruksakom na leđima, isti je imao duksericu, ruksak sa slovom N, a može se vidjeti P.H. u odlasku sa kesom „Lidl“. Nakon otvaranja foldera sa nazivom „izlaz“ koji je obrađen na strani 44. izvještaja, svjedok je naveo da je u 10,57 potvrdio je da je riječ o V.M.1 koji je vozio Octaviu i da se na tom snimku vidi njegov dolazak na pasošku kontrolu, a kasnije su poslali i dobili potvrdu od postaje Interpola od Ukrajine, odnosno pasoš. Tu je bitna majica Puma i crna torba, dok je na snimku u 10:48:56 lice I.H.1, a na osnovu pasoša je potvrđen identitet i njegov dolazak utvrđen 31.01.2020. godine u 10:48:48. Na snimku u vrijeme 10,57 je V.M.1 ispred sebe ima torbu sjajne boje koja je ispred nogu, a nakon toga se vidi kako će prići Ihoru Horjanovu i onda će slijedom krenuti opet preko puta parkinga, pa na divlji parking. Nakon puštanja snimka TB ulaz na 10:50 ispred parkinga na aerodromu ukazano je da se vidi V.M.1 i da će za njim krenuti Ihor, kao i da mu se vidi torba preko desnog ramena. Kasnije odlaze pješke prema izlazu s aerodroma. Na sljedećem snimku je izlaz, što je fotografija 112. u izvještaju, se ponovo vide I.H.1 i V.M.1 i da je torba u desnoj ruci jednog i drugog. Nakon izlaza prema aerodromu slijedi cesta i malo udubljenje, pa se ide na divlji parking. Gledajući treći CD sa foldera „pasoška kontrola odlasci“ u 10,56 na snimku je, a to je snimak od 03.02.2020. godine, K.K. nakon izvršenja odlazi tačno u 10:56:08. Nakon toga u 10:56:30 odlazi V.M.1, što znači da je jedan iz prve ekipe, a drugi iz druge ekipe, odnosno da su se zamjenili. Nakon zumiranja naveo je da se lijevo kod plavog bilboarda nalazi taj parking. Nagovijestio je da će se vidjeti i dolazak lica sa Škodom i Peugeotom na cestu ispred, prebacivanje torbi u automobil rumunskih registarskih tablica koji je kasnije identifikovan i njihov odlazak sa ovog parkinga na aerodrom, a provjerom se došlo do podataka da je to rumunski državljanin A.G., kojeg su zvali „Poručnik“. Kako su identifikovali dolazak i registarske tablice sa svih kamera koje pokrivaju cestu ispred na ovaj parking se ulazi dole niže, utvrdili su da su jedni otišli prema Republici Srpskoj, a jedan od njih je i A.G. Vraćanjem snimka na 10:14:43 vidljivo je da je to mjesto gdje su vratili vlasniku dva vozila, Škodu crvene boje i Peugeot, te mu poslali poruku da će doći Rumun A.G. sa automobilom stranih tabli koji će od njih preuzeti torbe iz ovih auta, dok će oni otići sa svojim ličnim prtljagom na aerodrom. Konstatuje da odlaze K.K. i V.M.1 i da će kasnije otići na aerodrom. Kada je snimak premotan od 10:22 vidljivo je da je to automobil gdje su premještali torbe. Naveo je da će oni nastaviti dole, vratiti se i otići prema Republici Srpskoj, gdje su na njihovim kamerama dobili ove registarske tablice brojeći aute po bojama. Istakao je da je samo ove boje bilo auto i od RS-a su dobili tablice. Provjerili su u njihovom sparta sistemu nadzora registarskih tablica da li je to lice otišlo na Jahorinu i utvrdili su da je bio na Jahorini i da je 06.02.2020. godine napustilo BiH preko graničnog prijelaza Gradiška, pa je otišlo dalje prema Mađarskoj. Kasnijim provjerama su utvrdili da je auto iznajmljeno od strane lica A.G. u Bukureštu. Na snimku se vidi kako se diže gepek Škode Octavie crvene boje i da prebacuju torbe u auto, a to se na drugom snimku može bolje vidjeti. Na snimku se vidi kako se te osobe naginju prema gepeku Oktavije, pa onda okreću i idu prema tom parkiranom vozilu u blizini koje je poprečno parkirano vozilo sive boje.

Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branitelja optuženog D.B., svjedok S.P. je naveo da se ne sjeća da li su D.B. i O.Z. bili 29.01.2020. godine u BiH i da se ono što objašnjava odnosi na Peugeot i Škodu Octaviu, a ne na njih dvojicu. Potvrdio je da je od granične policije dobio izvještaj od 31.01.2020. godine ili 01.02.2020. godine, a složio se da je jedina poveznica između osoba koje su vozile Peugeot 308 koji prezentuje i optuženih modus operandi, a nije imao saznanja da li je postojala komunikacija između prvooptuženog i osobe koja je upravljala Peugeotom 308. Pojasnio je da se druga fotografija odnosi na kretanje vozila Peugeot 208 registarskih oznaka ..... sa za dan 30.01.2020. godine 00:18:37 časova u Lukavici, početak je bio u Sarajevu, a završetak na području Tuzlanskog kantona. Tokom radnje pretresa nađen je slip sa bankomata u Cazinu, ali nije kompromitovan bankomat. Svjedok je istakao da nisu uspjeli dokazati sumnju da li je njima bilo bitno da jave broj bankomata osobi koja ga kompromituje udaljeno i da im je zbog toga trebao slip, niti su uspjeli dokazati da li je bila priprema to što je bio tad na tom bankomatu. Potvrdio je da su taj dan izvršena ova krivična djela i naveo da su pripreme bile prethodna dva-tri dana, a da su dvojica optuženih taj dan lišeni slobode. Složio se da oni nisu bili u vozilu. Složio se sa braniocem da na ovim rutama i automobilu nije bilo njegovog branjenika. Konstatovao je da se radi o datumima od 01.02 do 02.02.2020. godine i da je tada vršena priprema, pa predaja vozila. Naveo je da je priprema vršena 29.01 i 30.01.2020. godine. Za zadnju fotografiju gdje je Škoda Octavia je rekao da se odnosi na period od 29.01 do 02.02.2020. Po njegovom mišljenju od 29.01 do 31.01.2020. godine su vršene pripreme, a od 01.02.2020. godine je izvršenje. Na osnovu tog snimka nije mogao potvrditi da se radi o tom licu. Pojasnio je da se samo vidi da je on vozio nazad, ali da se ne vidi ko je na zadnjem sjedištu. Ni na jednom bankomatu nisu nikad evidentirali V.M.1 zato što je on samo vozio. Nije mogao po ovim snimcima sa 100% sigurnošću utvrditi ko je upravljao tim vozilom ni ko je bio u vozilu. U nastavku snimka nisu primijetili da se nešto interesantno dešava, samo su provjeravali za njih dvojicu, dok to nisu za ostale koji su došli u tom momentu, jer za to nisu imali osnova iz razloga što su već imali operativne podatke o licima koja provjeravaju. Naveo je da ima snimak na kojem se može vidjeti kad idu na taj divlji parking, da je taj snimak slijed hodanja od ulazne pasoške kontrole pa sve do odlaska do parkinga, te da ih samo treba sve povezati i pustiti, a vidjeli su da oni tamo završavaju. Na snimku sa DVD-a se vide K.K. i P.H. kako izlaze, drže kesu bijele boje sa natpisom „Lidl“, a koju su nekoliko metara i ranije držali, zatim da idu prema parkingu i nastavljaju se na ovaj prijašnji snimak gdje se vide iz drugog ugla. Konstatovao je da je dobra kamera, da se vide ova dva lica, ponovo kesa „Lidl“ i bijele patike, kao detalji na osnovu kojih su uklapali. Složio se da uvećana fotografija nije 100% jasna kao film HD rezolucija, ali mu je to dovoljno kad uzme čitav slijed kako hodaju. Konstatovao je da je to nastavak na prethodni snimak lica K.K. i P.H. i da se u gornjem desnom uglu vidi između borova nastavak na prethodni snimak, prema izlazu sa arerodroma. U pozadini, skroz u gornjem lijevom uglu je divlji parking preko kojeg su prešli, a u gornjem desnom je kesa „Lidl“. Nisu ih identifikovali samo na osnovu te kese, već i slijedom svih kamera od pasoške kontrole i odlaska lica. Pojasnio je na snimku u 21,30 da lica izlaze iz pasoške kontrole sa carine i da se siluete ne vide jasno. Istakao je da slijedi kesa „Lidl“, oni idu prema vani, pa će se kasnije vratiti nazad. Nije obraćao pažnju da li bilo ko drugi ko ulazi ili izlazi sa aerodroma ima kesu.

Pregled video snimaka nadzornih kamera izvršen je na glavnom pretresu 19.05.2021. godine, prvo je pregledan snimak koji se odnosi na tačku 16. optužnice, Sarajevo – Ciglane (snimak je dan 02.02.2020. godine u 00,41 sati). Svjedok S.P. je pojasnio da se na snimku nalazi lice I.H.1, vidi se kako je obučen, ali se ne vidi lice i vidi se kako je ta osoba nečim zamazala nešto na bankomatu, za šta je svjedok S.P. naveo da je to labelo koji je služio za premazivanje kamere na bankomatu i vidi se da lice drži neku karticu, zatim je pregledan snimak koji se odnosi na tačku 9. optužnice, Sarajevo – Sarači, također se vidi lice kako uzima novac iz bankomata, to lice je P.H. zbog njegovog fizičkog izgleda i odjeće, a stavlja novac u torbicu, osvrće se oko sebe i čini se da ima kabal od slušalica pored ušiju. Nakon toga, je pregledan video snimak nadzorne kamere koji se odnosi na tačku 11. optužnice, Sarajevo – ....., a na strani 9. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine je objašnjen ovaj snimak od 01.02.2020. godine, a u 11:48:50 sati prikazana je muška osoba, malo pognuta, u Nike dukserici, mobitel glavom pričvršćen na lijevo rame, i vidi se da mu se ruke miču i da nešto radi ispred bankomata (prema tužiteljstvu to je lice I.H.1), u 11:53:34 sati osoba odlazi sa bankomata. Poslije toga je pregledan i video snimak nadzorne kamere koji se odnosi na tačku 10. optužnice, Sarajevo, ul. ....., na kojim se vidi osoba u svijetloj dukserici, svijetlim pantalonama i crvenim kačketom na glavi, a kada prilazi bankomatu lice drži lijevu ruku preko lica, očito prikriva svoj izgled i identitet, a kada je prišao bankomatu vrlo malo toga se vidi šta radi, vidi se da nešto radi rukama i kao da stavlja nešto u džep ili torbu, okreće se okolo sebe i razgleda, držeći ruku na lijevom uhu kao da razgovara sa nekim. Svjedok S.P. je naveo da i u ovom slučaju, kao i u svim ostalim o kojima govori, na bankomatima nije bilo fizičkog oštećenja, a novac je podizan, ali ni na jednom bankomatu nije podignut sav novac u cijelosti, jer bi se u tom slučaju aktivirao alarm, tako da je kod svih njih isti modus operandi, a za većinu lica koja su doveli u vezu sa ovim djelima su od Interpola i iz Ukrajine dobili podatke da su činili djela kompjuterskog kriminala. Nadalje je pregledan video snimak nadzornih kamera koji se odnosi na tačku 12. optužnice, Sarajevo, Novi Grad, Otoka Merkur, datum 01.02.2020. godine, u 13:13 sati, gdje se vidi unutrašnjost nekog većeg objekta, tržnog centra, a u 13:17 sati, prilazi osoba u crnoj tamnoj jakni sa bijelim natpisom Nike, sa crnim kačketom, crnom torbicom sa desne strane, sa specifičnim hodom jer mu stopalo lijeve noge ulazi unutra prilikom hodanja, kome je glava nagnuta uz lijevo rame kao da razgovara na mobitel bez korištenja ruku, a u rukama drži karticu, lice se ne vidi dobro jer je očigledno da krije svoj identitet od kamere, vraća karticu u torbicu i uzima novac sa bankomata više puta, fingira kucanje po tipkovnici iako u bankomatu nema nikakve kartice. Osoba diže novac bez upotrebe kartice i očito preko dnevnog dozvoljenog limita banke, na njegovoj torbi se vide nitne, pa se uočava da se radi o istom licu koje je diglo novac i u Sarajevu, ..... – tačka 11. optužnice, a to lice je I.H.1. Također je pregledan i sadržaj video snimka koji se odnosi na tačku 13. optužnice tj. bankomat na Ilidži, što je prikazano na stranici 12. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, gdje je na sličan način došlo do podizanja novca sa bankomata, u 08,56 sati uzima novac iz bankomata i stavlja u torbicu. Po iskazu svjedoka S.P., sva vremena učinjenja navedenih radnji poklapaju sa kretanjem vozila Škoda Octavia i Peugeot evidentiranim putem GPS sistema, i vidi se da se nakon završetka napada na neki bankomat vozilo brzo udaljava sa te lokacije i ide prema drugoj lokaciji. Poređenjem tog snimka sa nespornim fotografijama P.H. može se zaključiti da se radi o tom licu, kao i po odjeći npr. futrovanoj kapuljači od dukserice i patikama sa fotografija sa aerodroma, iako se na ovom snimku se ne vidi tačno vrijeme. Pregledan je i video snimak koji se odnosi na tačku 14. optužnice, Sarajevo, Dobrinja, gdje se na snimku od dana 01.02.2020. godine u 07:06:17 sati dobro vidi lice učinitelja, te kada se uporedi sa fotografijom tog lica br. 99. na stranici 41. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine sa pasoške kontrole na aerodromu, a i prema odjeći radi se o istoj osobi kao u tačkama 11. i 12. optužnice, odnosno I.H.1. Dalje se vidi kao da ponovo drži mobitel prislonjen glavom uz rame, osoba stoji duže vremena pred bankomatom, pruža desnu ruku prema bankomatu i nešto uzima, ali se ne vidi šta, i stavlja u torbicu, vidi se da manipuliše sa torbicom, koja je otvorena i iz koje viri novac, vide se nitne na njegovoj torbici i u 07:37:04 sati osoba završava sa upotrebom bankomata i okreće se od istog pa se ta crna torbica sa nitnama malo bolje vidi. Također, pregledan je i video snimak koji se odnosi na tačku 15. optužnice, Vogošća, na snimku se vidi vrijeme 01.02.2020. godine, u 07:54:34 sati, i vidi se osoba u sivoj jakni, sa karakterističnim detaljem na desnom rukavu, i istim patikama, crvenim šalom i torbom kao što ih je imala i osoba prikazana na video snimcima vezanim za tačke 9. i 13. optužnice, i ta sličnost je očigledna, vidi se da ta osoba ima brkove, bradu i naočare (fotografija 35. izvještaja), pa s obzirom na opisane karakteristike može se zaključiti da je to P.H. Izvršen je pregled i video snimka koji se odnosi na tačku 16. optužnice, Sarajevo, Ciglane, što je prikazano na stranici 14. i 15. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, a radi se o crno bijelom snimku, datum je 02.02.2020. godine, vrijeme 01:01:12 sati, vidi se osoba za koju se može reći da je ista kao iz prethodno pregledanog snimka iz Vogošće (fotografije broj 39-42 izvještaja), zbog istog izgleda odjeće, obuće, torbe i položaja glave na lijevu stranu kao da priča na telefon, i da se radi o I.H.1. Osoba drži nešto kao karticu u ruci i pruža prema bankomatu, torba je ispred njega, uzima novac iz bankomata i stavlja u torbu, a čini se kao da svo vrijeme priča na mobitel, u jednom momentu ta je osoba otišla od bankomata jer su tu došle četiri osobe arapskog porijekla, koji nakon toga nisu mogli podići novac. Nakon njihovog odlaska osoba se ponovo vraća do bankomata u 01:23:10 sati i ponovo pruža ruku kao da stavlja karticu, telefon mu je ponovo na lijevom ramenu, ponovo stavlja crne rukavice. Svjedok S.P. je ukazao da je na još nekoliko mjesta primjećeno da su se napadači izmakli od bankomata kada su prišle još neke osobe kako bi ga koristile i da te osobe poslije toga nisu mogle obaviti transakciju, a kada se napadač ponovo vrati, onda on nastavlja sa podizanjem novca, u 01:36:17 sati osoba se drugi put okreće od bankomata i konačno odlazi. Naposlijetku je pregledan i video snimak koji se odnosi na tačku 17. optužnice, TC Bingo, Hadžići, prikazano na stranici 16. izvještaja, snimak je od 02.02.2020. godine u 10:57:20 sati, na snimku se vidi da ubrzo prilazi bankomatu osoba u sivoj jakni sa crnim kačketom, crnim pantalonama i patikama, naočarama, crvenim šalom i sa bradom, vidi se i lice osobe, radi se o istom izgledu i istim odjevnim predmetima kao i osobe koja je ranije prikazana vezano za tačke 9., 13. i 15. optužnice, a radi se o P.H.. Vidi se da je torbica ispred njega, da nešto radi s obje ruke ispred sebe, nešto uzima i stavlja u desni džep jakne. Vidjelo se da skida slušalicu sa uha i stavlja mobitel na desno uho i razgovara, više puta se osvrće i gleda ima li koga iza njega i u 11:18:20 sati napušta bankomat, odlazeći sa bankomata u ruci je imao neki papirić.

Daljim pregledanjem sadržaja video snimaka nadzornih kamera, izvršen je pregled DVD snimaka označenih kao Bingo Hadžići, što se odnosi na tačku 17., Sarajevo, Merkator, ..... - tačka 11. i Sarajevo, .... - tačka 12. Na snimku parkinga kod TC Bingo u Hadžićima 29.01.2020. godine u 18:30 sati vidi se da je sa suvozačkog mjesta sivog automobila marke Peugeot koje je stiglo na parking izašao P.H., koji je identično obučen kao lice koje se vidjelo pregledavanjem video snimaka vezanih za tačke 13., 15., 17. i dr. optužnice, a vozilo je iznajmilo lice K.K. Zatim je pregledan snimak koji se odnosi na istu lokaciju u Hadžićima gdje je identifikovana osoba kao P.H. snimljenu dana 02.02.2020. godine u 14 i 17 sati, ovaj put prilikom učinjenja djela, nešto drugačije obučenog, sa crnim kačketom i karakterističnim patikama sa tri linije, sa crnom bradom, u crnim pantalonama, sivoj jakni, torbom i sunčanim naočarama na glavi i vidi se kako prilazi bankomatu Sberbanke BH, kako uzima novac iz bankomata i stavlja ga u torbicu, više minuta stoji pred bankomatom koji u nekoliko navrata izbacuje novac, kao da tipka nešto na tastaturi i drži nešto u lijevoj ruci i u 14:26:20 sati odlazi sa bankomata jer je pristupila i neka žena koja je stala očito kako bi koristila bankomat, pa se izgled lica prikazanog na video snimku može uporediti sa nespornim fotografijama P.H. broj 76., 81. i 82. izvještaja FUP-a Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine. Sljedeći je pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 11. optužnice – Sarajevo, ....., dana 29.01.2020. godine, u 21,33 sata, na datoj lokaciji uočava se vozilo Peugeot, reg. oznaka ....., koje vozilo je iznajmio K.K., to je ulaz u garažu Mercatora, zatim na snimku broj 569 od 21:57:50 sati prilaze dva lica K.K. i P.H., K.K. sa jaknom kao na fotografiji 75. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, a P.H. sa prethodno opisanom jaknom i patikama i u 21:58 sati se udaljavaju od bankomata. Na sljedećem snimku broj 3208 od 29.01.2020. godine u 21:32:40 sati se vidi pet bankomata i osoba koja je identifikovana kao P.H., dolazi do bankomata Sberbanke BH i nešto tipka na bankomatu, dok je na snimku 5743 vidljiv bankomat u garaži tržnog centra, samo iz drugog ugla, a da se na tom snimku nalazi K.K. može se zaključiti zbog jakne, patika i brade, kao na fotografijama u izvještaja FUP Sarajevo sa aerodroma, a drugo lice je P.H., čiji se lik jasno vidi na snimku, koji je crno bijeli, poslije čega se razilaze. Zadnji snimak je 0521 od 01.02.2020. godine, gdje se također vidi pet bankomata raznih banaka koji su jedni do drugih i na snimku se vidi da bankomatu u 11,06 sati prilazi lice za koje se po ranije opisanim karakteristikama može zaključiti da je I.H.1, za kojeg je karakteristično da lijevu nogu malo zabacuje unutra, ima torbu sa nitnama, kačket, uvijek priča na telefon nagnut na lijevu stranu i vidi se da nešto tipka na tastaturi bankomata i odlazi sa bankomata u 11:12:12 sati, a u to vrijeme u kadru je vidljiv P.H. sa jaknom, crvenim šalom, kačketom i naočarama kao u prethodno pregledanoj tačci 17. optužnice i on nastavlja da diže novac na bankomatu, dok I.H.1 odlazi sa bankomata. Sljedeći je pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 16. optužnice Sarajevo, Ciglane, datum snimka je 29.01.2020. godine u 22:53 sati, pojavljuje se lice P.H., koji je u istoj odjeći kao na prethodnim snimcima, a udaljava se u 22:54:18 sati. Zatim, dana 02.02.2020. godine u 00:04:48 sati se pojavljuje osoba koja se identifikuje kao I.H.1, sa torbom, kao da razgovara na mobitel nagnute glave u lijevu stranu prema ramenu, sa kačketom na glavi, i prilazi bankomatu a udaljava se sa istog u 00:23:40 sati, radi toga što je još jedno lice pristupilo bankomatu, a tri minute nakon odlaska tog lica se I.H.1 vraća do bankomata, odakle se udaljava u 00,39 sati, a pregledan je i snimak druge kamere iz drugog ugla sa tog bankomata. Nakon toga je pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 12. optužnice - Sarajevo, Novi grad, gdje se također pojavljuje lice I.H.1, sa istom odjećom kao i ranije na drugim bankomatima sa znakom Nike na jakni, pa pošto se lice osobe malo bolje vidi isto se upoređuje sa nespornom fotografijom I.H.1 koja se u izvještaju FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, nalazi na stranici 41., fotografija 99.

Nadalje, u prisustvu svjedoka S.P., pregledan je i sadržaj video snimaka nadzornih kamera u hotelu „Tehnograd“ Tuzla, kao i snimaka koji se odnose na radnje učinjene u Tuzlanskom kantonu, konkretno u Tuzli, Bingo city – tačka 4. optužnice, Tuzla, .... ... – tačka 2., Tuzla, BH Pošta – tačka 1., i jedan USB stick sa video snimkom koji se odnosi na djelo učinjeno u Lukavcu – tačka 3. Tako je na snimku nadzorne kamere hotela „Tehnograd“ od 31.01.2020. godine u 08:38:29 sati, prikazano vozilo Peugeot 308, sive boje, za koji je GPS uređaj na tom vozilu također pokazivao da se vozilo nalazilo na tom mjestu, pa je prikazan snimak unutrašnjosti hotela gdje se vidi dolazak dva lica, a da su to P.H. i K.K., proizilazi iz izvoda iz knjige gostiju hotela (koja je priložena kao dokaz), sa njihovim ličnim dokumentima, ali se i vizuelno prema snimcima njihovog lica i odjeće može utvrditi da se radi o tim osobama, a snimak je od 30.01.2020. godine u 23:23 sati, a na to upućuju i fotografije ova dva lica sačinjene na ulazu u zemlju prilikom pasoške kontrole na aerodromu (npr. fotografije 75. i 76. izvještaja, te 80. i 81. istog), vidi se da su završili na recepciji i najvjerovatnije idu prema sobi i izašli su iz dometa kamere. Gledajući snimak broj 83241 od 31.01.2020. godine u 08:33 sata, radi se o snimci parkinga ispred hotela „Tehnograd“, gdje se vide dvije osobe kako prilaze vozilu, među kojima se može prepoznati lice P.H., koje ostavlja nešto u gepek vozila i sjeda na suvozačko mjesto (fotografije broj 221., 222. i 223. izvještaja). Zatim je izvršen pregled video snimka koji se odnosi na tačku 4. optužnice, Tuzla, TC Bingo (u izvještaju prikazano na fotografijama broj 208 – 220) na kojim snimcima se nalazi P.H., prvo na ulazu u TC, a potom i u njegovoj unutrašnjosti, snimak je od 30.01.2020. godine u 22:38 sati, što odgovara vremenu obilazaka bankomata vozilom Peugeot neposredno prije neovlaštenog podizanja novca, a lice pristupa bankomatu Sberbanke BH u 22:39 sati, dakle radi se samo o prethodnom obilasku istog. Nakon toga je pregledan video snimak 13385 koji se odnosi na tačku 2. optužnice, Tuzla, ...., snimak je od 01.02.2020. godine u 01:39 sati, a da se na snimku također nalazi P.H. može se zaključiti prema njegovom fizičkom izgledu i istim odjevnim predmetima i obući, te crvenim šalom, kao na ranijim snimcima. Vidi se kako ispred bankomata pruža ruku, nešto uzima i stavlja u torbicu, sa desne strane ima neku žicu i djeluje kao da ima slušalicu u lijevom uhu, u više navrata uzima novac i stavlja u torbicu i u 02:13:50 sati se udaljava od bankomata.

Potom je pregledan snimak 142457 koji se odnosi na tačku 4. optužnice, Tuzla, TC Bingo, naznačeno vrijeme na snimku je 02.02.2020. godine u 14:36 sati, na kojem snimku lice prilazi bankomatu Sberbanke BH, a kako se vidi prema korištenim patikama i dukserici i kada se uporedi sa drugim fotografijama i video snimcima, radi se o I.H.1. Na video snimku se vidi da desnom rukom stavlja novac u torbicu, da ima slušalicu u desnom uhu, da je novac u torbi, koji uzima iz bankomata u više navrata, i u 14:45:12 sati se lice udaljava sa bankomata, a u kadru se prethodno vidio dio nogu neke osobe koja je stajala iza njega, pa djeluje da je čekala red za korištenje bankomata, i nakon odlaska ove muške osobe ta ženska osoba što je čekala je zaista i prišla bankomatu (fotografije broj 224 – 233 izvještaja). Nakon toga je pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 1. optužnice, Tuzla, BH pošta, snimak je crno bijeli od 31.01.2020. godine u 23:10:46 sati, vide se stepenice, to je ulaz u poštu u Tuzli i vide se bankomati Sberbanke BH i Raiffeisen banke. Prema izgledu, odjeći (između ostalog sivoj jakni sa karakterističnim detaljem na desnom rukavu) i patikama, te torbi koju nosi, što je već i dosad viđeno i na drugim snimcima, radi o licu P.H. koji pristupa bankomatu u 23:23:40 sati, a na snimku se vidi samo odlazak lica sa bankomata u 23:35:40 sati. Naposlijetku je pregledan video snimak broj 30538, zaključno sa brojem 33300, a radi se o radnji iz tačke 3. optužnice, Lukavac, vrijeme je 01.02.2020. godine u 03:07 sati, vidi se lice u svijetlo sivoj jakni sa oznakom sa dvije horizontalne linije na desnom rukavu, torbom, patikama, kapuljačom, kako je prikazano i na snimcima koje su već viđeni ranije i koji opis odgovara licu P.H., vidi se da lice nešto radi rukama i kao da nešto stavlja u torbicu, i u 03:34:30 sati se lice udaljava sa bankomata.

Pregledom video snimka nadzornih kamera koji se odnosi na tačku 24. optužnice, Orašje, slijedi da je datum na snimku 02.02.2020. godine u 05:16 sati, vidi se NN lice koje je pristupilo bankomatu, koje je u zimskoj jakni i sa kačketom, na kojem se nalazi natpis „Hudson“ (za koje lice tužiteljstvo ukazuje da je uočeno i na video snimku ispred bankomata u Tešnju), i koje se nije moglo identifikovati (str 71. do 77. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine). Vidi se da lice u rukama drži snop novčanica i da ih broji, stavlja u torbu, zatim to ponavlja, vidi se da ima slušalicu u lijevom uhu (fotografije broj 177. – 181. u izvještaju), otvara usta kao da s nekim razgovara, lice u više navrata uzima novac sa bankomata i u jednom momentu se može prepoznati da se radi o novčanicama od 50,00 KM, koje je stavio u lijevi džep jakne, lice se udaljilo od bankomata u 05:29:10 sati. Zatim se ponovo isto lice vidi ispred bankomata u 05:42 sati, ponovo je prišao, kao da se koleba, ali se odmah udaljio, vidjelo se da pomjera usne kao da s nekim razgovara i ponovo se vidi kod njega deblji svežanj novčanica u rukama i nastavlja podizati novac sa bankomata, na snimku se ne vide usta bankomata. U 05:54 sati se lice udaljava od bankomata, a na sljedećem snimku koji datira samo nakon nekih 10 minuta u odnosu na prethodni, se vidi još jedno NN lice sa zimskom jaknom i kapuljačom na glavi (fotografije 182. i 183. izvještaja), da drži novčanik u ruci i osvrće se oko sebe, potom stavlja novčanik u torbicu, vidi se da drži slušalicu u desnom uhu, desnom rukom ispod kapuljače, na snimku se vidi da se lice konstantno osvrće, da ponovo stavlja novac u lijevi unutrašnji džep jakne i ponovo pridržava slušalicu na desnom uhu. U 06:14:40 sati lice se udaljava od bankomata, nakon izuzetno velikog broja ponavljanja radnje podizanja novca sa bankomata, od oko 40-ak puta. Na glavnom pretresu je izvršen i pregled sadržaja video nadzora koji se odnosi na tačku 20. optužnice, Tešanj, ..... (str. 77. – 91. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine), na snimku broj 3617 se u 08:36 sati vidi lice koje je prikazano na video snimku ispred bankomata u Orašju, sa istim kačketom i zimskom jaknom (fotografije br. 184. – 192., kao i fotografije 201., 202. i 207. izvještaja), a za razliku od snimka iz Orašja ovaj snimak je u boji pa se vidi da se radi o kačketu bež boje i vidi se sivo plava boja jakne, zatim se u nastavku snimka vidi da se ne radi o istom kačketu jer na njemu nije natpis „Hudson“, već neki simbol, a lice se udaljava u 08:37:50 sati od bankomata, ali se vidi da još stoji u blizini, zatim na narednom snimku je isti datum 01.02.2020. godine u 07:13 sati i na njemu se ne nalazi ništa relevantno, a na snimku broj 00052, također od 01.02.2020. godine, u 10 sati se vidi prolazak ovog lica koje je na prethodnom snimku bilo na bankomatu sa kačketom, koji je ušao u tržni centar, a vidi se drugo NN lice koje stoji ispred bankomata i koje, prema zapažanju svjedoka S.P., u desnoj ruci drži karticu tzv. „Pjetročka“, koja kartica je sa jedne strane šarena sa detaljima zelene i crvene boje i velikim brojem 5 u sredini (fotografije broj 198. i 199. iz Tešnja), na kojoj se u gornjem lijevom uglu primijeti i rimski broj I napisan plavom bojom, a sa druge strane je ista kartica zelene boje (fotografija br. 189. izvještaja). Ova dva lica se vide na fotografijama 201. i 202. izvještaja, koji su i razgovarali kada je ovo lice sa bež kačketom stavilo ruku na usta, a vidi se da drugo lice koje je na bankomatu uzelo mobitel i sa njim nešto radi. Zatim se na snimku vidi da osoba uzima ponovo svežanj novčanica iz bankomata u apoenu od po 100,00 KM i stavlja u džep jakne, to se ponavlja u više navrata (na snimku od 02.02.2020. godine uočen je veliki broj ponavljanja izbacivanja novca iz bankomata od oko 17 puta). Na snimku sa iste lokacije i istog dana u 08:54 sati se vidi ista NN osoba sa kačketom i jaknom, ovaj put ima torbicu na desnoj strani i vidi se da uzima svežanj novčanica iz bankomata, i vidi se naprijed pomentuta kartica sa brojem 5 na istoj tj. kartica „Pjetročka“. Nakon toga je pregledan video snimak broj 2040736 koji se odnosi na tačku 19. optužnice, Zenica, vrijeme na snimku 02.02.2020. godine u 04:07 sati. Na snimku se vidi lice za koje se može zaključiti da se radi o I.H.1, kako je to utvrđeno i u odnosu na neke druge tačke optužnice tačke 4., 12., 14. i 16., jer se radi o licu koje vidljivo malo zabacuje lijevu nogu unutra prilikom hodanja i ima položaj kao da priča na mobitel tako što nagne glavu i drži mobitel između glave i lijevog ramena, kao i na osnovu odjeće, npr. tamne jakne sa natpisom „Nike“ bijele boje na lijevoj strani, obuće i torbe na preklop. Zatim je pregledan video snimak broj 42407 od 02.02.2020. godine u 04:24 sati, te snimak broj 4726, kao i snimak broj 43128 (str. 109. izvještaja), koji se odnose na tačku 18. optužnice, Kakanj, na kome se po svim naprijed navedenim karakteristikama, bez potrebe za njihovim ponavljanjem svaki put, može identifikovati I.H.1 kao osobu koja prilazi bankomatu dana 02.02.2020. godine u 02:47:26 sati, a zatim je na drugom snimku isti dan u 04:32 sata vidljiva osoba u sivoj jakni sa kapuljačom i sa dvije karakteristične horizontalne pruge na rukavima jakne i crnim kačketom na glavi, crnim pantalonama, crno bijelim patikama, crvenim šalom i torbom prebačenom preko lijevog ramena, koje je već ranije identifikovano kao lice P.H. (str. 112. i 113. izvještaja), koji se također na više drugih snimaka pojavljuje u identičnoj garderobi. Na snimku se ne može tačno vidjeti šta osoba radi jer nije u cjelosti snimljena, osim što je nesumnjivo da se nalazi neposredno ispred bankomata. Potom je pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 18. optužnice, Kakanj (fotografije br. 253. i 254. izvještaja), na kojem se, kao i na prethodnom snimku, samo iz drugog ugla, vidi lice I.H.1, na benzinskoj pumpi, u ruci nešto drži kao što je labelo i zamazuje nešto po bankomatu, pretpostavlja se kameru, vidi se da uzima novac koji je bankomat izbacio i stavlja ga u torbicu, osvrće se oko sebe, u više navrata podiže novac iz bankomata i udaljava se od bankomata u 03:10 sati, u jednom momentu se nakratko udaljio od bankomata i odmah ponovo vratio i nastavio sa podizanjem novca, i na ovom bankomatu je uočeno da je bankomat izbacio novac preko 40 puta. Svjedok S.P. je ukazao da je kod kamera moguće odstupanje u prikazivanju tačnog vremena jer to zavisi od toga kako je vrijeme na kameri podešeno, a može se desiti da i kamere nisu baždarene, što se često dešava, te naveo da su vremena učinjena djela, odnosno podizanja novca sa napadnutih bankomata registrovana i putem GPS kretanja iznajmljenih vozila Škoda Octavia i Peugeot.

Daljim pregledom video snimka nadzornih kamera, koji se odnosi na tačku 18. optužnice, Kakanj, na bankomatu su vidljiva dva počinitelja koji neovlašteno podižu novac sa bankomata, i to jedan za drugim, pa je na snimku od 02.02.2020. godine u 05:29 sati, vidljivo lice koje po svom izgledu i odjeći, po ranijim izgledima na drugim već pregledanim video snimcima, odgovara licu P.H. (fotografija br. 254. izvještaja FUP Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine), vidi se da podiže novac sa bankomata i stavlja u torbu, što čini kontinuirano u više navrata, a jedan dio novca uvijek drži u rukama, kao da broji novac i u 05:37:24 sati se udaljava od bankomata. Nakon što je branitelj optuženog D.B. ukazao da je na snimku vidljivo lice u 05:37 sati, a prema optužnici je vrijeme učinjenja djela 04:30 sati, svjedok S.P. je ponovio da je moguće da sat na video kameri nije bio dobro podešen npr. jer nije izvršena korekcija zbog ljetnog i zimskog računanja vremena. Potom je pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 6. optužnice, Čitluk, od 01.02.2020. godine u 01:39 sati (vrijeme naznačeno na snimci brza oko 20 minuta, kako je navedeno i na stranici 3. izvještaja), vidi se osoba koja prilazi bankomatu u crnoj jakni sa bijelom oznakom „Nike“, kačketom na glavi, karakterističnim crno bijelim patikama, torbom preko ramena, karakterističnim hodom sa ubacivanjem lijeve noge malo unutra prilikom hodanja, sa nagnutom glavom u lijevu stranu kao da razgovara na mobitel i pridržava ga glavom uz lijevo rame, a koje je već ranije identifikovano na drugim snimcima kao lice I.H.1, lice osobe se ne može dobro vidjeti ali se vidi kako lice otvara torbu i ubacuje nešto u nju, to čini u više navrata (fotografije br. 9.-12. izvještaja), lice se konstantno osvrće oko sebe, osoba nebrojeno puta stavlja novac u torbicu. Potom je pregledan video snimak koji se odnosi na tačku 8. optužnice, Mostar, ..... ..... (str. 6. i 7. izvještaja), datum 01.02.2020. godine (s tim što ovdje treba naglasiti da na video snimku piše 02-01-2020, što je način pisanja datuma u američkoj verziji engleskog jezika, gdje se prvo navodi mjesec a potom dan, a zapravo se radi o 01.02.2020. godine, kako je to podešeno na još nekim pregledanim video snimcima, slično kao što su na pojedinim snimcima navedena prva tri slova dana npr. „Sat“ što predstavlja skraćenicu za engleski naziv za subotu tj. Saturday, dok je na drugim video snimcima taj dan označen početnim slovima „Sub“), pa se konstatuje da u 04:19:47 sati prilazi bankomatu lice, koje po svom ranije opisanom cjelokupnom izgledu odgovara I.H.1, nakratko se udaljava sa bankomata pa mu ponovo prilazi u 04:25:20 sati (branitelj optuženog D.B. navodi da je stvarno vrijeme 03:23 sati), leđima je okrenut bankomatu kao da nešto čeka, kao da nešto nije uredu. U 04:31 sati ta osoba se okrenula prema bankomatu i počinje nešto da uzima i stavlja u torbicu i to čini u više navrata i u 04:43:15 sati. Zatim u 05:33:40 sati, ista osoba prilazi istom bankomatu, osvrće se oko sebe, uzima nešto ispred sebe, što se dobro ne vidi i stavlja u torbicu, zbog čega se može zaključiti da uzima novac iz bankomata, a u 05:56:30 sati se lice udaljava od bankomata, a koliko se moglo prebrojati ukupno je bilo oko 70 puta izbacivanje novca iz bankomata. Na upit branitelja optuženog D.B., svjedok S.P. je naveo da nije utvrđivao eventualno odstupanje između vremena zapisanog na video snimkama i stvarnog vremena, niti je utvrđivao strukturu novčanica na svim bankomatima po apoenima, jer im u tom trenutku ti apoeni nisu bili bitni. Tužiteljstvo je navelo da je video snimak koji se odnosi na tačku 7. optužnice Mostar, Stari Grad, lošeg kvaliteta, zbog čega nije predloženo i vršeno njegovo pregledanje. Naposlijetku, pregledom video snimka koji se odnosi na tačku 22. optužnice, Donji Vakuf (str. 70. izvještaja), na početku snimka se ne vidi datum i vrijeme, u 14-toj minuti snimka se vidi lice koje prilazi bankomatu Sberbanke BH, koji se nalazi na benzinskoj pumpi i po dosadašnjem opisu izgleda i odjeće osobe sa ranijih snimaka odgovara licu koje je identifikovano kao P.H. Vidi se da to lice drži nešto u ruci kao da nešto broji, pruža ruku kao da nešto uzima i stavlja u torbicu, kao i na većini ranije pregledanih snimaka i uzimanje novca se ponavlja u više navrata. Na upit branitelja optuženog O.Z., a obzirom da se na snimku vidi širi krug benzinske pumpe, upućen svjedoku S.P., da li tvrdi da bi negdje u blizini trebao biti V.M.1, koji prema optužnici zajedno sa P.H. učestvuje u učinjenju ove radnje, svjedok je odgovorio da bi uvijek trebalo da je jedan na straži u blizini i obično se ne vidi u kadru. Tužiteljstvo je naglasilo da se na stranici 124. izvještaja nalazi prikaz broj 5, koji se odnosi na rutu kretanja vozila Škoda Octavia utvrđenu GPS sistemom, a koje vozilo je nesporno iznajmilo upravo lice V.M.1 i prema tom prikazu se vidi da je u vrijeme učinjenja djela to vozilo bilo u Donjem Vakufu, u neposrednoj blizini tog bankomata Sberbanke na benzinskoj pumpi u Donjem Vakufu. Na video snimku se vidi da se nakon otprilike 36 minuta ova osoba udaljava od bankomata i može se konstatovati da je pregledom video snimka utvrđeno da je uzela novac sa ovog bankomata oko 60 puta.

Izvršenim pregledom sadržaja video snimka koji se odnosi na bankomat u Bihaću iz tačke 23. optužnice, odnosno tačke 23. izreke presude, na snimku se u vrijeme 01.02.2020. godine u 23:53 sati uočavaju dvije osobe, koje su prišle bankomatu Sberbanke BH i stoje ispred njega, vidljivo je da nešto rade ispred bankomata ali se ne vidi šta tačno. Jedna osoba, se više puta osvrće oko sebe, nakratko se udaljava iz kadra pa ponovo ulazi u isti. Taj prvi snimak traje približno oko šest minuta, pa je nastavljeno sa pregledom drugog snimka sa iste lokacije, s tim da je na tom snimku već prošla ponoć i dalje se vidi ista osoba na bankomatu, a radi se o kameri TC Robot, a osoba koja se nalazi na bankomatu ima brkove i upadljivo se više puta osvrće oko sebe na sve strane. Tužiteljstvo je naglasilo da su osobe koje se vide na snimku zatečene na licu mjesta od strane policijskih službenika, tako da njihov identitet nije sporan da se radi o optuženim. U jednom momentu je jedna osoba napravila pokret lijevom rukom kao da se nekom obraća i gestikulira i na snimku je vidljiv jedan od policijskih službenika (tužiteljstvo navodi da se radi o A.K.1). Vidi se da obje osobe komuniciraju sa policajcem u uniformi i da odlaze sa bankomata a policajac ide za njima i diže lijevu ruku kao da ih zaustavlja i izlaze iz kadra. Zatim je pregledan video snimak nadzornih kamera Raiffeisen banke, čiji se bankomat nalazi u neposrednoj blizi Sberbanke BH u TC Robot u Bihaću, snimak je crno bijeli i na njemu je naznačeno vrijeme 02-01-2020, jer je datum napisan po američkoj verziji engleskog jezika, gdje se prvo navodi mjesec a potom dan, radilo se o datumu 01.02.2020. godine, a naznačeno vrijeme je 15:12 sati, radi se o prvom neovlaštenom dizanju novca sa bankomata u Bihaću, u iznosu od 350,00 KM. Prvo lice koje se vidi i koje ima torbu na ramenu identifikuje se kao optuženi O.Z., a drugo lice koje stoji na bankomatu kao optuženi D.B., u istim jaknama su bili i na prethodnom snimku, koji je sniman noću i nije snimak u boji nego crnobijeli, pa se nije mogla vidjeti boja odjeće. Vidljivo je da se lica udaljavaju sa bankomata, kao i da su u redu iza njih još dvije djevojke koje su čekale na korištenje bankomata. Branitelji optuženih smatraju da se ne može sa sigurnošću reći da se radi o optuženima, a na prigovore branitelja da se vrijeme na snimku ne podudara sa vremenom navedenim u optužnici kao vrijeme učinjenja krivičnog djela, tužiteljstvo je ukazalo da u ovom file-u postoji napomena da vrijeme na kameri Raiffeisen banke nije tačno i da ide naprijed za 41 minutu od realnog vremena. Sljedeći snimak sa iste lokacije je također snimak Raiffeisen banke, vrijeme je 02.02.2020. godine u 00:35 sati, pa kako je navedeno da kamera Raiffeisen banke ide naprije 41 minutu u odnosu na stvarno vrijeme, stvarno vrijeme bi onda bilo isto u 23:53, kao i na prvoj kameri (po tužiteljstvu se vide optuženi O.Z. i D.B. koji je na bankomatu, dok branitelj optuženog D.B. navodi da se uopšte ne vidi lice optuženih i da se ne radi o istim jaknama kao u prethodnom snimku sačinjenom u toku dana, po dnevnoj svjetlosti). Vidi se osoba u tamnoj jakni i svijetlim pantalonama, sa naočarama i brkovima, s tim da se vidi da ima ispred sebe otvorenu torbu sa kaišem oko vrata, osvrće se oko sebe kao i na ranijim snimcima, vidi se da nešto sa desnom rukom radi sa torbom. U jednom momentu se vidi da se radi o novcu koji stavlja u torbu a vide se noge druge osobe u kadru, osoba ponavlja tu radnju i u više navrata nešto uzima i stavlja u torbu. U 01:07 sati se vidi dolazak pripadnika policije, gestikulacija rukama osobe pored bankomata koja je bila objašnjena i na ranijem noćnom snimku, što bi kod mogućeg odstupanja od 41 minute u stvarnom vremenu bilo 00:27 sati.

Nadalje je izvršen pregled video snimka nadzornih kamera hotela „Maks“, file broj 164139, datum je 01.02.2020. godine, gdje se vidi da recepciji prilaze optuženi O.Z. i kao druga osoba T.I., koji je sa kapuljačom baš za recepcijom, na sljedećem snimku broj 664552 se vide sva tri lica, zatim snimak 85119, gdje se jasno vidi optuženi O.Z. i da je sa brkovima, na snimku 05717 se vidi T.I., a na snimku broj 90349 O.Z. i T.I., zatim se vidi parking prostor ispred hotela „Maks“ i na parkingu sivo vozilo Toyota Rav 4. Na osnovu navedenog sud zaključuje da su vozilom Toyota Rav 4 optuženi i T.I. ušli u BiH, jer se tu također vidi da se radi o tri osobe. Dalje se na snimku broj 90712 vidi prepoznatljiva oznaka vozila Toyota i reg. oznaka vozila ...., a odlazak osoba iz hotela „Maks“, u Kiseljaku je na snimku u 09:07:23 sati.

Potom je izvršen pregled snimka broj 41858, datum je 01.02.2020. godine u 14:19 sati, (radi se o lokaciji TC Robot u neposrednoj blizini bankomata Sberbank BH) vidi se lice koje se sa torbom približava vozilu Golf, koje je na većem parkingu, da lice stavlja torbu preko ramena, potom se vidi i drugo lice, koje se po svim ranije navedenim karakteristikama prepoznaje kao O.Z., a drugo lice koje prilazi je D.B., koje trenutno razgovara na telefon, a prilaze bankomatu Sberbanke. Odbrana optuženog D.B. je istakla da se ne može raspoznati da su to optuženi, međutim treba imati u vidu da se radi o vremenu neovlaštenog podizanja novca iz bankomata u Bihaću u 14:30 sati, kada je podignuto 350,00 KM, zatim se na snimku vidi da se lica u 14:22:20 sati udaljavaju od bankomata jer su u redu za bankomat bili redovni korisnici istog čekajući da obave transakciju, pa se lica ponovo vraćaju do bankomata.

Nadalje, kako je u svom iskazu naveo svjedok S.P., na osnovu podataka pribavljenih u toku provođenja istrage, objasnio kako je tekao tok policijske istrage u konkretnom slučaju, koje radnje su poduzimali te do kojih podataka i tragova su došli. Na osnovu podataka GPS sistema praćenja vozila Peugeot 308 reg. oznaka ..... i Škoda Octavia reg. oznaka ...., koja su iznajmili ukrajinski državljani K.K. i V.M.1, utvrđeno je podudaranje kretanja ovih vozila sa lokacijama na kojima se nalaze bankomati Sberbanke BH na kojima je izvršeno neovlašteno podizanje novca, te da se vrijeme u koje su ova dva vozila bila zaustavljena na određenim lokacijama u blizini tih bankomata tačno podudara sa periodom u kojem je došlo do neovlaštenih podizanja novca sa istih, a podaci ovog GPS sistema su također podudarni i sa video snimcima kretanja ovih vozila na naplatnim kućicama JP Autoceste FBiH. Po navodima svjedoka, u svim slučajevima neovlaštenog podizanja novca sa bankomata Sberbank BH bio isti modus operandi, da nije bilo fizičkog oštećenja bankomata već da je preuzeta daljinska kontrola upravljanja bankomatima, da se osoba koja je bila u datom momentu na bankomatu morala na neki način autentificirati da je tu, kako bi se izdala naredba za izdavanje novca, zatim da su u velikom broju slučaja počinitelji kamere na bankomatima premazivali nekim sredstvom sličnim labelu, kao i da nisu ispraznili bankomate do kraja jer bi se u tom slučaju aktivirao zaštitni alarm. Da se radi o jednom planu i jednoj istoj grupi koja stoji iza toga, po izjavi svjedoka, na to upućuje i činjenica da su predmet napada bili 25 bankomata u FBiH i jedan u Brčko distriktu BiH, a niti jedan u Republici Srpskoj, tako da se izvršenom analizom tog podatka došao do zaključka da je u entitetima Bosne i Hercegovine bio različit sistem zaštite bankomata i da je sistem u FBiH bio znatno ranjiviji. Kada se radi o pitanju koja bi to grupa bila, svjedok je naveo da smatra da bi se moglo raditi o međunarodnoj grupi poznatoj pod nazivom TAP 505, što su utvrdili na osnovu „otiska prsta“ programa kojeg su koristili, i da je u ovoj akciji moralo učestvovati oko deset ljudi, a dio njihovog plana je bio da ne dođu svi iz istog smjera i istim prevoznim sredstvom, očito kako bi bili manje upadljivi. Iz pregledanih video snimaka u prisustvu svjedoka S.P., koji se odnose na GPS sistem praćenja vozila, video snimaka JP Autoceste FBiH, JP Međunarodni aerodrom Sarajevo, hotela „Tehnograd“ u Tuzli, kao i video snimaka sa više različitih objekata na kojima se vide pojedini bankomati u vrijeme učinjenja djela i samo neovlašteno podizanje novca sa istih, kao i prethodni obilasci istih radi vršenja provjera, utvrđeno je da se na većini ovih snimaka vidi da počinitelji ovog djela u više navrata uzimaju novac iz bankomata i obično ga stavljaju u torbu, dok se na pojedinim video snimcima zbog lokacije kamere ne vidi uvijek sam novac (npr. na video snimku koji se odnosi na tačku 15. optužnice tj. bankomat u Vogošći, na video snimku koji se odnosi na tačku 8. optužnice tj. bankomat u Mostaru, ..... ..... ... te na video snimku koji se odnosi na tačku 18. optužnice tj. bankomat u Kaknju prilikom podizanja novca od strane lica označenog kao P.H.), ali se vidi da osoba rukama obavlja određene radnje na bankomatu, da provodi duže vrijeme na bankomatu. Sve to potvrđuje neovlašteno podizanje novca sa bankomata kako je to, u vremenskom periodu prikazanom na ovim video snimcima, evidentirano neovlašteno podizanje novca sa bankomata. Kako je naprijed već navedeno, na pojedinim video snimcima je označen datum na način da je prvo naveden mjesec, a potom dan, kako je to prikazano na fotografijama u izvještaju FUP-a broj 10., 24., 50., 53., 55., 174., 175., 176., 194., 196., 213., te od 218. do 223., što je način pisanja datuma u američkoj verziji engleskog jezika. Iskazu svjedoka S.P. sud je u cjelosti poklonio vjeru kao objektivnom i nepristrasnom, budući da se radi o svjedoku koji se izjašnjavao o određenim činjenicama i oklnostima na osnovu svog stručnog znanja i obrazovanja iz oblasti kompjuterskog kriminala, digitalne forenzike i dr., te bez bilo kakvog interesa za ishod postupka, te da je njegov iskaz u saglasnosti sa drugim izvedenim dokazima.

Vještak prof. dr. Saša Mrdović je u svom pisanom nalazu i mišljenju od 21.07.2020. godine, dopunskom nalazu i mišljenju od 18.09.2020. godine i dopunskoj informaciji od 09.04.2021. godine, kao i iskazima datim na glavnim pretresima, naveo da je predmet vještačenja bilo 25 hard diskova iz bankomata Sberbanke BH, kao i jedan hard disk iz računara u Sberbanci BH koji je bitan, jer je taj računar imao direktnu vezu sa bankomatima, a zadatak je bio utvrđivanje sadržaja privremeno oduzete memorije računara i računarske opreme odnosno medija za pohranu podataka u digitalnom obliku, svih raspoloživih postojećih i obrisanih podataka koji ukazuju na manipulaciju sistemom i mrežom elektronske obrade podataka Sberbanke BH Sarajevo, koji se odnosi na kartično poslovanje, sa akcentom na detaljan opis aktivnosti uz krajnje kreiranje vizuelne virtualizacije aktivnosti NN lice na navedenom sistemu, koji će opisati način kompromitacije sistema, eventualnog prenosa malicioznog koda i sistema banke na naprijed navedene hard diskove bankomata, te opis lica i malicioznih programa koji su evidentirani na bankomatima sa njihovim aktivnostima, uz korištenje naprijed navedenih server zapisa, kao i svih drugih podataka koji mogu pomoći u identifikaciji tragova počinjenog krivičnog djela. Kako je naveo vještak, najvažniji događaj u svemu ovome je neovlašteno podizanje novca sa bankomata u periodu od 31.01.2020. godine u 23:20 sati do 02.02.2020. godine u 16:37 sati, i ono što je u principu zaključio je da je to bila dobro organizovana i koordirnirana akcija, tehnički dobro urađena, sa brisanjem tragova koje nije bilo u potpunosti uspješno jer uvijek ostane ponešto, a da bi se ovo izvelo bila je potrebna organizovana grupa osoba, jer nije mogao pojedinac ovo izvesti. Prvi trag zlonamjernog softvera je pronađen na dan 31.10.2019. godine i od tog dana pa do trenutka podizanja novca sa bankomata na računare banke je instalirano više zlonamjernih softvera bez znanja i saglasnosti korisnika, dodan je novi korisnik na sistem banke koji je imao maksimalne privilegije i mogao je sve raditi bez ograničenja, ti softveri su omogućili daljinsku kontrolu više računara u banci, što znači izvršavanje komandi po želji napadača, koji je izvana upravljao tim računarima. Zatim, omogućili su snimanje onoga što korisnik računara koji je bio povezan sa bankomatima kuca na tastaturi i čuvanje u datoteku, to je tekstualna datoteka log_tmp.tx, a pronađena verzija datoteke, pošto se ona mogla ažurirati, imala je podatke od 27.12.2019. godine u 12:17 sati, do 03.01.2020. godine, u 19:27 sati, i u njoj su se mogli pronaći upravo pristupni podaci koji su mogli omogućiti ovo što se desilo tj. korisničko ime, lozinku i PIN za tzv. VPN softver koji se koristi za pristup bankomatima iz banke. Dakle, imali su pristup tom računaru daljinski i sve ove podatke, pa su mogli dalijnski pristupiti bankomatu i upravljati bankomatom, radi neovlaštenog isplaćivanja novca, za to im je trebala samo lozinka, koju su čitali iz ove datoteke koju su napravili snimajući ono što je normalni korisnik tog računara koristio prilikom prijavljivanja. To znači da bankomat izdaje novac bez provjere sa bankom ili organizacijom koja obavlja uslugu provjere prava isplaćivanja sredstava za banku. Vještak je u svom nalazu i mišljenju, na stranici 131., između ostalog, naveo da je dana 14.11.2019. godine (u rezimeu nalaza i mišljenja je očito pogrešno navedeno 2029.) u 20:05 sati pokrenuta skripta „p.bat“ sa lokacije „C:\Windows“, a komandama iz ove skripte je dodan skriveni korisnik operativnog sistema (AmenaS) sa svim privilegijama, dok je u 20:29 sati zaustavljeno izvršavanje programa za ostvarivanje VPN (virtualna privatna mreža) konekcija koje se koriste za komunikaciju sa bankomatima. Vještak je u svom nalazu i mišljenju na stranici 132. naveo da je zlonamjerna datoteka „win7z.exe“ na lokaciji „C:\Windows\temp\“ pokrenuta 27.12.2019. godine u 12:11 sati i ta datoteka je napravila i pokrenula program „spoolsvrdrv.exe“, a koji program je napravio napred navedenu tekstualnu datoteku „log_tmp.txt“ na istoj lokaciji i u nju pohranjivao ono što korisnik računara otkucava na tastaturi, a na sljedećoj stranici nalaza i mišljenja vještak je naveo da je zlonamjerna datoteka „dsrvtrm.exe“ na lokaciji „C:\Windows\Temp“ pokrenuta dana 27.12.2019. godine u 17:42 sata i ona omogućava višestruki istovremeni daljinski pristup (RDP) računaru bez provjere identiteta koji može trajati danima bez ikakve aktivnosti i ova datoteka je nastala 14.11.2019. godine u 20:03 sati, a zlonamjerna skripta „p.bat“ na lokaciji „C:\Windows“ pokrenuta je posljednji put dana 27.12.2019. godine u 18:07 sati, a komandama iz ove skripte je dodan skriveni korisnik operativnog sistema (AmenaS), sa svim privilegijama. Također, vještak je na stranicama 8. i 9. nalaza, u dijelu koji se odnosi na analizu hard diska „WD 500 GB, SIN:WCC2EX413528“ izvađen iz centralne procesne jedinice br. PB8LOD4, koju koristi LJ.S. u odjelu za kartično poslovanje Sberbank BH d.d. Sarajevo, naveo da se software za VPN (virtualna privatna mreža) u banci koristi za pristup bankomatima i iz zapisa u datoteci „log_tmp.txt“ se može zaključiti da je korisničko ime za ovu uslugu „tehnicari“ a da je lozinka „req#5324“, a druga prijava sa lozinkom “Marelica333“ mogla bi biti za aplikaciju koja se koristi nakon uspostavljanja VPN konekcije za upravljanje bankomatima, a koristeći ove pristupne informacije napadač je mogao ostvariti pristup bankomatima. Vještak je pojasnio da je bankomat u suštini računar, u konkretnom slučaju je na ovim bankomatima bio instaliran operativni sistem Windows 7, koji ima ladicu za izdavanje novca, koja se može posmatrati kao štampač na računaru i kao što se štampaču može dati u Wordu komanda da se odštampa tekst tako isto i aplikacija za izdavanje novca, kad dobije odobrenje od procesnog centra, pošalje komandu ladici da izdaje novac, tako da onaj ko ima kontrolu nad operativnim sistemom bankomata može izdavati lokalne komande da se izdaje novac, jer ladica za novac nije svjesna od koga dolaze komande i da li je to ovlašteno ili neovlašteno. To izdavanje novca nije bilo zabilježeno u procesnom centru banke jer procesni centar nije bio obaviješten o tome, obzirom da softver na bankomatu koji inače komunicira legalno sa korisnikom uopšte nije bio aktivan u tom trenutku jer je to rađeno direktno u operativnom sistemu, putem one daljinske konekcije, a da bi se ovo desilo neko je morao biti ispred bankomata da preuzme taj novac i to je organizovana grupa koja je morala biti koordinirana jer se radi o velikom broju bankomata. Bilo je neophodno da se zna u kojem trenutku se ispred kojeg bankomata nalazi saradnik napadača, da bi se u tom trenutku izdale komande za novac, da se ne bi desilo da neko drugi, obični korisnik, dođe pred bankomat i počnu da ispadaju novčanice, dakle sve je moralo biti koordinirano i usklađeno da kad počne izlaziti novac iz bankomata napolje da je tu onaj koji treba da ga pokupi. Vještak je u svom nalazu posebno naglasio da još jedna stvar koja je evidentirana, a koja također ukazuje da su svi ovi napadi na neki način povezani i da to nije niz odvojenih napada, je činjenica da se nekoliko dana prije napada, od 29.01. – 31.01.2020. godine, na većini pregledanih bankomata pojavila jedna te ista kartica broj 421352, zatim ima određen broj zvjezdica jer se to ne zapisuje zbog povjerljivosti podataka i na kraju je 5880. Ova kartica je evidentirana na barem 19 ovih bankomata, u vremenskim razmacima koji u principu odgovaraju vremenu koje je potrebno osobi da obiđe sve te bankomate u istom gradu, jer je bitan taj vremenski slijed da je ta ista kartica fizički obišla sve te bankomate. Na taj način napadači su mogli doći do broja bankomata, što bi onda onom učinitelju koji stoji ispred bankomata u vrijeme neovlaštenog izdavanja novca omogućilo da se javi onome s kime to radi, to je jedinstveni broj bankomata koji ima na svakom slipu. Dakle, neko je obišao sve bankomate i evidentirao brojeve bankomata, što je omogućilo kod daljinskog pristupa za svih 25 bankomata, da se na jedinstven način identificira svaki bankomat. Neposredno prije svakog od ovih neovlaštenih podizanja novca u bankomat je bila ubačena kartica koja prije nikad nije bila evidentirana da je ubacivana u bankomat, sa tom karticom nije izvršena nikakva transakcija, tako da je ona služila zapravo da onaj koji je ubacio karticu u bankomat dobije slip, a slip je odrezak tj. ispis što dobijete na bankomatu šta god uradite i omogućava da se dobije taj broj bankomata, koji onda može javiti svom saradniku koji daljinski upravlja bankomatom da isplaćuje novac. Također su korištene i kartice broj 414949******3733, 414949******7725 itd, to su kartice koje su ubacivane nekoliko dana ranije ili neposredno prije napada, a ono što je karakteristično za te kartice je da to nisu redovne kartice nekog od korisnika koji inače koristi taj bankomat, u prethodnih nekoliko mjeseci za koje je imao pristup. Kod dva bankomata ovo nije bilo evidentirano, to su bankomati u Sarajevu na Baščaršiji i TC Robot u Bihaću, ali to može biti zbog softvera koji radi na drugi način. Kako je vještak naveo, na bankomatima se prilikom neovlaštenog podizanja novca dešavala ista stvar, neposredno prije nego se podigao novac neovlašteno se ubacivala jedna od kartica, koje je nabrojao u nalazu, na osnovu koje je onaj ko je ubacio karticu mogao znati broj bankomata, onda se uspostavlja konekcija prema bankomatu iz mreže banke i evidentirane su naredbe ladici za novac za izdavanje novca, koje su različite od uobičajenih naredbi, i izdaju se komande za izdavanje novca, a kad se završi izdavanje novca tada se završava i ona konekcija prema bankomatu iz mreže banke. Kad su se završili svi napadi na bankomate dana 02.02.2020. godine u 16:37 sati, odmah nakon toga u nekih pola sata, od 16:50 – 17:21 sati, evidentiran je niz konekcija prema svim napadnutim bankomatima, kako je detaljnije navedeno u nalazu, opet iz mreže banke na isti način. Prilikom tih konekcija na bankomate je ubačen komad softvera koji služi za nepovratno brisanje i on je iskorišten za uklanjanje tragova, onoliko koliko su napadači bili u stanju i koliko su znali o sistemu bankomata, ali to nije bilo u potpunosti, brisani su zapisi na bankomatu o tome koje su transkacije napravljene i koje su kartice ubacivane, brisan je zlonamjerni softver koji je bio prisutan, ali pošto se radi o velikom broju bankomata uvijek se desi da napadači ostave tragove, jer se u pola sata na broj od 25 bankomata može desiti da im je nešto promaklo, da konekcija nije bila stabilna, da nisu znali šta sve obrisati, dakle nije uopšte neubičajeno da napadači u nekim situacijama budu neoprezni i da u ovom roku od pola sata ne mogu obrisati sve to sa svih 25 bankomata. Za razliku od one kartice koja je obišla 19 bankomata, prilikom brisanja podataka u tih pola sata je to izvršeno na svih 25 bankomata, jer je za upotrebu ove kartice bilo potrebno fizički obići bankomate, dok se kod brisanja samo ubaci datoteka za brisanje. Na bankomatu u Bihaću je evidentirano ubacivanje kartice 406770******7109 dana 01.02.2020. godine u 14:30 sati, pa se na osnovu toga mogao imati broj kartice da dođe pred bankomat u satima kada mu je to pogodnije i da podigne novac. I na bankomatu u Bihaću je evidencija događaja identična kao i na drugim bankomatima, dakle neposredno prije neovlaštenog izdavanja novca je bila konekcija iz banke i davanje komande ladici za novac da izda novac, a po završetku davanja komandi prekid konekcije sa bankom, te zatim pristupanje radi brisanja podataka, znači sve se odvilo kao i na drugim mjestima i isti softver je korišten i za sve ostale neovlaštene konekcije na bankomatima. U trenutku kad napadači preuzmu kontrolu nad ladicom za novac normalni softver ne može da radi i redovni korisnici ne mogu koristiti bankomat u vrijeme dok je uspostavljena daljinska kontrola nad bankomatom, odnosno u vrijeme kada je bilo neovlašteno podizanje novca. Međutim, kada se napad završi taj softver se ponovo pokreće tako da po završetku napada, ako dođe normalni korisnik na bankomat on može normalno da ga koristi, obzirom na količinu novca koji je ostao, jer niti jedan bankomat nije bio u potpunosti ispražnjen. Na jednom broju bankomata su postojali snimci kamera za snimanje sa bankomata, a na drugima su bili obrisani. Kako je vještak naglasio, praksa u struci i forenzici, kada se uzimaju digitalni dokazi, pogotovo oni koji su ovako izmijenjeni, je da se originalni medij sa podacima, konkretno hard disk, ne uzima i nikad se ne radi analiza podataka na njemu direktno, nego se pravi njegova kopija i time se zapravo osigurava da podaci sa originalnog diska nisu izmijenjeni, odnosno da bilo ko drugi dođe i uzme taj disk dobit će ga u istom stanju kao i vještak koji to radi na način kako je to propisano. Da bi se to osiguralo postoji funkcija koja se naziva heš (eng. hash), to je komad softvera koji uzima sve podatke sa originalnog hard diska i iz njega generiše jedan broj u određenom algoritmu, a onda uzme sve podatke sa kopije i koristeći istu funkciju generiše broj, a ako se i jedan bit kopije razlikuje od originala taj će heš biti različit i svako može uzeti originalni disk, napraviti taj hash i uporediti da li je taj hash identičan hash-u koji je priložen uz kopiju. U konkretnom slučaju je način napada, zlonamjerni softver i konekcija sa izdavanjem komandi bankomatima bio brisan na identičan način na svim bankomatima. Ovi napadi su očigledno povezani, neko lice ili grupa lica je putem instaliranja zlonamjernog softvera na računaru banke ostvarilo pristup njihovim računarima i na osnovu podataka koje je prikupilo sa tih računara, npr. kucanja lozinke na tastaturi, ostvarilo pristup bankomatima, izdavalo komande bankomatima za izbacivanje novca, a u saradnji sa licima koja su bila ispred bankomata i koja su podizala novac, to je bukvalno relativno kratak period kako bi se ponovila ista akcija i to je stoga sve dio istog napada.

Dakle, iz nalaza i mišljenja vještaka informacijsko-komunikacijske struke Saše Mrdovića proizilazi da je vještak, na osnovu dostavljenog materijala, koji je detaljno pobrojan u istom, utvrdio da je neovlašteno podizanje novca sa svih bankomata, u periodu od 23:20 dana 31.01.2020. godine do 16:37 dana 02.02.2020. godine, izvršeno na isti način i u saradnji više osoba, od kojih je barem jedna osoba imala daljinsku kontrolu putem računarske mreže nad svakim od bankomata tokom podizanja novca, da je putem te kontrole mogla izdavati komande ladici za novac da izdaje novčanice, bez znanja i saglasnosti procesnog centra, koji bi morao odobriti sve transakcije, te je ta osoba bila u koordinaciji sa osobama koje su preuzimale novac koji je bankomat izdavao, a da je ta koordinacija uključivala ubacivanje određenih, u nalazu navedenih, bankovnih kartica u bankomate, nakon čega je počinjalo neovlašteno izdavanje novca. Vještak je nadalje pobrojao sve prijave i konekcije putem kojih se napadač prijavio u sistem i predstavio kao administrator operativnog sistema bankomata i na taj način ostvario punu kontrolu nad bankomatom, što znači da je mogao pokretati sve programe dostupne na bankomatu ili čak dodavati nove programe, da je, između ostalih, na osnovu tragova izvršavanja komandi „ping“, „tasklist“ i „taskkill“, koji tragovi su pronađeni malo prije neovlaštenog podizanja novca, dodatno potvrđena daljinska kontrola nad bankomatima koja je omogućavala izvršavanje komandi. Direktna kontrola nad hardverom bankomata, bez kontaktiranja procesnog centra, potvrđena je i evidencijom događaja od strane vještaka, i to na dijelu bankomata koji je zadužen za izdavanje novca, u vrijeme neovlaštenog podizanja novca, jer je uređaj za izdavanje novca zabilježio sve naredbe za izdavanje novca koje nisu evidentirane u normalnoj aplikaciji, a koje naredbe su bile neobične i po mnogo većem broju novčanica za izdavanje odjednom nego kod normalnih podizanja novca, kao i da normalna aplikacija nije mogla pristupiti uređaju za izdavanje novca, jer su zapisivane greške u pristupu tokom perioda neovlaštenog podizanja novca, a čim su napadači prestali kontrolisati bankomat greške su prestale i uspostavljao bi se normalan rad bankomata. Navedena daljinska kontrola bankomata preko računarske mreže ostvarena je preko računara iz mreže banke, a tragovi zlonamjernih programa datiraju još od 31.10.2019. godine, koji su iskorišteni za više akcija koje su omogućile daljinsku kontrolu bankomata, a tom prilikom dodat je novi, skriveni korisnik operativnog sistema pod nazivom „AmenaS“ sa lozinkom „Tucepimi0817“ sa svim privilegijama, zatim je omogućen višestruki istovremeni daljinski pristup (RDP) računaru bez provjere identiteta, koji može trajati danima bez ikakve aktivnosti, te je pokrenuto snimanje svega što korisnik otkuca na tastaturi.

Vještak Saša Mrdović je na pitanja odbrane optuženih između ostalog naveo da je izvršio analizu hard diska izvađenog iz centralne procesne jedince broj PB8LOD4 koji koristi LJ.S. u odjelu za kartično poslovanje Sberbank BH d.d. Sarajevo, a također je pronađen korisnik koji je bio kompromitovan „I.T.“ koji je bio aktivan na više različitih računara u banci, kako je to naveo u dopunskom nalazu i mišljenju, a kao što nije bio fizički na bankomatima tako nije bio ni fizički na računaru LJ.S. Naknadno mu je dostavljen i hard disk iz Orašja, što se nalazi u dopunskom nalazu i mišljenju. Na bankomate nije bilo neophodno instalirati maliciozni softver, zato što daljinski pristup bankomatu privilegovanom korisniku omogućava da izda komande za upravljanje ladicom za novac, a kartice su se ubacivale u bankomate radi saznavanja broja bankomata i identifikacije lica da se u tom momentu nalazi na tom bankomatu, kako bi informisala osobu koja upravlja isplaćivanjem novca o tome, ali za samo izdavanje novca nije bilo neophodno ubacivanje kartice u bankomat. Jedan od prijavnih podataka koji je pronađen u datoteci koja je snimala sve što se kuca sa tastature LJ.S. je i „marelica333“ i pretpostavka je da je to podatak koji je ona unosila. Po stavu vještaka, ovaj je napad očigledno bio organizovan i koordiniran, postoje grupe koje se bave sigurnosnim propustima i nekad one prodaju taj sigurnosni propust drugoj grupi koja se bavi upadima u sistem banke, što mu je poznato iz iskustva, tako da je neko možda pronašao propust, neko instalirao softver, neko je pokrenuo softver, neko je radio daljinsku kontrolu bankomata, a neko je podizao novac, a sve skupa oni su bili uvezani, jer bi novac bio isplaćen u momentu kada se pred bankomatom nalazio saradnik na terenu. U konkretnom slučaju nije otkrio IP adresu, mjesto, niti državu iz koje je počinjen napad na sistem Sberbanke jer to nije ni tražio, a vjerovatno ne bi bilo ni moguće. Naglasio je da na svim bankomatima je nekoliko dana prije podizanja novca, 26 ili 27.01.2020. godine, pronađena evidencija konekcija sa IP adrese računara naziva FTD KLASTER IP adrese 192.168.70.90, i to je moglo služiti za provjeru da li digitalni napadač može da pristupi bankomatima i da li to sve funkcioniše, a onda su tokom podizanja novca bile konekcije sa druge IP adrese, sa računara EXC02, i to je jedan od servera koji je pregledan među onim image-ima. Nadalje je vještak naveo da se i na osnovu toga što su sa svih 25 bankomata u roku od pola sata izbrisani podaci, može govoriti o tome da se radilo o jednom istom napadaču odnosno organizovanoj grupi u kojoj je jedan čovjek sjedio za računarom i išao redom jedan po jedan bankomat i brisao podatke, pošto su iste komande i isto se ponavlja. U konkretnom slučaju je najviši nivo informatičkog znanja bio potreban za upad u banku, dakle da bi se ostvario pristup serveru preko kojeg se pristupilo računaru LJ.S., potrebno je bilo poznavanja rada bankomata i konkretnih komandi za izdavanje novca, a kad se to ostvari i dobiju najviše privilegije i prava, onda je ostalo relativno rutina. Računar LJ.S. je iskorišten da se dođe do pristupnih podataka za bankomat odnosno za VPN konekciju i sa računara EXC02 su evidentirane konekcije ka svakom od bankomata u vrijeme neovlaštenog podizanja novca, tako da je taj računar bio onaj preko kojeg je išla ta konekcija, ali on nije bio izvor konekcije. Program ProView je bio potreban za izvršavanje nekih od komandi, međutim, ako korisnik može da ostvari daljinski pristup kao administrator bankomata onda on može bez upotrebe ProView softvera na njegovom računaru da izdaje komande bankomatu za izdavanje novca. Na svakom bankomatu je pronađena evidencija konekcija na hard disku, a jedina stvar koja je bila obrisana sa hard diskova su bile evidencije podizanja novca, ProView evidencija. Na hard disku svakog od bankomata je pronađeno da se u vrijeme neovlaštenog podizanja novca na bankomat povezao računar EXC02, a pregledom hard diska računara EXC02 također je ustanovljeno da su u ta ista vremena evidentirane konekcije prema IP adresama bankomata, dakle na obje strane je evidentirana ova konekcija, a taj EXC02 je jedan od servera u mreži bankomata. Nadalje je vještak pojasnio da su utvrđene daljinske konekcije iz mreže banke sa dvije IP adrese, znači jedna je ..... i druga je ....., to su bančini računari, ali su mogli biti pod kontrolom nekog drugog, to je činjenica koja je bila utvrđena pregledom računara, jedan od njih je bio EXC02, i na računaru LJ.S. utvrđen je daljinski pristup, zatim je utvrđeno da su komande izdavane, ali ko ih je izdavao to nije utvrdio, komunikacija između proview komponenata se odvija preko zaštićene VPN veze, ova veza je stalna između bankomata i Payten lokacije u Beogradu i kroz tu VPN konekciju je moglo doći do zloupotrebe koju nije mogao otkriti. Nalog o naredbi za izdavanje novca nije izdat kroz bankarske aplikacije, nego je izdan kroz operativni sistem direktnim komandama ladici za novac. „I.T.“ je bio korisnik sa najvećim privilegijama na domenu. Domen pokriva sve računare unutar banke, on je mogao na tim računarima pokretati komande operativnog sistema i softvere po svojoj želji, uspostavljati komunikacije između različitih računara, on je imao pristup praktično svim računarima u banci, odnosno on je mogao napraviti konekcije prema bankomatima ili omogućiti nekome drugom da napravi konekcije prema bankomatu. Vještak je ostao kod svoje tvrdnje da je sve što je napisao u nalazu nesumnjivo utvrđeno, osim tamo gdje piše da je to njegovo mišljenje, što je eksplicitno napisao. Računar EXC02 je izdao nalog za sve bankomate da izdaju ukupno oko 2.600.000,00 KM, a računar LJ.S. je bio tu učesnik, posrednik i njegova tačna uloga je da se putem njega moglo doći do korisničkih podataka za pristup bankomatu i VPN, koji su onda mogli biti iskorišteni za pristup. Nadalje je vještak naveo da ne zna gdje se nalazio napadač tj. udaljeni korisnik te da programi izvršavaju naredbe korisnika, programi nisu samostalni i u suštini je uvijek u pozadini korisnik koji je upravljao tom konekcijom i koji je dao naredbu da se isplati novac, tom konekcijom mora upravljati fizička osoba ili program koji je neko napravio da tačno u datom trenutku izvršava određene komande, što je opet posredno, teoretski nije morala biti treća osoba, ali smatra da je bila treća osoba jer neko je izdavao komande, ne mogu se komande same izdavati. Programi nikad ne rade ništa sami, programi nisu bića za sebe. Udaljeni napadač je imao kontrolu nad operativnim sistemom i svim aplikacijama i zbog toga je mogao upravljati ladicama. Zaključak vještaka da se radi o neovlaštenom podizanju novca je praktično isti u odnosu na sve bankomate, neko je morao poznavati način da uđe u mrežu banke, morao je poznavati poseban sistem i odrednicu bitnih računara unutar same banke, a misli da je to sve moglo biti urađeno bez nekoga iz banke. Analizom svih raspoloživih podataka i slijedom utvrđenih tragova na uređajima koje je pregledao, svaki događaj koji je ukazao na zlonamjerno ponašanje je analiziran i evidentiran i tu nije imao vremenskog ograničenja. Prvi evidentirani događaj u sistemu bio je 31.10.2019. godine ali to nije imalo nikakvog uticaja na rad bankomata koji je bio predmet vještačenja. Ono što je evidentno na bankomatima je da se prije podizanja ovog novca bez normalne procedure pojavi kartica koje se nikad nije pojavljivala na bankomatu, to je činjenica, a pretpostavka njene funkcije je da se na osnovu nje saznaje broj bankomata, a slip se može dobiti i bilo kojim papirićem iz kante, ukoliko ga ima. Daljinska kontrola bankomata je bila iz mreže banke preko računara EXC02, svaki put preko istog računara iz banke, a konekcija sa istog računara u banci je evidentirana tokom ovog perioda.

U svom izlaganju tokom glavnih pretresa vještak Saša Mrdović je naglasio da je pretragom datoteka koje su nastale ili mijenjane na računaru, odnosno na hard disku bankomata pronašao program koji je korišten za brisanje malvera ili zlonamjernog programa. Nije bilo potrebno fizičko prisustvo neke osobe da bi pokrenula ovaj program na računarima Kali2 i EXC02. Power shell je okruženje na windows operativnim sistemima koje omogućava pisanje skripti, pri čemu su skripte nalik računarskim programima, a u stvari oni povezuju da se može više komandi izvršiti jedna za drugom, a skripta je pronađena na računaru LJ.S. i ova skripta je omogućila daljinski pristup računaru putem kojeg su se mogle izvršavati komande na bankomatu, a u zapisima stoje IP adrese računara kroz koji je konekcija sigurno prošla, konekcija je bila sa računara EXC02 i Kali2 13. i 14.01.2020. godine kada je pokrenuta ta skripta, a nije bilo moguće utvrditi da li je ta skripta radila u vrijeme kada je eventualno izvršeno ovo neovlašteno podizanje novca. Ponovo su otkrivene iste neuobičajene prijave preko mreže kao lokalni administrator računara bankomata i prvo je zabilježena jedna prijava sa IP adrese ....., ime računara EXC02, 16.01.2020. godine, kao i kod ranije pregledanih bankomata, kao na svim bankomatima one su omogućavale daljinsko izdavanje komandi bankomatu kao privilegovanih korisnika administratora. Nije utvrđeno ko je imao pristup radnim stanicama Kali2 i EXC02. EXC02 su u stvari dio sistema banke i oni su radili i prije napada i u vrijeme napada i poslije napada, to su računari koji su normalno korišteni i za ono za što su namijenjeni. Prilikom pregleda svakog od bankomata, konkretno je utvrđeno da su .jrn datoteke obrisane, da su neke datoteke sa foldera Intel sa ekstenzijom .exe takođe obrisane. Vještak je posebno istakao da se rezime njegovog nalaza zasniva na konkretnim tragovima pronađenim na pregledanim predmetima vještačenja, znači svi ti tragovi navedeni kao događaji su činjenice koje su pronađene na predmetima vještačenja. Na pregledanim računarima urađeno je brisanje podataka sa namjerom skrivanja tragova počinjenog djela, to je utvrđeno na osnovu nepostojanja nekih uobičajenih datoteka na predmetima vještačenja i na osnovu pronađenih datoteka .exe koje imaju funkciju nepovratnih brisanja podataka, rekonstrukcija je napravljena sa dostupnim tragovima. Iz prikupljenih informacija može se zaključiti da je ovaj program iz servisa koji su neuobičajeni pokretao domenski korisnik „I.T.“ koji je bio daljinski prijavljen na računar. On je neovlašteni korisnik jer banka, odnosno administrator te banke, ljudi koji su zaduženi za održavanje mreže banke, nisu znali ni odobrili njegovo poslovanje. Bez njihovog saznanja i saglasnosti on je radio akcije, to je definicija zlonamjernosti u računarskim mrežama, bez njihovog znanja i ovlaštenja je korištena ta prijava na računaru. Vještak je u nalazu tretirao period od oktobra mjeseca 2019. godine do izvršenja napada. Uloga double pulsar napada u napadu od 01. i 02.02.2020. godine je da je mogla omogućiti pokretanje i izvršavanje komandi. Računaru LJ.S. je također pristupano sa računara EXC02 sa kog su ostvarene evidentirane konekcije ka bankomatima u vrijeme podizanja novca. Program je pravio skrivenog korisnika koji je iskorišten odmah poslije toga da bi se sa računara EXC02 ostvarila konekcija na računar LJ.S. EXC02 je virtualni server za kojim se ne može fizički sjediti, ali je neko morao imati pristup komandama tog računara. Kartice nisu omogućile podizanje novca, kartice su omogućile koordinaciju, dva su načina kad se ubaci kartica, jedan je da dođe slip, drugi način koji je takođe moguć, napadač koji ima kontrolu nad bankomatom može vidjeti koja kartica je ubačena i ako je ubačena kartica koju on želi on će izdavati novac. Bukvalno u svih 25 bankomata je ubačena kartica. Svi dokazi i raspoloživi podaci na svim bankomatima upućuju da je kartica bila bitna za koordinaciju. Kartica služi za umetanje u bankomat i identifikaciju na bankomatu. Treće lice je imalo potpuni i nekontrolisani pristup bankomatu i moglo je čitati te podatke. Te kartice su prošle kroz bankomate ranije, utaknute, provjerene i onda su korištene, znači neko je obišao sve bankomate, ali nisu ranije korištene u svrhu dizanja novca na tim bankomatima u periodu od oktobra 2019. godine, ali se znala pojaviti ista kartica na više bankomata neposredno prije podizanja ovog novca. Podatak da su ubačene kartice je tačan, a tačna uloga nije jasna. Kasnijim pregledom bankomata i na bankomatu na Baščaršiji i u Bihaću je utvrđeno da su ubacivane kartice, na Baščaršiji je ubačena 29.01.2020. u 22,40 sati i to je kartica koja je umetana i u druge bankomate, a u Bihaću je pronađeno prvo neovlašteno podizanje novca dana 01.02.2020. godine u 14,30 i tada je utaknuta u bankomat kartica sa brojem ******7109. Po navodima vještaka da bi neko iz mreže banke mogao pristupiti bankomatima, morao je imati pristup mreži banke, znači morao je pripremiti taj korak, onaj ko je izvršio napad je morao imati pristup računarima u banci, konkretno izvršenje ovoga je moralo imati koordinaciju od strane neke osobe. Neovlašteno podizanje novca sa bankomata u Robot prodajnom centru u Bihaću se desilo 01.02.2020. u periodu od 23,30 i završeno je do 01 sati 02.02.2020 godine. Ne vidi se nikada koliko je novca podignuto, ali se može vidjeti da je bila transakcija. Treća osoba koja je davala naredbe nije morala imati veliki nivo znanja, ona je trebala poznavati koje naredbe dati bankomatu, ali onaj koji je to omogućio je morao imati veliko znanje. Neko je izdavao daljinske komande bankomatu, ali nije mogao utvrditi postojanje te treće osobe, i neko je preuzimao novac na bankomatu. Sa 100% sigurnošću može tvrditi da bi podaci koje je dobio kroz ovu analizu bili isti ako bi se koristila naprednija hardverdska oprema kakvu ima Centar za forenzičko istraživanje i vještačenje Federalnog MUP-a ili ista takva hardverdska oprema koju imaju u MUP-u u Banja Luci ili u SIPA-i na nivou BiH. U Bihaću je prva daljinska konekcija na bankomatu bila 01.02.2020. godine od 14:27 do 16:05 sati, zatim 01.02.2020. od 23:44 do 23:56 i 02.02.2020. od 00:24 do 00:35 sati. Ova vremena su vremena konekcija, a zapis o izdavanju novca nema vremensku oznaku, tako da se tačno vrijeme ne može precizno utvrditi, nego je to vrijeme između prethodnog zapisa koji ima vremensku oznaku i narednog zapisa koji ima vremensku oznaku. Konekcija znači preuzimanje kontrole nad bankomatom, jer ako bankomat nije bio pod kontrolom napadača, odnosno kad ladica za novac nije bila pod kontrolom napadača, normalna transakcija na bankomatu bi bila uredno obavljena i zapisana. Kada je u pitanju bankomat u Bihaću između podizanja novca započetog u 14:27 sati i neovlaštenog podizanja novca u 23:44 sati građani su mogli ubacivati svoje kartice i regularno podizati novac, što se vjerovatno i dešavalo. Za izdavanje novca je bio potreban softver koji je bio već instaliran na bankomatu. Da bi se omogućila ta konekcija prema bankomatima, onaj koji je omogućio tu konekciju je trebao imati veliko znanje, a onaj ko je izdavao daljinske komande bankomatu je morao znati kako radi bankomat, dakle omogućavanje izdavanje komandi bankomatu je bilo ovdje najzahtjevnije, samo izdavanje komande je bilo nešto manje zahtjevno, a u oba ta dva dijela, kod obe te vrste napadača, govori se o kompjuterskim napadačima, dok oni koji su preuzimali novac na licu mjesta nisu morali imati ta informatička znanja.

Na osnovu nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. Saše Mrdovića, kao i njegovog iskaza datog na glavnim pretresima pouzdano je utvrđeno na koji način je, sa tehničke strane, izvršen napad na bankomate Sberbanke BH radi neovlaštenog podizanja novca sa istih. Tako je po vještaku, neovlašteno podizanje novca sa bankomata bilo u periodu od 31.01.2020. godine u 23:20 sati do 02.02.2020. godine u 16:37 sati, da je to bila dobro organizovana i koordirnirana akcija, tehnički dobro urađena, sa brisanjem tragova, koje brisanje nije bilo u potpunosti uspješno jer uvijek ostane ponešto, i da bi se ovo izvelo bila je potrebna organizovana grupa osoba, jer to nije mogao izvesti pojedinac. Prvi trag zlonamjernog softvera je pronađen na dan 31.10.2019. godine i od tog dana pa do trenutka podizanja novca sa bankomata na računare banke je instalirano više zlonamjernih softvera bez znanja i saglasnosti korisnika, dodan je novi korisnik na sistem banke koji je imao maksimalne privilegije i mogao je sve raditi bez ograničenja, ti softveri su omogućili daljinsku kontrolu više računara u banci, što znači izvršavanje komandi po želji napadača, koji je izvana upravljao tim računarima. Također su omogućili snimanje onoga što korisnik računara koji je bio povezan sa bankomatima kuca na tastaturi i čuvanje u datoteku, to je tekstualna datoteka log_tmp.txt, a pronađena verzija datoteke, pošto se ona mogla ažurirati, imala je podatke od 27.12.2019. godine u 12:17 sati do 03.01.2020. godine u 19:27 sati, i u njoj su se mogli pronaći pristupni podaci koji su mogli omogućiti ovo što se desilo tj. korisničko ime, lozinka i PIN za tzv. VPN softver koji se koristi za pristup bankomatima iz banke. Dakle, imali su pristup tom računaru daljinski i sve ove podatke, odnosno mogli su dalijnski pristupiti bankomatu i upravljati bankomatom radi neovlaštenog isplaćivanja novca, a za to im je trebala samo lozinka, koju su čitali iz ove datoteke koju su napravili, snimajući ono što je normalni korisnik tog računara koristio prilikom prijavljivanja, što znači da bankomat izdaje novac bez provjere sa bankom ili organizacijom koja obavlja uslugu provjere prava isplaćivanja sredstava za banku. Vještak je takođe naveo da je bankomat u suštini računar, a u konkretnom slučaju je na ovim bankomatima bio instaliran operativni sistem Windows 7, koji ima ladicu za izdavanje novca, koja se može posmatrati kao štampač na računaru i kao što se štampaču može dati u Wordu komanda da se odštampa tekst, tako isto i aplikacija za izdavanje novca, kad dobije odobrenje od procesnog centra, pošalje komandu ladici da izdaje novac, tako da onaj ko ima kontrolu nad operativnim sistemom bankomata može izdavati lokalne komande da se izdaje novac, jer ladica za novac ne prepoznaje od koga dolaze komande i da li je to ovlašteno ili neovlašteno. To izdavanje novca nije bilo zabilježeno u procesnom centru banke jer procesni centar nije bio obavješten o tome, obzirom da softver na bankomatu koji inače komunicira legalno sa korisnikom uopšte nije bio aktivan u tom trenutku jer je to rađeno direktno u operativnom sistemu, putem one daljinske konekcije. Da bi se ovo desilo neko je morao biti ispred bankomata da preuzme taj novac i to je organizovana grupa koja je morala biti koordinirana jer se radi o velikom broju bankomata. Po vještaku, svi ovi napadi na bankomate Sberbanke su na neki način povezani, to nije niz odvojenih napada jer se nekoliko dana prije napada, u periodu od 29.01. – 31.01.2020. godine na većini pregledanih bankomata pojavila jedna te ista kartica, pa se tako na barem 19 bankomata i to na lokacijama Dobrinja, Merkator, Ilidža poslovnica, Bingo Hadžići, Kiseljak, Merkator ....., Modena Sarajevo, TC Bingo Ciglane, Aspen Vogošća, Otoka Merkur, Hifa petrol Kakanj, BH Pošta Zenica, Benzinska pumpa Donji Vakuf, Kraševo - Tešanj, Plamingo Gračanica, Bingo Tuzla, Tuzla ...., Tuzla BH Pošta, Stari grad Mostar, ista kartica pojavila na svim ovim bankomatima neposredno prije podizanja novca, u vremenskim razmacima koji u principu odgovaraju vremenu koje je potrebno jednoj osobi da obiđe sve te bankomate, što znači da je jedna osoba ili grupa morala obići fizički te bankomate, a to su bankomati sa kojih je neovlašteno podignut novac, kao i da ubacivanje kartica u bankomate prilikom napada nije bilo neophodno za samo izdavanje novca iz bankomata, ali je imalo svrhu da se izbaci slip iz bankomata i tako dobije broj bankomata i da su se počinitelji djela koji su neovlašteno podizali novac sa bankomata na takav način legitimisali prema počinitelju djela koji je daljinski izdavao naredbe bankomatima za izdavanje novca. Taj počinitelj koji je imao kontrolu nad bankomatima mogao je vidjeti koja je kartica ubačena i ako je ubačena kartica koju on želi, on će dati naredbu za izdavanje novca, a takav zaključak vještak temelji na tome što su takve kartice evidentirane neposredno prije tih neovlaštenih transakcija, a koje kartice nisu nikad prije korištene. Po vještaku, sve je bilo izvršeno putem iste konekcije što znači da nisu mogla dva napadača da koriste istu konekciju, jedan računar EXC02 je izdao nalog za sve bankomate da izdaju ukupno oko 2.600.000,00 KM, a računar uposlenice banke LJ.S. je tu bio posrednik jer se putem njega moglo doći do korisničkih podataka za pristup bankomatima i VPN. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka slijedi da, kada su se završili svi napadi na bankomate dana 02.02.2020. godine u 16,37 sati, odmah nakon toga u roku od pola sata, od 16,50 do 17,21 sati, evidentiran je niz konekcija prema svim napadnutim bankomatima, takođe na isti način iz mreže banke i prilikom tih konekcija na bankomate je ubačen komad softvera koji služi za nepovratno brisanje i uklanjanje tragova napada, onoliko koliko su napadači bili to u stanju i koliko su znali o sistemu bankomata, ali to nije bilo u potpunosti. Kada je u pitanju bankomat u Bihaću, iz nalaza vještaka proizilazi da je prva daljinska konekcija na bankomatu u Bihaću bila 01.02.2020. godine od 14,27 sati do 16,05 sati (što se odnosi na neovlašteno podizanje novca u iznosu od 350,00 KM sa ovog bankomata), zatim 01.02.2020. godine od 23,44 do 23,56 sati i 02.02.2020. godine od 00,24 do 00,35 sati, dakle to su vremena konekcija, a zapis o izdavanju novca nema vremensku oznaku, tako da se tačno vrijeme ne može precizno utvrditi, nego je to vrijeme između prethodnog zapisa koji ima vremensku oznaku i narednog zapisa koji ima vremensku oznaku. Treba naglasiti da je u više navrata vještak naglasio da onaj koji je omogućio tu konekciju je trebao imati veliko informatičko znanje, a onaj koji je izdavao daljinske komande bankomatu je morao znati kako radi bankomat. Omogućavanje izdavanja komandi bankomatu je bilo najzahtjevnije, samo izdavanje komande je bilo nešto manje zahtjevno, dok oni koji su preuzimali novac na licu mjesta nisu morali imati ta informatička znanja. U nalazu i mišljenju vještaka su na stranicama broj 136., 137. i 138. navedeni brojevi bankovnih kartica 421352*******5880, 414949******3733, 414949******7725, 453092******0013, 532610*****3674, 535527******3704, za koje je vještak utvrdio da su od strane počinitelja ovih djela korištene za vršenje koordinacije pripremnih radnji za neovlašteno podizanje novca na bankomatima, dok je u istu svrhu na bankomatu u Bihaću korištena kartica broj 406770******7109, kako je to vještak naveo u svom iskazu na glavnom pretresu dana 17.09.2021. i 26.01.2022. godine i dopunskoj infromaciji od 09.04.2021. godine.

Ovaj sud ocjenjuje da je cjeloviti nalaz i mišljenje vještaka Saše Mrdovića potpun i jasan, da je vještak u svemu odgovorio zadatku vještačenja, a da se njegov nalaz temelji na konkretnim činjenicama i prikupljenim podacima vezanim za konkretan predmet te da nalaz tog vještaka nije doveden u pitanje istaknutim prigovorima odbrane optuženih da je nalaz nejasan i proturječan ili da se temelji na pretpostavkama, odnosno da vještak nije imao adekvatnu dokumentaciju na osnovu koje bi mogao dati potpun nalaz i mišljenje. Naime, odbrana optuženih tokom postupka nije ukazala na bilo koji dokaz ili podatak koji je, u konkretnom slučaju, objektivno postojao i koji bi bio relevantan za davanje nalaza i mišljenja, a da ga vještak eventualno nije imao u vidu ili da ga nije doveo u vezu sa svim ostalim dokazima i činjenicama nesporno utvrđenim u toku postupka, pa se, s tim u vezi objektivnost i vjerodostojnost nalaza i mišljenja vještaka Saše Mrdovića nije dovela u pitanje ni time što je odbrana optuženih isticala, da se vještak Haris Hamidović izjasnio da na osnovu raspoložive dokumentacije nije u mogućnosti odgovoriti zadatku vještačenja, odnosno dati objektivan nalaz i mišljenje. Stoga, ovaj sud nije prihvatio prijedlog odbrane optuženih da se provede vještačenje po vještaku informatičke struke, Harisu Hamidoviću iz Tuzle, sa zadatkom da isti utvrdi da li su podaci, hard diskovi i svi drugi nosači digitalnih podataka koji su vještačeni u ovom postupku podobni za vještačenje, posebno sa aspekta utvrđivanja i očuvanja integriteta digitalnih podataka na predmetima vještačenja, odnosno da li bi predmeti vještačenja (hard diskovi i drugi nosači digitalnih podataka) zadovoljili zakonsku obavezu očuvanja integriteta digitalnih podataka. Ovo posebno iz razloga što tokom postupka ničim nije dovedena u pitanje tvrdnja vještaka Saše Mrdovića da su svi podaci na hard diskovima i drugim nosačima digitalnih podataka preuzeti sa originalnih dokaza i da nisu izmjenjeni te da su sa sigurnošću kao takvi i sačuvani sa svim originalnim podacima. Ni odbrana optuženih tokom postupka nije ukazala na neki dokaz kojim bi se takav zaključak vještaka Mrdovića doveo u pitanje.

Kada je u pitanju dolazak optuženih D.B. i O.Z. u BiH i njihovo putovanje prema Bihaću u kritičnom periodu, ovaj sud je imao u vidu iskaz svjedoka F.K., iz čijeg iskaza slijedi da su početkom mjeseca februara 2020. godine, ne sjeća se tačnog datuma, u hotelu Maks u Kiseljaku, boravili ukrajinski državljani. Zna da su u jednoj sobi bila njih trojica, dvojca su predali ukrajinske pasoše, koje su kopirali, da su kad su došli da plate svjedok se zadesio na recepciji, nije ih puno gledao niti upoređivao sa slikama u pasošima, a nije mogao da potvrdi da se radi o optuženim. U hotel su došli nekad u kasnim jutarnjim satima, otprilike između 5 i 6,30 sati i tražili sobu za tri osobe, tada je na recepciji bio njegov kolega V. Naglasio je da posjeduju video nadzor sa šest kamera, dva ili tri dana poslije boravka tih ukrajinskih državljana je davao izjavu u policiji i tom prilikom dobrovoljno predao video snimke nadzornih kamera. Navedene osobe su se tu zadržale do nekih devet ili pola deset sati, a nije vidio gdje su otišli.

Uvidom u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Kiseljak broj 02/6-2-04.2-15-1/20 od 07.02.2020. godine i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Kiseljak broj 02/6-2-04.2-15/20 od 07.02.2020. godine utvrđeno je da su pripadnici policije navedenog dana izvršili privremeno oduzimanje snimaka sadržaja video nadzora instaliranog na objektu hotela „Maks“ u Kiseljaku od dana 01.02.2020. godine, fotokopije putnih isprava broj ...... izdata na ime O.Z. i broj ...... izdata na ime T.I., a u fotodokumentaciji Policijske uprave Kiseljak broj 02/6-2-04.2-20/20 od 27.02.2020. godine je na fotografijama 2. i 4. prikazana popunjena rubrika knjige gostiju hotela „Maks“ sa imenima O.Z. i T.I.

Dovodeći u vezu iskaz svjedoka F.K. u vezi sa naprijed navedenim potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta i zapisnikom utvrđeno je da su ukrajinski državljani o kojima je govorio svjedok bili O.Z. i T.I., koji su predali svoje pasoše i koji su zbog toga evidentirani u hotelu Maks, a treće lice s njima je izvjesno bio D.B., obzirom da je svjedok F.K. potvrdio da se radilo o tri ukrajinska državljanina, a D.B. je evidentiran na GP Šepak da je ušao u BiH zajedno sa O.Z. i T.I. dana 31.01.2020. godine, a nakon noćenja u hotelu „Maks“ u Kiseljaku 30/31.01.2020. godine su sva trojica sutradan 01.02.2020. godine otišli u pravcu Bihaća.

Na okolnosti iznajmljivanja vozila ukrajinskimn državljanima u spornom periodu ispitani su svjedoci. Tako je svjedok A.Đ.1 u svom iskazu naveo da je u toku 2020. godine bio zaposlen u firmi Balkan Team doo Sarajevo koja se bavi iznajmljivanjem vozila rent-a-car i drugim uslugama, da su krajem januara mjeseca 2020. godine iznajmili vozila Peugot 308 i Škoda Octavia ukrajinskim državljanima, da je ukrajinski državljanin K.K. upravljao Peugeot 308, a Škodom Octavia ukrajnski državljanin V.M.1, a prezimena se nije mogao sjetiti. Za iznajmljivanje vozila ga je nazvao uposlenik hotela Beograd koji se zove S.E., koji ga je pitao da li može dovesti vozila ispred hotela. Dovezao je vozilo Peugeot 308 do hotela Beograd i na recepciji je zaključio ugovor o najmu vozila sa gospodinom K.K.m, a s njim je bio i neki njegov sunarodnjak. Slikao je njegove dokumente, naslovnu stranicu njegovog pasoša, gdje je ulazni pečat kad je ušao u BiH, i njegovu vozačku dozvolu. Peugeot 308 je iznajmio dana 29.01.2020. godine, a dva dana kasnije ga je kontaktirao nepoznat broj preko WhatsApp i tražio da li ima slobodno vozilo za najam. Našli su se u naselju Šip, gdje je vozilo bilo na parkingu, vidio je da je ukrajinac, koji mu je rekao da ga je gospodin K.K. preporučio, a i gospodin K.K. je bio prisutan kada je iznajmljivao ovo drugo vozilo Škodu gospodinu V.M.1. Vozila su bila izajmljena na par dana i vraćena su 03.02.2020. godine ujutro, K.K. ga je nazvao i rekao mu da im se žuri, da je došlo do promjene leta i da moraju da idu što prije jer imaju let za 15 minuta, a on im je rekao da može doći za pola sata. Našli su se preko puta aerodroma, gdje ima parking, gdje u većini slučajeva klijenti vraćaju vozila i pješice pređu sa koferima do aerodroma. Tu su bili njih obojica, pregledali su vozilo, završili su i oni su otišli sa torbama na aerodrom, bili su sportski obučeni. U vozilima njegove firme postoji GPS sistem praćenja vozila, kako bi u svakom trenutku imali informaciju gdje se vozilo nalazi, i za to plaćaju uslugu firmi Veling doo Sarajevo, koja im radi servis tih uređaja, koja ih ugrađuje i skida sa vozila, a pružaju im i uslugu aplikacije na mobilni telefon. Pratio je gdje se nalazi Peugeot samo u momentu kada im je trebao da izda Škodu Octaviu, čisto da vidi gdje se nalaze, tada je bio na Ilidži gdje su mu rekli da doveze Škodu Octaviu i više nije pratio kretanje vozila.

Svjedok S.E. je u svom iskazu naveo da je tokom januara 2020. godine bio zaposlen u firmi Essen doo, u kojoj radi i danas, a u sklopu te firme posjeduju hotel Yu, bivši hotel Beograd. Krajem januara 2020. godine je primio rezervaciju preko bookinga od osobe koja se zove sa K.K., ne može se tačno sjetiti i izdao je sobu ukrajinskim državljanima, rezervacija je izvršena krajem januara i misli da su bile u pitanju dvije noći za dva lica, dvokrevetna soba. Svjedok nije bio prisutan kad su ta dva lica došla u hotel. Sutradan ili prekosutra su ga zvali sa recepcije da su ta lica tražila vozilo rent a car i pozvao je neku firmu koja se time bavi i čovjek je došao i dovezao auto, i tada je vidio ta dva lica, koji su bili jedan svjetlije kose a drugi tamnije. Praksa hotela je da se vrši identifikacija gostiju putem lične karte ili pasoša i dečko koji radi na recepciji je zapisao njihova imena i prezimena pa je to svjedok kasnije vidio.

Iskaz svjedoka S.E. sud je prihvatio u dijelu koji se odnosi na iznajmljivanje vozila, a što je potvrđeno iskazom svjedoka A.Đ.1. Iskaz svjedoka A.Đ.1 je sud prihvatio iz razloga što je njegov iskaz potvrđen ugovorima o iznajmljivanju vozila ukrajinskim državljanima K.K. i V.M.1. Tako je uvidom u ugovor o iznajmljivanju vozila na unaprijed pripremljenom obrascu „Balkan Tim“ doo Sarajevo i K.K., utvrđeno je da je isti dana 29.01.2020. godine u 13:30 sati od navedenog pravnog lica iznajmio pmv. Peuguet 308 reg. oznaka ..... do 03.02.2020. godine u 13:30 sati, a koje je vratio dana 03.02.2020. godine u 10:30 sati. Uvidom u ugovor o iznajmljivanju vozila na unaprijed pripremljenom obrascu „Balkan Tim“ doo Sarajevo i V.M.1 utvrđeno je da je isti dana 31.01.2020. godine u 15:40 sati od navedenog pravnog lica iznajmio pmv. Škoda Octavia reg. oznaka .... koje je vratio dana 03.02.2020. godine u 10:40 sati.

Uvidom u naredbu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 3 od 11.02.2020. godine, proizilazi da se ista odnosi na pretresanje pmv. Peugeot 308 reg. oznaka ....., koje je koristio državljanin Ukrajine K.K. i Škoda Octavia reg. oznaka ...., koje je koristio državljanin Ukrajine V.M.1. Uvidom u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-91/20 od 12.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-94/20 od 12.02.2020. godine, utvrđeno je da je nakon izvršenog pretresanja pmv. Peugeot reg. oznaka ..... vlasnika „Balkan Tim“ doo Sarajevo, policija od A.Đ.1 privremeno oduzela printani račun broj 709/19 od 08.12.2019. godine na ime V.M.1, list A4 formata „Prijava i odjava turista“ na ime istog lica, USB crni kabal i 1 bluetooth slušalicu sive boje „Remax“. Iz fotodokumentacije Federalne uprave policije Sarajevo broj 11/3-62/20 od 13.02.2020. godine, utvrđeno je da je ista sačinjena od 44 fotografije u boji na kojima su prikazana pmv. Peuguet 308 sive boje reg. oznaka ..... i Škoda Octavia crvene boje reg. oznaka ...., vlasništvo pravnog lica „Balkan Tim“ u Sarajevu, ulica Terazija bb. Uvidom u fotodokumentaciju Federalne uprave policije Sarajevo broj 11-11/3-58/20 od 11.02.2020. godine povodom izvršenog fotografisanja mobilnog telefonskog aparata Iphone korisnika A.Đ.1, sa SMS porukama o iznajmljivanju vozila Škoda Octavia navedenog zaposlenika „Balkan Tim“ doo i K.K., od kojih je jedan bio na engleskom jeziku i nije preveden pa ga sud nije ni posebno cijenio, a uz istu se nalaze i kopije pasoša K.K. i V.M.1, kao i kopije njihovih vozačkih dozvola.

Nadalje, iz naredbe Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 7 od 14.02.2020. godine, utvrđeno je da se ovom naredbom naređuje preduzeću „Veling“ doo Sarajevo da dostavi sve raspoložive podatke iz GPS sistema ove firme, koji je izvršio snimanje kretanja pmv. Pugeot 308 reg. oznaka ..... i Škoda Octavia reg. oznaka. ...., vlasništvo firme „Balkan Team „ Sarajevo, i to podatke o kretanju i zaustavljanju navedenih vozila sa pripadajućom rutom kretanja odnosno GPS koordinatama te „dostavu snimljenog sadržaja ekrana“ uz pomoć kojeg je moguće reprodukovati kretanje vozila na poznatim „playerima“, kao i svih drugih podataka koji mogu pomoći u evidenciji kretanja navedenih vozila.

U svom iskazu svjedok M.M.2 je naveo da je zaposlen u firmi Veling doo Sarajevo od 2007. godine, koja se bavi građevinskim poslovima, sigurnosnim sistemima, auto alarmima, blindiranim vratima, a imaju i sektor za satelitsko praćenje. Njegova firma sarađuje sa firmom Balkan team doo Sarajevo, na način da im pružaju uslugu satelitskog praćenja njihovih vozila, to podrazumijeva lociranje istih u prostoru i vremenu, jer se stavlja uređaj u vozila i u realnom vremenu imaju prikaz u kojem je stanju vozilo tj, da li je u pokretu, upaljeno/ugašeno, brzina, smjer, gdje se nalazi, tačne koordinate na karti, s tim da ima istorijat i u pozadini povuče izvještaj. Ti podaci su na serveru firme, koji je tad bio na BH Telecomu i te podatke čuvaju otprilike 2-3 godine. Na zahtjev Federalnog MUP-a dao je te podatke za dva vozila, Peugeot i Škoda Octavia, za otprilike tri dana. Kada se ti podaci pregledaju, oni izgledaju kao video i konstantno se može pratiti kuda je vozilo išlo i oni su tražili specifično vrijeme i tačnu lokaciju vozila u to vrijeme.

Iskaz svjedoka M.M.2, je ovaj sud prihvatio u cjelosti kao objektivan i nepristrasan, a njegov iskaz je dijelom potvrđen i iskazom svjedoka A.Đ.1 koji je potvrdio da u vozilima njegove firme Balkan Team d.o.o. Sarajevo postoji GPS sistem praćenja vozila, kako bi u svakom trenutku imali informaciju gdje se vozilo nalazi, i za to plaćaju uslugu firmi Veling doo Sarajevo, u kojoj je zaposlen svjedok M.M.2, koja im radi servis tih uređaja, koja ih ugrađuje i skida sa vozila, a pružaju im i uslugu aplikacije na mobilni telefon.

Iskaze navedenih svjedoka potvrđuje i sadržina priloženog CD, marke Media Range, koji je dobrovoljno predat od pravnog lica Veling doo Sarajevo, gdje se vidi označeno GPS kretanje navedenih vozila Peugeot 308 i Škoda Octavia, a na osnovu kretanja ovih vozila označena je ruta kojom su se vozila kretala, i to u periodu od 29.01. do 02.02.2020. godine za vozilo Peugeot i od 31.01. do 02.02.2020. godine za vozilo Škoda Octavia, gdje su prikazana i mjesta gdje su se vozila zaustavljala, koja su označena sa znakom „Stop“, sa evidencijom da li je motor upaljen, vrata zatvorena i sl., i ova GPS evidencija o kretanju vozila je poslužila kao osnov za sačinjavanje dijela izvještaja FUP-a Sarajevo broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine, koji se odnosi na prikaze ruta kretanja navedena dva vozila na posljednje tri stranice ovog izvještaja, gdje je evidentna podudarnost mjesta i vremena kretanja ovih vozila sa naovlaštenim podizanjem novca na pojedinim bankomatima Sberbank d.d. Sarajevo, a najveći dio ovog izvještaja FUP-a predstavljaju isječci pribavljenih video snimaka na kojima se nalaze predmetni bankomati, zatim video snimaka sa aerodroma, naplatnih kućica na auto putu, hotela Tehnograd i sl.

E.Č. je u svom iskazu naveo da je u jaunaru 2020. godine bio zaposlen u istoj firmi Alavs, koja se bavi izdavanjem apartmana, koji može bilo ko rezervisati na bookingu, pa je tako došla i rezervacija od strane jednog ukrajinskog državljanina, a bila je to rezervacija samo za jednu noć. Ne može se tačno sjetiti datuma kada je to bilo, ali misli da je to bila zima. Došli su, misli da ih je bilo četvorica i jedan je komunicirao sa njim na srpskom jeziku, jer je pričao ekavski, ali misli da je bio stranac jer se prepoznaje kad neko govori maternjim jezikom. Onda su ostala dvojica i jedan je rezervisao apartman, koji se nalazi na Ilidži, u ulici ....., u kojem su tu noć ostali njih dvojica, taj koji je rezervisao i još jedan njegov prijatelj. Nakon što je svjedoku predočena njegova izjava datu u istrazi, u policiji dana 11.01.2020. godine, u kojoj je naveo da su došli u manjem vozilu sive boje i da mu se čini da je to bio Peugeot, svjedok je na glavnom pretresu odgovorio da ostaje kod te izjave jer mu je tada bilo svježije pamćenje, a bilo je tada tu i drugo vozilo crvene boje, dan nakon iznajmljivanja apartmana. Sutradan oko podne mu je jedan od njih rekao da će ostati još jednu noć, a plaćali su u gotovini u KM.

Dakle, iz iskaza svjedoka E.Č., koga je ovaj sud cijenio objektivnim i vjerodostojnim i koji ničim nije doveden u pitanje, slijedi da su četvorica ukrajinskih državljana, koji su prenoćili u apartmanu, došli u vozilu marke Peugeot sive boje, a da je tu bilo i drugo vozilo crvene boje dan nakon iznajmljivanja apartmana, što upućuje na vozilo Škoda Octavia, koje je crvene boje, a koje je iznajmio V.M.1.

Svjedok S.M.1 je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da se bavi pružanjem taksi usluga i da je početkom marta 2020. godine pružao uslugu stranim državljanima koje je vozio preko granice BiH u Srbiju, a u istrazi je naveo da za taxi prevoz koristi vozilo Vento, reg. oznaka ..... Tog jutra je bio na autobuskoj stanici u Sarajevu, kada je vidio dva strana državljanina koji su govorili ruski jezik i tražili nekakav prevoz prema Beogradu ili Zagrebu, pa im je on prišao i upitao da li im treba taxi, kada ga je jedan pitao koliko košta i rekao im je cijenu od 300 KM i oni su to prihvatili i platili mu odmah unaprijed. Primijetio je na parkingu neko crveno auto, kojem nije zapamtio marku, njih dvojica su uzeli dva velika ruksaka iz tog vozila i pošli prema njemu, te su pošli prema Beogradu. Uzeli su litru nekog viskija i litru kole, sjeli su i razgovarali i sve do Tuzle ga nisu ništa pitali. Primjetio je da je jednom od njih ozlijeđena ruka i on mu je rekao da ga je napao pas u Crnoj Gori. Svjedok malo razumije ruski jezik, tako da ih je pomalo razumio. Kada je dao žmigavac da krene skraćenim putem prema aerodromu, jedan od njih mu je rekao tačnu relaciju da ide prema Bijeljini i prema aerodromu, što ga je malo iznenadilo. Oni su vodili žustar razgovor u kolima non stop, sve do granice. Prešli su granicu na Rači, tražio im je pasoše prije granice i primjetio je da je kod jednog od njih fotografija bez brade, a u autu je bio sa bradom. Na beogradskom aerodromu ih je ostavio, lijepo su se pozdravili, dali su mu 20 KM bakšiša i tu su se razišli, a svjedok se vratio preko Užica drugim putem. Njih dvojica nisu mu se predstavljali imenima i nije tokom razgovora čuo imena kojim se oslovljavaju. Izuzetno korektno su se ponašali i ničnim nisu odavali da su u nekom poslu koji je van zakona. Ovaj svjedok je, na upit odbrane optuženih, naveo da je sa autobuske stanice u Sarajevu vozio i turske državljane u Bihać i da do Bihaća treba sedam ili osam sati vožnje.

Iskaz svjedoka S.M.1. sud je prihvatio kao vjerodostojan u dijelu u kojem je naveo da je svojim taxi vozilom dana 03.02.2020. godine vozio dva lica koja su pričala na ruskom jeziku na beogradski aerodrom, jer je njegov iskaz u tom dijelu potvrđen i podacima Granične policije BiH. Naime, iz tabelarnog prikaza pojedinačne granične provjere nad licima Granične policije BiH od 03.02.2020. godine, za period pretrage od 31.01.2020. do 03.02.2020. godine, je utvrđeno da su dana 03.02.2020. godine u 10:28 sati na graničnom prijelazu Rača BiH napustili I.H.1 i P.H., vozilom reg. oznaka ...., iz čega proizilazi da su I.H.1 i P.H. zajedno napustili BiH u taksi vozilu svjedoka S.M.1. Međutim, sud nije prihvatio navode ovog svjedoka da od Sarajeva do Bihaća u prosjeku treba čak oko 7 ili 8 sati vožnje, obzirom da se radi o slobodnoj procjeni svjedoka koja ničim nije potkrijepljena, te imajući u vidu da je općepoznata činjenica da je cestovna udaljenost između navedena dva grada oko 300 km.

Na osnovu već ranije navedenih iskaza svjedoka, a prije svega iskaza svjedoka M.M.1, A.P.2, LJ.S., A.R., J.D., E.L., S.D., N.H., D.M., M.T., svi zaposlenici Sberbank BH ili njenih podružnica na području Federacije BiH, utvrđeno je da je nakon saznanja o određenim nepravilnostima pri podizanju novca na bankomatima, Sberbanka BH d.d. Sarajevo formirala krizni štab radi utvrđivanja stvarnog stanja i razloga koji su doveli do nepravilnosti u podizanju novca. U izvještaju kriznog štaba Sberbank BH d.d. Sarajevo od 03.02.2020. godine navedeno da je dana 02.02.2020. godine, PS Bihać na osnovu prijave uposlenika Securitas o sumnjivim licima na lokaciji bankomata Put Armije RBiH, Bihać, izvršila privođenje dva lica Ukrajinskog državljanstva kod kojih je pronađeno oko 100.000 KM. U popodnevnim satima istog dana banka je zaprimila tu informaciju od strane uposlenika agencije Securitas, koja je zadužena za intervencije na ATM mreži bankomata. Po prijavi, banka je odmah na lice mjesta poslala odgovorne osobe za ATM, kako bi pružila asistenciju policije, pri čemu je konstatovano da nije bilo fizičkog oštećenja na bankomatu niti je bilo oglašavanja alarma, a da je komunikacija funkcionisala. Nakon obavljenog uvida u stanje gotovine u ATM-u u Bihaću, od procesnog centra SIA Slovakia dobili su stanje gotovine u kasetama na dan 02.02.2020. godine sa presjekom u 13:00 sati, pri čemu je stanje na navedenom bankomatu iznosilo 221.430 KM. Nakon obavljenog brojanja gotovine u poslovnici Bihać istog dana u 14:30 sati stanje zatečene gotovine iz kaseta iznosilo je 120.840 KM, tako da je utvrđeno da nedostaje novac u iznosu od 100.590 KM. Nakon što je banka utvrdila navedenu neusklađenost, direktor sektora podrške u bankarskom poslovanju, u čijoj nadležnosti je odjel sigurnosti, je informaciju proslijedila predsjedniku uprave, J.S. i članu uprave E.L., te u 16 sati zakazala sastanak operativnog tima s ciljem utvrđivanja svih okolnosti. Na osnovu uporednog stanja sa Payten monitoring sistemom utvrđeno je da se određena stanja ne podudaraju, zbog čega je banka napravila dubinsku analizu svih bankomata u ProView monitoring sistemu i utvrdila da na određenim bankomatima postoje sumnjivi file-ovi, što je bio dovoljan motiv da se uđe u dubinsku samoprocjenu. U 20,00 sati direktor sektora Podrška bankarskom poslovanju je uputio zahtjev o proglašenju vandredne situacije i formiranju kriznog tima, te zakazao sastanak kriznog tima. Banka je pristupila provjeri fizičkog stanja gotovine na svim lokacijama gdje je to bilo moguće. Od ukupno 66 ATM-ova u mreži banke, izdat je nalog da se provjeri stanje gotovine gdje je to bilo moguće. Poduzete aktivnosti kriznog tima su sljedeće: izdat je nalog da se svi dislocirani bankomati stave van funkcije, tamo gdje je to fizički bilo moguće, da se osigura fizička zaštita u svim poslovnicama banke, te da se ne prekida kontinuitet poslovanja ATM mreže u poslovnicama, da se o incidentima obavijeste nadležne policijske uprave u svim kantonima te da se poslije 23,00 sati i svi preostali bankomati u poslovnicama stave van funkcije, a pokretanje istih započne u jutarnjim satima uz obezbjeđenje fizičkog nadzora. U 21:15 sati održan je hitan vanredni sastanak sa dobavljačem u čijoj nadležnosti je izmedu ostalog održavanje infrastrukture Payten d.o.o. Sarajevo, i to na način da je direktor društva M.U. lično došao na sastanak u prostorije banke, dok se ostatak tima iz Sarajeva i Beograda priključio sastanku putem web call-a. Za 25 bankomata je utvrđeno neslaganje podataka koji su dostavljeni od strane procesnog centra SIA Slovakia i ATM monitoring sistema ProView koji je u vlasništvu dobavljača Payten d.o.o. Sarajevo. Utvrđene razlike su potvrđene fizičkim brojanjem na 14 bankomata, pri čemu utvrđena preliminarna vrijednost nastale štete iznosi 1,7 milion KM. Preostalih 11 bankomata, za koje su konstatovane razlike u vrijednosti od 1 milion KM, će biti fizički prebrojane u ranim jutarnjim satima, odnosno čim se omogući fizički pristup istim. Radi mjera predostrožnosti, banka nije provjeravala samo bankomate za koje je utvrđena razlika, već je kontrolu proširila na cijelu mrežu. Ukupan broj bankomata gdje je izvršena fizička kontrola stanja gotovine je 53.

Nakon što su sve policijske uprave zaprimile njihovu dojavu, od istih su dobili informaciju da je Policijska uprava Bihać već proslijedila službenu depešu svim policijskim upravama o sumnjivim licima koji na području Bosne i Hercegovine rade kriminalne radnje na bankomatima. U ranim jutarnjim satima u 02:15 sati službenici Policijske uprave Ilidža su došli u centralu banke kako bi izvršili uvid u video zapis jednog od ATM-ova. Tokom vanredne situacije krizni tim je radio na detaljnoj analizi: IT i ISO u konsultaciji sa eksternim saradnikom za mrežnu infrastrukturu radili su detaljne provjere svih komponenti IT infrastrukture, pri čemu nisu utvrđene sumnjive aktivnosti na mreži i serverima banke, a o ovim informacijama je obaviještena i sestrinska banka u Banjaluci. Fizička sigurnost radila je na organizaciji fizičke zaštite te angažmana i komunikacije sa svim eksternim agencijama za zaštitu u poslovnicama i interventnim dežurnim operaterima, te nadležnim dispečerskim centrima za interventne situacije. Marketing i komunikacije radili su na pripremi saopćenja u slučaju potrebe za aktivacijom kriznog komuniciranja. Pravni poslovi radili su u dijelu saradnje sa nadležnim policijskim organima. Operacije zajedno sa maloprodajom i sektorom za partnerstva i kanale prodaje radili su na utvrđivanju nastale štete te pravovremenoj komunikaciji sa svim prodajnim jedinicama. Operativni rizici, kao dio kontrolne funkcije, radili su na pripremi obaviještenja za regulatora i nadzorni odbor. Trezor je radio na organizaciji transporta i brojanja efektive na lokacijama banke. Banka je sve vrijeme trajanja incidenta redovno informisala Payten d.o.o. o nastalim situacijama. U tom izvještaju je navedeno da će informacija o nastalom događaju biti proslijeđena Agenciji za bankarstvo FBiH, nadzornom odboru Sberbank BH d.d i članovima uprave Sberbank Europe AG čim se za to steknu uslovi.

Dakle, kao što je i navedeno u izvještaju kriznog štaba Sberbank BH dd Sarajevo, radi se o preliminarnoj procjeni štete u prvom momentu nakon saznanja za predmetni događaj, pa je tako kao šteta na bankomatu u Bihaću naveden iznos od 100.590,00 KM, dok naknadnim provjerama u narednim danima došlo do tačnih iznosa pričinjene štete, koja je na bankomatu u Bihaću iznosila 100.090,00 KM, kako je to navedeno u dopisu Sberbanke broj 1700-78-4605/2020 od 21.05.2020. godine, upućenom Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona. Iz tog dopisa proizilazi da ukupna šteta koju je Sberbank BH d.d. Sarajevo pretrpila neovlaštenim podizanjem novca sa njihovih bankomata, iznosi 2.673.310,00 KM, pa je na stranici 2. dopisa dostavljen i tabelarni pregled pojedinačnih iznosa otuđenog novca iz svakog od bankomata Sberbank BH, na kojima je došlo do neovlaštenog podizanja novca u Federaciji BiH i Brčko distriktu BiH, od kojih su 24 bankomata u Federaciji BiH, dok bankomat u Brčko distriktu BiH nije predmet ove optužbe. Novčani iznosi koji su navedeni u dopisu su isti kao iznosi u optužnici, po pojedinim tačkama optužnice od 1. do 24., tako da ukupni iznos pribavljene imovinske koristi od strane optuženih iznosi 2.590.480,00 KM, za koji iznos su optuženi oštetili Sberbank BH d.d. Sarajevo.

Iz uvida u isprintanu mail poruku Interpola Sarajevo broj 20-04/1-14-9-E-OK-550-3/20-7 od 03.02.2020. godine upućenu Federalnoj upravi policije Sarajevo, proizilazi da Interpol Sarajevo obavještava Federalnu upravu policije da su od Interpola Budimpešta dobili obavještenje da su izvršenom provjerom evidencije prelazaka državne granice utvrdili da je državljanin U. T.I. rođen ....... godine, prešao granicu između Rumunije i Mađarske na graničnom prijelazu Nagylak dana 31.01.2020. godine u 02:30 sati, krećući se prema Mađarskoj u vozilu reg. oznaka ...., a istog dana je napustio Mađarsku na graničnom prijelazu Roszke u 03:23 sati krećući se u pravcu Srbije sa istim vozilom, a zajedno sa njim u vozilu su se nalazili i državljani U. D.B., rođen ....... godine, pasoš broj ..... i O.Z., rođen ....... godine, pasoš broj ...... i I.P., rođ ....... godine, pasoš broj .......

Iz tabelarnog prikaza pojedinačne granične provjere Granične policije BiH od 03.02.2020. godine nad licima D.B., O.Z. i T.I., za period pretrage od 03.02.2015. do 03.02.2020. godine, vidljivo da su optuženi D.B. i O.Z. ušli u BiH dana 06.12.2019. godine u 06:37 sati na graničnom prijelazu Karakaj, a dana 10.12.2019. godine u 22:01 sati su izašli iz BiH na graničnom prijelazu Bratunac, a takođe su dana 31.01.2020. godine u 07:17 sati optuženi zajedno sa T.I. ušli u BiH na graničnom prijelazu Šepak, a T.I. je izašao iz BiH dana 02.02.2020. godine u 01:31 sati na graničnom prijelazu Izačić. Iz tabelarnog prikaza pojedinačne granične provjere nad licima Granične policije BiH od 03.02.2020. godine, za period pretrage je od 31.01.2020. do 03.02.2020. godine vidljivo da su I.H.1 i V.M.1 ušli u BiH dana 31.01.2020. godine u 10:46 sati i 10:49 sati na Aerodromu Sarajevo, a došli su letom Istanbul – Sarajevo, a dana 03.02.2020. godine u 10:57 sati su K.K. i V.M.1 napustili BiH na Aerodromu Sarajevo, letom Sarajevo – Istanbul, dok su istog dana u 10:28 sati na graničnom prijelazu Rača BiH napustili I.H.1 i P.H., vozilom reg. oznaka ...., a radi se o taksi vozilu svjedoka S.M.1., o čemu se i ovaj svjedok izjasnio u svojoj izjavi.

Uvidom u dopis Granične policije BiH broj 17-05-1-04-35/1/20-MC od 06.02.2020. godine, upućen Federalnoj upravi policije Sarajevo, utvrđeno je da su u informacionom sistemu granične policije izvršili provjere i utvrdili da su državljani Republike U., D.B., rođen ....... godine, O.Z., rođen ....... godine i T.I., rođen ....... godine, u vremenskom periodu 31.01.- 03.02.2020. godine evidentirani prilikom prelaska državne granice, a u prilogu su dostavili u CD formatu izvještaj o prelascima državne granice BiH navedenih lica i video zapis nadzorne kamere sa graničnog prijelaza u Šepku za dan 31.01.2020. godine u 07:17 sati, na kojem je zabilježeno pmv. Toyota Rav sive boje reg. oznaka ...., kojim su navedena lica ušla u BiH, te obavještavaju da nisu u mogućnosti dostaviti video zapis o izlasku T.I. iz BiH na graničnom prijelazu Izačić dana 02.02.2020. godine u 01:31 sati jer video nadzor na navedenom graničnom prijelazu nije u funkciji. Navedeno vozilo Toyota sa vidljivim reg. oznakama se vidi snimljeno i na nadzornim kamerama MUP-a , tj. izvješću o nadzoru XProtect smart client 2017. R3 iz Kiseljaka, Busovače, Travnika i Viteza.

Uvidom u dopis Granične policije BiH broj 17-05-1-04-35/1/20-MC od 14.02.2020. godine upućen Federalnoj upravi policije Sarajevo, utvrđeno je da je granična policija u prilogu ovog akta dostavila video zapise i fotografije pohranjene na DVD formatu sačinjene prilikom ulaska državljana Ukraine P.H., K.K., I.H.1 i V.M.1 u BiH, kao i prilikom njihovog izlaska iz BiH, na kojima je zabilježeno njihovo kretanje, a uvidom u naredbu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 5 od 14.02.2020. godine, proizilazi da se ista odnosi na video zapis nadzornih kamera JP Međunarodni aerodrom Sarajevo za period od 28.01-03.02.2020. godine i scan prtljaga za lica P.H., K.K., I.H.1 i V.M.1. Prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-100/20 od 27.02.2020. godine i zapisniku o privremenom izuzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-63/20 od 27.02.2020. godine slijedi da su od M.S.1 privremeno oduzeta 3 optička media DVD-R Verbatim, na kojem se nalaze video zapisi nadzornih kamera sa JP Međunarodnog aerodroma Sarajevo za period od 28.01.2020. do 03.02.2020. godine.

Uvidom u naredbu Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2 - I od 08.05.2020. godine, utvrđeno je da je istom naređeno Sberbanci BH da dostavi Federalnoj upravi policije hard diskove, dokumentaciju o mreži banke i bankomata, te vezama između njih, dokumentaciju o normalnom radu bankomata i evidenciju iz procesnog centra transakcija sa napadnutih bankomata za period od 29.01.-03.02.2020. godine. Iz uvida u dopis Sberbanke broj 420/20-1800MM od 15.05.2020. godine, proizilazi da se radi o odgovoru u vezi naredbom Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2 - I od 08.05.2020. godine. Uvidom u zapisnik o privremenom izuzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-125/20 od 15.05.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-134/20 od 15.05.2020. godine, utvrđeno je da su pripadnici policije navedenog dana od J.S., iz Sberbank BH, privremeno oduzeli šemu mreže bankomata i podatke iz procesnog centra.

Na osnovu zapisnika o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-75/20 od 05.02.2020. godine i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-76/20 od 05.02.2020. godine, utvrđeno je da su izvršenim pretresanjem dijela informacionog sistema Sberbank dd Sarajevo u ulici ......, privremeno oduzeta tri optička medija na kojima se nalaze zapisi mrežnih uređaja Sberbank BH, 1 CD optički medij na kom se nalaze podaci o kompromitovanom accountu „I.T.“ i 1 hard disc marke „WD“ 500 GB, a povodom pretresanja, sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-45/20 od 07.02.2020. godine, koja je sačinjena od 20 fotografija u boji, na kojima su fotografije broj 15. do 18. sa prikazanim hard discom marke „WD“. Uvidom u fotodokumentaciju Federalne uprave policije Sarajevo broj 11/3-134/20 od 18.05.2020. godine, utvrđeno je da se ista odnosi na izuzimanje predmeta i dokumentacije iz Sberbank BH dd Sarajevo, ulica ...... dana 15.05.2020. godine, na osnovu naredbe Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2 – II od 08.05.2020. godine, a ista je sačinjena od 8 fotografija u boji, od kojih je na 1. fotografiji prikazana šema mreže bankomata banke, a iz fotodokumentacije Federalne uprave policije Sarajevo broj 11/3-312/20 od 03.08.2020. godine, slijedi da se ista odnosi na privremeno oduzimanje predmeta iz Sberbank BH dd Sarajevo, ulica ..... dana 17.07.2020. godine, na osnovu naredbe Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3 – I od 14.07.2020. godine, a ista je sačinjena od 46 fotografija u boji.

Uvidom u naredbu Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2 - II od 08.05.2020. godine, utvrđeno je da je istom naređeno pravnoj osobi „Payten“ doo Sarajevo da dostavi Federalnoj upravi policije Sarajevo hard discove, dokumentaciju o mreži banke i bankomata, te vezama između njih, administratorsku dokumentaciju o normalnom radu bankomata i evidenciju iz procesnog centra transakcija sa napadnutih bankomata za period od 29.01. - 03.02.2020. godine. Iz zapisnika o privremenom izuzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-124/20 od 15.05.2020. godine, potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-135/20 od 15.05.2020. godine i dopisa „Payten“ doo Sarajevo broj 56-2/2020 od 15.05.2020. godine, utvrđeno je da se isti odnose na privremeno oduzimanje 1 USB sticka bijelo-roze boje od M.U., tj. firme „Payten“ doo Sarajevo. Iz fotodokumentacije Federalne uprave policije Sarajevo broj 11/3-135/20 od 18.05.2020. godine, utvrđeno je da se ista odnosi na izuzimanje predmeta i dokumentacije iz firme „Payten“ doo Sarajevo, ulica ..... dana 15.05.2020. godine, na osnovu naredbe Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3 – I od 14.07.2020. godine, a ista je sačinjena od 5 fotografija u boji, dok iz fotodokumentacije Federalne uprave policije Sarajevo broj 11/3-311/20 od 03.08.2020. godine, proizilazi da se ista odnosi na izuzimanje predmeta i dokumentacije iz firme „Payten“ doo Sarajevo, ulica ..... dana 17.07.2020. godine, na osnovu naredbe Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3 – II od 14.07.2020. godine, a ista je sačinjena od 10 fotografija u boji.

Na osnovu zapisnika o privremenom izuzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-126/20 od 15.05.2020. godine, potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-135/20 od 15.02.2020. godine i zapisnika MIBO komunikacije doo Sarajevo broj 05-069-20 od 15.05.2020. godine, utvrđeno je da se isti odnose na izuzimanje 1 USB sticka od MIBO komunikacije doo Sarajevo, po naredbi Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2 – III od 08.05.2020. godine, a sastavni dio ovog zapisnika je fotodokumentacija Federalne uprave policije broj 11/3-136/20 od 18.05.2020. godine, koja se sastoji od 4 fotografije u boji.

Uvidom u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a TK broj 08-06/3-3-03.3-6/20 od 19.02.2020. godine, utvrđeno je da su pripadnici policije navedenog dana od I.A. privremeno oduzeli ispis evidencije gostiju hotela „Tehnograd“ za 30. i 31.01.2020. godine, u kojem su navedeni K.K. i P.H. kao gosti hotela sa dolaskom 30.01.2020. godine i odlaskom 31.01.2020. godine, fotokopije njihovih pasoša, rezervacije putem Bookinga ma ime K.K. i fotokopiju knjige gostiju hotela, u kojoj su pod brojevima 259. i 260. evidentirana dva navedena državljana Ukraine, njihovi datumi rođenja i brojevi pasoša, te datum iznajmljivanja sobe 30.01.2020. u 23:20 sati.

Iz dopisa JP „Autoceste“ FBiH broj 01-04-738-3/20 od 17.02.2020. godine, proizilazi da su u prilogu tog dopisa Federalnoj upravi policije dostavljeni DVD sa podacima i kretanju traženog vozila, koje je sistem naplate cestarine registrovao i raspoloživim video zapisima.

Uvidom u zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta Policijske uprave Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-52/20 od 03.02.2020. godine utvrđeno je da je navedenog dana N.H. pripadnicima policije dobrovoljno predao uvjerenje o poreskoj registracije Sberbank dd Sarajevo, izvod iz stanja na bankomata Sberbank BH – .... na dan 02.02.2020. godine i dokument o punjenu bankomata, izvod iz stanja na bankomatu Sberbank – BH Pošta na dan 02.02.2020. godine dokument o punjenju bankomata na dan 20.01.2020. godine. Na osnovu potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-52-A/20 od 03.02.2020. godine, utvrđeno je da su navedenog dana pripadnici policije od N.H. privremeno oduzeli izvod iz stanja na bankomatu Sberbank BH u BCC na dan 02.02.2020. godine i dokument o punjenju bankomata na dan 30.01.2020. godine. Uvidom u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-53/20 od 04.02.2020. godine i zapisnika o dobrovoljnoj predaji predmeta Policijske uprave Tuzla, isti broj i datum, utvrđeno je da su pripadnici policije navedenog dana od B.D.2 privremeno oduzeli 1 DVD-R marke Resa plave boje. Prema zapisniku o uviđaju Policijske uprave Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-65/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana u 08:30 sati započeto sa vršenjem uviđaja u Tuzli, u ulici ..... u Bingo City Centru (BCC), da pregledom bankomata Sberbanke nisu pronađena nikakva fizička oštećenja, ali je na staklu kamere bankomata pronađena nepoznata materija kojom je premazana u cilju zatamnjenja kamere, a sastavni dio ovog zapisnika je fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/7-1 od 03.02.2020. godine sačinjena od 59 crnobijelih fotografija, a na fotografijama 12., 13., 19., 23. do 28. se vidi navedeni premaz kamere bankomata.

Iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-53/20 od 04.02.2020. godine i zapisnika o dobrovoljnoj predaji predmeta Policijske uprave Tuzla, isti broj i datum, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od M.O. privremeno oduzeli 1 DVD-R marke Verbatim, na kojem piše „Čaršija i pošta“ i 1 DVD-R marke Verbatim na kojem piše „BCC“, a iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a TK broj 08-06/3-3-04.3-4/20 od 18.02.2020. godine i zapisnika o dobrovoljnoj predaji predmeta, isti broj i datum, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od E.I. privremeno oduzeli 1 CD sa sadržajem ulaza-izlaza u BCC. Prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a TK broj 08-06/3-3-03.3-5/20 od 19.02.2020. godine i zapisniku o dobrovoljnoj predaji predmeta, isti broj i datum, slijedi da su pripadnici policije navedenog dana od M.S.2 privremeno oduzeli 40 snimaka nadzornih kamera na optičkom mediju.

Na osnovu zapisnika o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-84/20 od 08.02.2020. godine i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-85/20 od 08.02.2020. godine, utvrđeno je da je navedenog dana izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke BH u Tuzli, ul. ..... - BCC, i tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, o čemu je sastavljena i fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine, sačinjena od 12 crno-bijelih fotografija, a na fotografijama od 8. do 10. je prikazan navedeni oduzeti hard disc.

Iz zapisnika o uviđaju Policijske uprave Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-66/20 od 03.02.2020. godine, utvrđeno je da je navedenog dana u 12:25 sati započeto sa vršenjem uviđaja u Tuzli, u ulici ..... (....) i da pregledom bankomata Sberbanke nisu pronađena nikakva fizička oštećenja, ali je na staklu kamere bankomata pronađena nepoznata materija kojom je premazana u cilju zatamnjenja kamere. Sastavni dio ovog zapisnika je fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/7-1 od 03.02.2020. godine, sačinjena od 22 crnobijele fotografije, a na fotografijama broj 7. do 12. se vidi navedeni premaz kamere bankomata. Iz zapisnika o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-83/20 od 08.02.2020. godine i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-84/20 od 08.02.2020. godine, slijedi je da je navedenog dana izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke u Tuzli, ....., i tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, o čemu je sastavljena i fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine, sačinjena od 12 crno-bijelih fotografija, a na fotografijama od 8. do 10 je prikazan navedeni oduzeti hard disc.

Iz zapisnika o uviđaju Policijske uprave Tuzla broj 08-06/7-1-03.3-67/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana u 10:40 sati započeto sa vršenjem uviđaja u Tuzli, u ulici .... – objekat BH Pošta i da pregledom bankomata Sberbanke nisu pronađena nikakva fizička oštećenja, ali je na staklu kamere bankomata pronađena nepoznata materija kojom je premazana u cilju zatamnjenja kamere, a sastavni dio ovog zapisnika je fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/7-1 od 03.02.2020. godine, sačinjena od 27 crnobijelih fotografija, a na fotografijama 19. do 22. se vidi navedeni premaz kamere bankomata. Iz zapisnika o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-82/20 od 08.02.2020. godine i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta broj 10/1-83/20 od 08.02.2020. godine, utvrđeno je da je navedenog dana izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke u Tuzli, .... – objekat BH Pošta, i tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, o čemu je sastavljena i fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine, od 11 crno-bijelih fotografija, a na fotografijama od 7. do 9. je prikazan navedeni oduzeti hard disc.

Iz zapisnika o uviđaju Policijske uprave Lukavac broj 08-06/10-1/19 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana u 00:30 sati započeto sa vršenjem uviđaja u Lukavcu, u ulici .... – TC Bingo i da pregledom bankomata Sberbanke BH nisu pronađena nikakva fizička oštećenja i tragovi učinjenja krivičnog djela, a sastavni dio ovog zapisnika je fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/10-1 od 04.02.2020. godine, sačinjena od 7 crno-bijelih fotografija. Iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Lukavac broj 08-06/10-1-30/20 od 04.02.2020. godine i zapisnika o dobrovoljnoj predaji predmeta Policijske uprave Lukavac, isti broj i datum, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od D.K. privremeno oduzeli 1 USB stick crne boje. Prema zapisniku o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-79/20 od 08.02.2020. godine i potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta broj 10/1-1-80/20 od 08.02.2020. godine, slijedi je da je navedenog dana, u skladu sa naredbom Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 2 od 07.02.2020. godine, izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke u Lukavcu, ulica ..... i tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, o čemu je sačinjena i fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 11.02.2020. godine, od 12 crno-bijelih fotografija, a na fotografijama od 8. do 10. je prikazan navedeni oduzeti hard disc.

Iz zapisnika o uviđaju Policijske uprave Gračanica broj 08-06/11-1-03.3/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana u 09:30 sati započeto sa vršenjem uviđaja u Gračanici, u ulici .... i da pregledom bankomata Sberbanke nisu pronađena nikakva fizička oštećenja i tragovi učinjenja krivičnog djela, a sastavni dio ovog zapisnika je fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/11-1-04.3/20 od 03.02.2020. godine, koja se sastoji od 4 crno-bijele fotografije. Prema zapisniku o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-80/20 od 08.02.2020. godine i potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta broj 10/1-1-81/20 od 08.02.2020. godine, slijedi da je navedenog dana, shodno naredbi Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 020001 20 Kpp 3 od 07.02.2020. godine, izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke BH u Gračanici, ulica ...., te tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, o čemu je sastavljena i fotodokumentacija MUP-a TK broj 08-06/3-7-03.6-1-508/20 od 10.02.2020. godine, sačinjena od 31 crno-bijele fotografije, a na fotografijama od 14. do 19., kao i od 24. do 29. je prikazan navedeni oduzeti hard disc.

Prema zapisniku o uviđaju Policijske postaje Čitluk broj 02-02/5-7-04-103/20 od 03.02.2020. godine, slijedi da se sa uviđajem kod bankomata Sberbank BH, koji se nalazi u PC Mališić Međugorje, započelo u 13:50 sati, i da tom prilikom na bankomatu nisu uočena bilo kakva fizička oštećenja.

Iz zapisnika o uviđaju Policijske uprave Mostar broj 02-02/5-2-82/20 od 03.02.2020. godine (dva zapisnika), proizilazi da je sa uviđajem kod bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Mostaru, ulica ....., Stari Grad, započeto u 09:00 sati, a kod bankomata Sberbank BH u ulici ..... .... u 09:20 sati, da na oba bankomata nema vidljivih fizičkih oštećenja, ali je na oba bankomata pronađena neka masa bijele boje na kameri bankomata, što je za bankomat u ulici ..... prikazano u fotodokumentaciji Policijske uprave Mostar broj 55/20 od 04.02.2020. godine, gdje se na fotografijama 5., 6. i 7. vidi taj premaz kamere bankomata, a za bankomat u ulici ..... ..... prikazano u fotodokumentaciji Policijske uprave Mostar broj 56/20 od 04.02.2020. godine, gdje se na fotografijama broj 7., 8. i 9. vidi taj premaz kamere bankomata.

Nadalje, naredbom Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 K 017344 20 Kpp od 06.02.2020. godine, se naređuje pretres bankomata Sberbank BH lociranih u Čitluku, TC Mališić, te u Mostaru, ..... ......, te u Mostaru, ulica ......, a naredbom Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 K 017344 20 Kpp 4 od 10.02.2020. godine se naređuje Kantonalnom tužiteljstvu HNK Mostar čuvanje privremeno oduzetih predmeta po naredbi tog suda isti broj Kpp od 06.02.2020. godine, a radi se o 3 hard disca marke „Seagate“ i jednoj Mastercard kreditnoj kartici NLB Montenegro Bank. O pretresanju navedenih bankomata je sačinjena i fotodokumentacija MUP-a HNK broj 02-02/3-5-15/20 od 11.02.2020. godine i broj 02-02/3-5-16/20 od 11.02.2020. godine, te fotodokumentacija Policijske stanice Čitluk od 03.02.2020. godine.

Iz naredbe Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 K 017344 20 Kpp 5 od 25.02.2020. godine, slijedi da se istom naređuje privremeno oduzimanje snimaka video nadzornog sistema Autobuske stanice Mostar, ulica ..... ....., za tačno određene termine navedene u naredbi, za 31.01.2020. godine i 01.02.2020. godine, a iz naredbe Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 K 017344 20 Kpp 6 od 04.03.2020. godine proizilazi da se istom naređuje Kantonalnom tužiteljstvu HNK Mostar čuvanje privremeno oduzetog predmeta po naredbi tog suda, isti broj Kpp 5 od 25.02.2020. godine, a radi se o USB stiku sa snimkom video nadzora pribavljenog od Autobuske stanice Mostar.

Uvidom u zapisnik o uviđaju MUP-a KS broj 02/3-3-22/20 od 03.02.2020. godine, utvrđeno je da je uviđaj izvršen na više lokacija u sarajevskom kantonu gdje se nalaze bankomati Sberbanke BH, i to u ulici ....., ..... gdje je uočeno da je kamera bankomata premazana nepoznatom materijom, kao što je to učinjeno i na bankomatu u Vogošći, ulica ......, te na bankomatima u ulici ..... i ulici ....., te na bankomatu u ulici ....., kako je to konstatovano i u izvještaju o kriminalističko-tehničkoj pretrazi lica mjesta MUP-a KS broj 230/20 od 03.02.2020. godine. Osim navedenih, uviđaj je izvršen i na bankomatima u Hadžićima, ......, u ..., ulica ...... i ulica ......, a ni na jednom od navedenih bankomata nije pronađeno bilo kakvo fizičko oštećenje. Sastavni dio ovog zapisnika je i fotodokumentacija sačinjena prilikom vršenja uviđaja gdje se vide fotografije svih ovih bankomata, a prikazani su i navedeni premazi videokamera bankomata, na stranicama 6., 14. i 27. zapisnika. Iz zapisnika o uviđaju MUP-a KS Uprava policije Ilidža broj 02/12-2-339/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana sa početkkom u 01:00 sati započeto sa vršenjem uviđaja u Ilidži, u ulici ......, gdje na bankomatu Sberbank BH nisu uočena nikakva oštećenja, ali je izuzet jedan trag zlatne boje sa integrisane kamere videonadzora bankomata.

Uvidom u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1/97/20 od 19.02.2020. godine utvrđeno je da su pripadnici policije navedenog dana od M.M.1 privremeno oduzeli 1 CD sa video snimcima nadzornih kamera sa bankomata Sberbank BH iz Kantona Sarajevo, i to iz ulica: ....., ...... Hadžići, ......, ....., ......, ......, ....., .....

Na osnovu naredbe Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp 9 od 21.02.2020. godine, od pravnih lica „Bingo“ doo, TC Mercator, „Grand Centar Ilidža, Fine Food Vogošća, Central banka BiH, Profesionalne vatrogasne brigade, Centrotrans dd Sarajevo, pansiona „Sebilj“ u Sarajevu, Stari grad, JP BH Pošta u ..... i „World Fashion“ doo, oduzimaju se video zapisi nadzornih kamera ovih objekata u vrijeme učinjenja pojedinih krivičnopravnih radnji, a radi se o lokacijama na kojima je izvršeno neovlašteno podizanje novca sa bankomata Sberbank BH, a uvidom u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta policijske uprave MUP-a KS broj 02/3-1-74/20 od 03.03.2020. godine i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a KS broj 02/3-1-295/20 od 03.03.2020. godine, utvrđeno je da su pripadnici policije navedenog dana od M.M.3 privremeno oduzeli 1 DVD+R marke „Verbatim“ na kojem je napisano „Bingo Otoka Merkur“ i „Bingo Ciglane“ bankomati.

Prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta policijske uprave MUP-a KS broj 02/3-1-69/20 od 03.03.2020. godine i zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a KS broj 02/3-1-286/20 od 03.03.2020. godine, slijedi da su pripadnici policije navedenog dana od A.S. privremeno oduzeli 1 memorijski stik sa snimkom iz TC Mercator u ..... u ..., a iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta policijske uprave MUP-a KS broj 02/3-3-11/20 od 27.02.2020. godine, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od E.S. privremeno oduzeli 1 CD sa video snimcima kamera sa objekta TC Bingo u Hadžićima.

Uvidom u naredbu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 830805 20 Kpp od 05.02.2020. godine proizilazi da se ista odnosi na pretresanje servera na kojima je instaliran softver koji upravlja radom bankomata Sberbank BH instaliranih od firme „Payten“ doo Sarajevo, na više bankomata u Kantonu Sarajevo, i to 6 bankomata u Sarajevu, 1 u Hadžićima, 1 u Vogošći i 1 na Ilidži, sa navedenim tačnim adresama istih.

Iz zapisnika o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-73/20 od 05.02.2020. godine i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-74/20 od 05.02.2020. godine, proizilazi da je izvršenim pretresanjem u Sarajevu u ulici .... od M.M.4 privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Sarajevu, .... sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-46/20 od 07.02.2020. godine, koja se sastoji od 32 fotografije u boji, na kojima su fotografije broj 27. do 30. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“. Prema zapisniku o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-72/20 od 05.02.2020. godine i potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-73/20 od 05.02.2020. godine, utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem u Sarajevu, u ulici ..... od M.M.4 privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Sarajevu, ..... sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-48/20 od 07.02.2020. godine, od 21 fotografije u boji, na kojima su fotografije broj 18. i 19. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“. Uvidom u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-69/20 od 05.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-70/20 od 05.02.2020. godine, utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem u Sarajevu u ulici ....., od A.M.3 privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Sarajevu, ulica ..... sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-53/20 od 10.02.2020. godine, od 36 fotografija u boji, na kojima su fotografije broj 29. do 34. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“. Iz zapisnika o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-70/20 od 05.02.2020. godine i potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-71/20 od 05.02.2020. godine, slijedi je da je izvršenim pretresanjem u Vogošći u ulici ......, od A.M.3 privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Vogošći, ...... sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-54/20 od 10.02.2020. godine, od 14 fotografija u boji, na kojima su fotografije broj 10. do 12. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“.

Iz zapisnika o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-71/20 od 05.02.2020. godine i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-72/20 od 05.02.2020. godine, utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem u Sarajevu, u ulici ......, TC Mercator, od A.M.3 privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Sarajevu, ulica ...... sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-55/20 od 10.02.2020. godine, od 19 fotografija u boji, na kojima su fotografije broj 13. do 17. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“. Iz zapisnika o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-74/20 od 05.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-75/20 od 05.02.2020. godine, utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem u Hadžićima, ...... od M.M.4 privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Hadžićima, sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-49/20 od 07.02.2020. godine, koja se sastoji od 21 fotografije u boji, na kojima su fotografije broj 18. i 19. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“.

Nadalje, prema zapisniku o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-66/20 od 05.02.2020. godine i potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-67/20 od 05.02.2020. godine, slijedi je da je izvršenim pretresanjem u Sarajevu, ......, ....., od I.K. privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Sarajevu, ....., sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-50/20 od 07.02.2020. godine, od 45 fotografija u boji, na kojima su fotografije broj 42. i 43. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“. Iz zapisnika o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-67/20 od 05.02.2020. godine i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-68/20 od 05.02.2020. godine, slijedi da je izvršenim pretresanjem u Sarajevu, ......, ... od I.K. privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, a povodom pretresanja bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Sarajevu, ....., sačinjena je fotodokumentacija broj 11-11/3-51/20 od 07.02.2020. godine, od 37 fotografija u boji, na kojima su fotografije broj 33., 34. i 35. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“.

Prema zapisniku o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-68/20 od 05.02.2020. godine i potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-69/20 od 05.02.2020. godine, slijedi da je izvršenim pretresanjem bankomata Sberbank BH u Sarajevu, ulica ....., ....., od I.K. privremeno oduzet 1 hard disc „Seagate“ 500 GB, o čemu je sačinjena fotodokumentacija broj 11-11/3-52/20 od 07.02.2020. godine, od 44 fotografije u boji, na kojima su fotografije broj od 29. do 34. sa prikazanim hard discom marke „Seagate“.

Iz naredbe Općinskog suda u Kaknju broj 36 0 K 050735 20 Kpp od 04.02.2020. godine, proizilazi da se istom naređuje privremeno oduzimanje snimaka video nadzornog sistema objekta benzinske pumpe „Hi-Fa Petrol“ Kakanj ulica ...., za vremenski period od 31.01.2020. godine u 00:00 sati do 03.02.2020. godine u 00:15 sati. Uvidom u potvrdu privremenog oduzimanja predmeta Policijske stanice Kakanj broj 27/08-02-09/2-26/20 od 06.02.2020. godine utvrđeno je da je od H.Z. privremeno oduzet 1 DVD-R CD sa natpisom Kakanj ATM, koji je pregledan na glavnom pretresu i priložen uz potvrdu. Iz zapisnika o uviđaju Policijske stanice Kakanj broj 08-02-09/2-31/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana u 01:22 sati započeto sa vršenjem uviđaja u Kaknju, u ulici ...., u objektu benzinske pumpe „Hi-Fa Petrol“ i da pregledom bankomata Sberbanke nisu pronađena nikakva oštećenja, ali je na kameri bankomata vidljiva nepoznata prozirna masa kojom je kamera premazana.

Uvidom u naredbu Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 K 011628 20 Kpp od 07.02.2020. godine, proizilazi da se istom naređuje oduzimanje i pretresanje predmeta, tj. bankomata koji se nalaze u Zenici, ulica ....., u Tešnju, ...... i u Kaknju, ulica ...... Prema zapisniku o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-86/20 od 10.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-88/20 od 10.02.2020. godine, proizilazi da su pripadnici policije nakon izvršenog pretresanja navedenog dana od J.M.1 privremeno oduzeli 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ iz bankomata Sberbanke koji se nalazi u Kaknju, ulica ....., kapaciteta 500 GB, a kojom prilikom je sačinjena i fotodokumentacija Federalne uprave policije broj 12/3-160/20 od 13.02.2020. godine, od 20 fotografija u boji, a navedeni hard disc je prikazan na fotografijama 17. i 18.

Naredbom Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 K 011658 20 Kpp od 19.02.2020. godine, naređeno je privremeno oduzimanje snimaka video nadzornog sistema Policijske stanice Kakanj, kojim su pokriveni dijelovi ulica ..... i .... u Kaknju, za tačno određene termine, navedene u naredbi, od 30.01.2020. godine i 02.02.2020. godine, dok iz naredbe Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 K 011658 20 Kpp 2 od 19.02.2020. godine, proizilazi da se istom naređuje privremeno oduzimanje snimaka video nadzornog sistema Sberbank BH, poslovnica Kakanj, kojim je pokriven dio ulice ..... neposredno ispred poslovnice za dan 30.01.2020. godine od 13:34 do 13:38 sati.

Uvidom u fotodokumentaciju MUP-a Zeničko-dobojskog kantona broj 08-02-09/2-31/2020 od 02.04.2020. godine, utvrđeno je da se u istoj nalazi više fotografija bankomata Sberbake BH u Kaknju, ulica ...., gdje se na fotografijama 9., 10. i 20. nalazi prikazana videokamera internog video nadzora na kojoj je pronađena sluzava tvar, koja po svom izgledu i mirisu asocira na labelo, a iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Kakanj broj 28/08-02-09/2-33/20 od 11.02.2020. godine, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od E.V. oduzeli ukupno 24 komada DVD-R sa natpisima kamera 1, 2, 3 i 4, sa benzijske pumpe „Hi-Fa Petrol“ u Kaknju, ulica .....

Iz zapisnika o uviđaju MUP-a Ze-Do kantona broj 08-02-03/4/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana u 10:45 sati započeto sa vršenjem uviđaja u gradu Zenica, u ulici ...... i da pregledom bankomata Sberbanke nisu pronađena nikakva fizička oštećenja, ali je na staklu kamere bankomata pronađena nepoznata prozirna materija, a sastavni dio ovog zapisnika je fotodokumentacija MUP-a Ze-Do kantona broj 08-02-03/6-44F/20 od 12.02.2020. godine sačinjena od 20 fotografija u boji, a na fotografijama od 6. do 9. se vidi navedeni premaz kamere bankomata. Iz zapisnika o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-85/20 od 10.02.2020. godine i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-87/20 od 10.02.2020. godine, proizilazi da su pripadnici policije nakon izvršenog pretresanja navedenog dana od J.M.1 privremeno oduzeli 1 hard disc sa natpisom „HGST“ iz bankomata Sberbanke koji se nalazi u Zenici, ......, a kojom prilikom je sačinjena i fotodokumentacija Federalne uprave policije broj 12/3-158/20 od 13.02.2020. godine, koja se sastoji od 27 fotografija u boji, a navedeni hard disc je prikazan na fotografijama od 20. do 24. Iz naredbe Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 K 011628 20 Kpp 2 od 27.02.2020. godine, proizilazi da se istom naređuje privremeno oduzimanje snimaka video nadzornog sistema objekta advokatske kancelarije Nedžada Babića u Zenici, ulica ......, za 01.02.2020. i 02.02.2020. godine, a iz naredbe Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 K 011628 20 Kpp 3 od 04.03.2020. godine, proizilazi da se istom naređuje privremeno oduzimanje snimaka video nadzornog sistema instaliranog na stambeno-poslovnom objektu vlasništvo M.M.5 u Zenici, ulica ......, za dan 02.02.2020. godine od 03:50 do 04:05 sati.

Uvidom u zapisnik o uviđaju Policijske stanice Tešanj broj 08-02-11/1-1-22/20 od 03.02.2020. godine, proizilazi da je navedenog dana u 09:30 sati započeto sa vršenjem uviđaja u mjestu Kraševo i da pregledom bankomata Sberbanke nisu pronađena nikakva oštećenja, a sastavni dio ovog zapisnika je i fotodokumentacija Policijske stanice Tešanj broj 21/20 od 03.02.2020. godine. Iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta policijske stanice Tešanj broj 08-02-11/1-61-14/20 od 05.02.2020. godine i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta policijske stanice Tešanj, isti broj i datum, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana, u skladu sa naredbom Općinskog suda u Tešnju broj 39 0 K 058547 20 Kpp od 05.02.2020. godine od E.M.1 privremeno oduzeli 3 USB sticka. Iz zapisnika o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-87/20 od 10.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-86/20 od 10.02.2020. godine, proizilazi da su pripadnici policije nakon izvršenog pretresanja navedenog dana od J.M.1 privremeno oduzeli 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ iz bankomata Sberbanke koji se nalazi u Tešnju, ulica ....., kapaciteta 500 GB, dok iz fotodokumentacije Federalne uprave policije broj 12/3-159/20 od 13.02.2020. godine proizilazi, da se u istoj nalazi 19 fotografija u boji, a na fotografijama 15., 16. i 17. je prikazan hard disc „Seagate“ i bankomat sa koga je izuzet u Tešnju, ......

Na osnovu zapisnika o uviđaju Policijske uprave Jajce broj 02/5-2-04-9-2-OI-50/20 od 03.02.2020. godine, utvrđeno je da je izvršen uviđaj navedenog dana u Donjem Vakufu, u ulici ......, na benzinskoj pumpi „ABA“, gdje se nalazi bankomat Sberbank BH, na kojem nisu uočena bilo kakva oštećenja niti su pronađeni nasilni tragovi djelovanja na bankomat. Prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Jajce broj 02/5-2-04-9-6-04/20 od 06.02.2020. godine i zapisniku o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Jajce broj 02/5-2-04-9-6-04-1/20 od 06.02.2020. godine proizilazi da su navedenog dana pripadnici policije od Z.M. privremeno oduzeli DVD sa snimcima kamera video nadzora objekta benzinske pumpe „ABA“ u ulici ....., Donji Vakuf, za dan 02.02.2020. godine od 07:14 do 07:45 sati.

Iz naredbe Kantonalnog suda u Novom Travniku broj 06 0 K 013800 20 Kpp od 07.02.2020. godine, proizilazi da je istom naređeno pretresanje servera, kao i bankomata u Donjem Vakufu u ulici ..... i u Kiseljaku, ulici ....., a na osnovu fotodokumentaciju Policijske uprave Kiseljak broj 02/6-2-04-2-19/20 od 27.02.2020. godine, utvrđeno je da se u istoj nalaze dvije fotografije u boji bankomata Sberbank BH koji se nalazi u Kiseljaku, u ulici ...... Uvidom u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-90/20 od 12.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-93/20 od 12.02.2020. godine, utvrđeno je da je navedenog dana izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke u Kiseljaku, ulica ..... i tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, a sastavni dio navedenog zapisnika je fotodokumentacija Federalne uprave policije broj 11-11/3-67/20 od 14.02.2020. godine sačinjena od 36 fotografija u boji, a na fotografijama od 28. do 34. je prikazan navedeni oduzeti hard disc. Uvidom u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-89/20 od 12.02.2020. godine i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-92/20 od 12.02.2020. godine, utvrđeno je da je navedenog dana izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke u Donjem Vakufu ulica ..... i tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, a sastavni dio navedenog zapisnika je fotodokumentacija Federalne uprave policije broj 11-11/3-66/20 od 14.02.2020. godine sačinjena od 36 fotografija u boji, a na fotografijama od 30. do 34. je prikazan navedeni oduzeti hard disc.

Na osnovu zapisnika o uviđaju MUP-a Posavskog kantona broj 02-2/3-1-03-2-50/20 od 03.02.2020. godine, utvrđeno je da je uviđaj izvršen navedenog dana u 16:30 sati u Orašju, Ulica ......, a uže mjesto događaja je bankomat Sberbank BH, kada pregledom istog, kao i šireg mjesta događaja, nisu pronađeni nikakvi relevantni tragovi i dokazi koji bi se mogli dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnog djela, a sastavni dio zapisnika je fotodokumentacija sačinjena prilikom vršenja uviđaja, koja se sastoji od 7 fotografija u boji na kojima je prikazano mjesto događaja i navedeni bankomat. Iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a Županije Posavske broj 02-2/3-1-03-2-50/20 od 04.02.2020. godine i zapisnika o privremenom izuzimanju predmeta MUP-a Županije Posavske broj 02-2/3-1-03-2-50/20 od 04.02.2020. godine, proizilazi da su privremeno oduzeti DVD mediji sa sadržajem snimka nadzorne kamere bankomata Sberbank BH iz Orašja, ulica ...... Na osnovu zapisnika o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-81/20 od 08.02.2020. godine i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije broj 10/1-1-82/20 od 08.02.2020. godine, utvrđeno je da je izvršenim pretresanjem bankomata Sberbank BH u Orašju, u Ulici ...... (koje je vršeno na osnovu naredbe Kantonalnog suda u Odžaku broj 02 0 K 001621 20 Kpp od 07.02.2020. godine), privremeno oduzet jedan hard disc sa natpisom „Seagate“, a na istu radnju se odnosi i fotodokumentacija Policijske uprave Orašje broj 13/20 od 08.02.2020. godine, u kojoj je na fotografijama broj 9. i 10. prikazan navedeni hard disc.

Uvidom u kopiju pasoša broj ...... na ime O.Z. utvrđeno je da je isti rođen ....... godine u Z.., U., a uvidom u kopiju pasoša broj ..... na ime D.B. utvrđeno je da je isti rođen ....... godine u Z., U. Uvidom u isprintanu mail poruku Interpola Sarajevo broj 20-04/1-14-9-I-OK-536-2/20-17 od 02.02.2020. godine upućenu MUP-u USK, proizilazi da Interpol Sarajevo obavještava MUP USK da je od Interpola Kiev dobio potvrdu da se u njihovim policijskim bazama podataka nalazi osoba D.B., ime oca ..., rođen ....... godine u Z., gdje je i nastanjen u ulici ..... i da posjeduje ukrajinski pasoš broj ..... sa datumom izdavanja 11.04.2019. godine, kao i osoba O.Z., rođen ....... godine u Z., gdje je i nastanjen, ulica ....., posjeduje ukrajinski pasoš broj ...... sa datumom izdavanja 16.01.2017. godine, kao i da navedene osobe nisu predmet potrage u Ukrajini, ali da prolaze kroz njihove policijske krim. evidencije iz 2018. godine zbog krivičnog djela krađe, jer su zajedno provalili u stan i ukrali tuđe vlasništvo, a u prilogu su dostavljeni izvodi iz registra navedenih osoba, sa ličnim podacima i fotografijama istih.

Iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 05-04/07-1-1-16/20 od 02.02.2020. godine, proizilazi da su pripadnici policije navedenog dana od ..... privremeno oduzeli dokumentaciju vezano za stanje bankomata Sberbanke u TC Robot Bihać, dok iz dopisa Sberbank BH dd broj 1700-78-1764/2020 od 11.02.2020. godine, proizilazi da su isti Kantonalnom tužilaštvu USK dostavili informacije vezano za otuđenje novca sa njihovog bankomata u Bihaću, da je prema izvještaju procesnog centra SIA Slovakia u momentu gašenja bankomata u istom bilo 220.930,00 KM, a stvarno zatečeno stanje novca u bankomatu, koje je utvrđeno fizičkim brojanjem, nakon što im je prijavljeno otuđenje novca, iznosilo je 120.840,00 KM, te je ustanovljena razlika da nedostaje iznos od 100.090,00 KM, što predstavlja otuđeni iznos, a apoeni otuđenih novčanica su: 465 novčanica od po 10 KM = 4.650,00 KM, 577 novčanica od po 20 KM = 11.540,00 KM, 1.096 novčanica od po 50 KM = 54.800,00 KM i 291 novčanica od po 100 KM = 29.100,00 KM, što daje ukupno navedeni iznos od 100.090,00 KM. Iz navedenog dopisa slijedi da banka ne raspolaže sa serijskim brojevima novčanica koje su se nalazile u bankomatu, obzirom da nema brojačica koje mogu ispisivati serijske brojeve KM valute, da banka nije vlasnik navedenih bankomata na području Federacije BiH i Brčko distrikta BiH, da je vlasnik bankomata „Payten“ doo Sarajevo, da u periodu od 06. - 10.12.2019. godine nije bilo nikakvih značajnih aktivnosti na bankomatima banke. Nadalje, iz dopisa Sberbank BH dd broj 1700-30-3350-1/2020 od 17.03.2020. godine proizilazi da se Kantonalnom tužiteljstvu USK dostavlja informacija vezano za otuđenje novca sa njihovog bankomata u Bihaću, obzirom da je nakon slanja prvog dopisa Sberbank BH došla do novih informacija u pogledu transakcija na navedenom bankomatu, jer su od „Payten“ doo Sarajevo koji je vlasnik bankomata koje banka koristi po osnovu ugovora, dobili informaciju koju je „Payten“ iščitao s logova HW da je 01.02.2020. godine u 14:30 sati bila određena neautorizovana aktivnost na predmetnom bankomatu u Bihaću, koja nije registrovana u procesnom centu SIA, a prema toj informaciji sa bankomata je u 14:31 sati podignuto 350,00 KM bez upotrebe kartice, (transakcija nije zabilježena u procesnom centru SIA). Iz logova je vidljivo da je prethodno u 14:30:42 sati korištena kartica koja nije uopšte registrovana u procesnom centru SIA, sa početnim brojem 406770 koja je izdata u Taiwanu, i u tom momentu nije bilo podizanja gotovine. Također, uvidom u dopis Sberbank BH dd broj 1700-78-6820/2020 od 20.07.2020. godine, proizilazi da su isti Kantonalnom tužiteljstvu TK dostavili informacije vezano za neautorizovane aktivnosti na bankomatu u Bihaću, koje nisu registrovane u procesnom centru SIA i izvještaj „Payten“ doo Sarajevo o izvršenim neautorizovanim transakcijama podizanja gotovine sa bankomata u Bihaću u TC Robot, a iz kojeg su vidljivi iznosi, vrijeme i apoeni izvršenih transakcija.

Na osnovu uvida u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 05-04/07-1-1-40/20 od 17.03.2020. godine i zapisnika o dobrovoljnoj predaji predmeta Policijske stanice Bihać broj 05-04/07-1-1-180/20 od 17.03.2020. godine, utvrđeno je da je R.P., zaposlenik zaštitarske firme „Securitas“ dobrovoljno predao policijskim službenicima CD-DVD sa snimkom videozapisa nadzornih kamera instaliranih u svrhu zaštite bankomata Reiffeisen banke u ulici ...., čije je izuzimanje naređeno naredbom Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 K 015615 20 Kpp 6 od 10.02.2020. godine. Iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Policijske stanice Bihać broj 05-04/07-1-1-18/20 od 02.02.2020. godine i zapisnika o dobrovoljnoj predaji predmeta Policijske stanice Bihać broj 05-04/07-1-1-18/20 od 02.02.2020. godine, utvrđeno je da je M.H. dobrovoljno predao policijskim službenicima optički medij sa snimkom video nadzora TC Robot Bihać za period 01.02.2020. godine od 23:53 sati do 02.02.2020. godine u 00:25 sati, dok iz zapisnika o primopredaji video zapisa Sberbank BH dd od 18.03.2020. godine, slijedi da je banka ustupila policiji video zapise sa vanjskih kamera bankomata TC Robot u Bihaću, koji se odnosi na dan 01.02.2020. godine u periodu od 14:01:21 do 14:56:24 sati.

Naredbom Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 K 015615 20 Kpp 8 od 13.02.2020. godine, određeno je pretresanje bankomata Sberbank BH firme „Payten“ doo Sarajevo, instaliranog na području USK, u Bihaću u sklopu zgrade TC Robot u Bihaću, ulica ...., dok iz zapisnika o pretresanju Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-94/20 od 20.02.2020. godine i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Federalne uprave policije Sarajevo broj 10/1-1-96/20 od 20.02.2020. godine, slijedi da je navedenog dana izvršeno pretresanje bankomata Sberbanke u Bihaću, ulica ...., TC Robot i tom prilikom privremeno oduzet 1 hard disc sa natpisom „Seagate“ kapaciteta 500 GB, o čemu je sačinjena fotodokumentacija Policijske stanice Bihać 75/20 od 25.02.2020. godine, koja se sastoji od 18 fotografija u boji, a na fotografijama od 12. do 16. je prikazan navedeni oduzeti hard disc.

Kada je u pitanju neovlašteno podizanje novca sa bankomata „Sberbank“ BH d.d. Sarajevo (S7SB0080), lociranog u ulici ..... ..., i to dana 01.02.2020. godine u iznosu od 350,00 KM, a potom dana 01/02.02.2020. godine sa istog bankomata neovlašteno podigli novac u iznosu od 99.740,00 KM, što ukupno iznosi 100.090,00 KM i da su to učinili optuženi D.B. i O.Z. utvrđeno je, kako na osnovu već naprijed navedenih dokaza tako i drugih izvedenih dokaza te iskaza ispitanih svjedoka.

Tako je svjedok A.K.2 u svom iskazu naveo da je u februaru 2020. godine bio zaposlen u Robotu u Bihaću, kao noćni čuvar 01/02.02.2020. godine i da je u svojoj sobi na poslu gledao u video nadzorne kamere. Bilo oko 00,00 sati kada je vidio sumnjivo ponašanje nepoznatih lica pored bankomata Sberbanke i obavijestio je policiju, koji su odmah došli. Jedno od lica, taj što je stojao za bankomatom, je imao nešto u rukama i kao da je radio rukama nešto na tastaturi, okretao se lijevo/desno da vidi ide li ko i gleda li ko i zato mu je i bilo sumnjivo. Ta osoba je imala kačket i kapuljaču pa mu nije dobro vidio lice. U tržnom centru Robot postoje dva bankomata, i to od Raiffeisen banke i ovaj od Sberbanke. Nakon što je pozvao policiju ostao je i dalje u toj sobi sa video nadzorom i nije izlazio, a policija je došla nakon pet minuta. U tom periodu dok nije došla policija nastavio je gledati taj video snimak kamere, na kojem je on primjetio samo jedno lice. Svjedok je izjavio da je lice koje je vidio na video snimku pričalo na mobitel i da je uglavnom vidio samo glavu. Poznato mu je da je rađeno certificiranje i servisiranje kamera u tom centru, te misli da je vrijeme koje je naznačeno na snimku video kamere tačno, a počeo je gledati snimak kamere u 00,00 sati, dok je policiju pozvao oko 00,30 sati. Nakon što mu je branitelj optuženog D.B. predočio zapisnik o njegovom saslušanju u istrazi u PS Bihać od 06.02.2020. godine, u kojem je naveo da ne može tačno reći pored kojeg bankomata se lice nalazilo jer su jedan pored drugog bankomati Sberbanke i Raiffeisen banke, te da je oko 00,30 sati primjetio muško lice koje stoji ispred bankomata, svjedok je potvrdio tačnost te izjave, te dodao da su kamere bile u funkciji. Iskazu ovog svjedoka sud je poklonio vjeru jer u njegovom iskazu nema kontradiktornosti, a dati iskaz je saglasan i sa drugim izvedenim dokazima.

Svjedok A.M.1 je u svom iskazu, pored ostalog, naveo da je zaposlen u MUP-u USK, PU Bihać i da je zaprimio prijavu, odnosno nalog da obiđe područje oko Tržnog centra „Robot“ i eventualno bankomata neke banke, odnosno da je od strane dežurne službe upućen na parking prostor navedenog tržnog centra, po prijavi nepoznatog građanina da se ispred bankomata koji je lociran u .....ovačkom centru nalaze dva sumnjiva lica koji na glavi imaju kapuljače i kačkete, kako bi provjerili o kome se radi. Nakon toga je zajedno sa kolegom A.K.1 izašao oko pola jedan u noćnim satima i kada su došli na lice mjesta zatekli su dva njima nepoznata lica, koja su se nalazila tačno ispred bankomata Sberbanke, kao kada se stoji i kad se podiže novac, a bili su im okrenuti leđima. Primijetili su da su imali na glavi kapuljače, jedan kapuljaču, a drugi kapu u vidu kačketa, pa su zaustavili vozilo kad su im se obratili u više navrata na bosanskom jeziku, šta rade i zašto su tu, mogu li se okrenuti da ih legitimišu kako bi utvrdili o kome se radi, ali su ih u početku ignorisali. U jednom momentu stariji među njima im se okrenuo i obratio na engleskom riječima „samo trenutak“ ili „samo minut molim Vas“. Onda su im se opet okrenuli leđima, licem prema bankomatu, nakon čega je kolega stao na jednu stranu, a on na drugu, i u jednom trenutku su im više puta ponavljali da se odmaknu od bankomata, kako bi ih legitimisali. Primijetio je da je mlađi među njima iz bankomata izvukao jednu karticu i stavio u torbicu. Primijetili su da imaju torbu ispred sebe, a nisu mogli vidjeti šta rade sa rukama, pa su zbog toga posumnjali da su naoružani i otišli svaki na jednu stranu kako bi mogli vidjeti šta rade sa rukama. Svjedok je dalje naveo da su imali dvije torbice, da je mlađi imao manju takozvanu „pederušu“ i još jednu torbu, a stariji samo jednu torbu, te da im tom prilikom još nisu bili utvrdili identitet. Potvrdio je da su ta lica koja su bila ispred bankomata prisutna u sudnici, te je pokazao na dvojicu optuženih (gospodina u džemperu i gospodina s bijelom maskom). Istakao je da nisu znali bosanski, engleski i njemački, tako da je bila jako otežana komunikacija, da su se nekako uspjeli sporazumjeti, da im jednostavno pokažu da li su naoružani, da otkopčaju jaknu, pokažu džepove. Nakon što su im u tom momentu otvorili jednu od torbi vidjeli su veliku količinu novca, pa su ih pozvali u policijsku stanicu da idu s njima, na što su oni pristali, službenim vozilom su ih dovezli do Policijske stanice Bihać. Kako su pokušali komunicirati s njima, rekli su im da su iz Ukrajine te da su došli autobusom do Bosne, da su u Hrvatskoj kupili vozilo „Mercedes“ i da su s tom namjerom podigli pare. Obzirom da je stariji poznavao pomalo engleski i njemački jezik, uspio je malo sa njim komunicirati, te dodao da su imali pasoše. U Policijskoj stanici u jednoj od prostorija uvijek ih je čuvalo neko lice, a nakon što su obavili službene radnje putem operativnog centra, stariji među njima ga je zamolio da ode do toaleta i u povratku ga je upitao na koji način se mogu dogovoriti da ga pusti a da se to ništa ne radi. Svjedok je potom pojasnio, prilikom unakrsnog ispitivanja, da tu postoji i bankomat Raiffeisen banke, da nije padala kiša i da je sve bilo suho i dobro osvjetljeno, da nije vidio neko uzimanje novca iz bankomata, već samo da se vadi kartica. Ponovio je da je pokušao komunicirati sa D.B. jer on nije znao jezik, da su lišeni slobode u 05,30 sati kada je stigla naredba tužiteljstva.

Svjedok A.K.1 je u svom iskazu naveo da je zaposlen u Policijskoj stanici Bihać, da je zajedno sa svojim kolegom A.M.1 postupio po prijavi građanina da se nešto čudno dešava ispred TC Robot, u ulici .... ili .... Upućen je od strane vođe smjene na osnovu prijave da se na parking prostoru nalaze dva lica koja se čudno ponašaju i rade nešto oko bankomata. Izašli su na lice mjesta i zatekli dvojicu optuženih, negdje oko ponoći ili poslije, kako stoje ispred bankomata, a nakon što su izašli iz vozila obratili su im se, pa je stariji gospodin rekao „samo momenat“, što im je odmah bilo sumnjivo, pa im je on prišao sa lijeve strane, a kolega je stajao iza njih. Oni su im bili okrenuti leđima, a nakon obraćanja starijeg među njima ponovo su počeli raditi nešto sa rukama i komunicirati međusobno na stranom jeziku, pa je on prišao sa lijeve strane i vidio kako mlađi gospodin stavlja novac u torbicu i drži ruku u njoj. Neposredno poslije toga su im naredili da se odmaknu, pošto su mislili da imaju oružje ili nešto drugo, te su im tražili putne isprave, a oni su predali pasoš. Ne sjeća se njihovih imena i prezimena, a pokazao je na prisutne optužene u sudnici, D.B. i O.Z. Svjedok je pojasnio da je mlađi imao kačket na glavi i jednu torbicu „pederušu“ crne boje u koju je stavljao novac iz bankomata, a drugi stariji je držao dvije torbe kod sebe, zakačene preko ramena. Mlađi je samo jednom izvukao novac i tipkao nešto, a stariji je stajao do njega. Uspjeli su uspostaviti komunikaciju s njima zahvaljujući tome što je stariji pričao njemački i engleski. Kada su bili okrenuti bankomatu obratili su im se riječima „šta radite“, jer nisu znali o kome se radi, što su ponovili dva puta, kada se okrenuo stariji gospodin rekavši „momenat“, što im je bilo sumnjivo. Prilikom pregleda su vidjeli veću količinu novca kod starijeg u većoj torbi pa su ih upitali na engleskom i njemačkom „što će vam pare“, na šta su im odgovorili da im treba da kupe Mercedes. S obzirom da su u putnoj ispravi vidjeli da su u BiH ušli preko Mađarske, Srbije i Crne Gore, to im je bilo sumnjivo kao policajcima, da podižu marke, a da vozilo kupuju u Hrvatskoj gdje trebaju kune i euri. Nije mu poznato da li su novac podizali sa jednog ili više bankomata, ali su uredno krenuli s njima u policijsku stanicu i tamo su onda obavijestili nadležne, dežurnog istražitelja koji je obavijestio tužioca, te izvršio sve potrebne mjere i radnje koje policijski službenici rade, a kojim su oni i prisustvovali prilikom lišenja slobode. Prilikom unakrsnog ispitivanja od strane branitelja optuženog D.B. svjedok je potvrdio da je parking bio osvijetljen, da je vidio da se diže novac i stavlja u torbu, i to apoeni od 10, 20, 50 i 100 maraka, otprilike 100.000,00 KM, da je torba kada je otvorena bila puna novca.

Iskaze svjedoka A.M.1 i A.K.1, ovaj sud je prihvatio kao vjerodostojne i objektivne u dijelu u kojem su oni na gotovo identičan način opisali svoje postupanje nakon što su dobili prijavu o sumnjivom ponašanju nepoznatih osoba na bankomatu u TC Robot u Bihaću, zbog čega su izašli na lice mjesta, gdje su zatekli dvije osobe kraj bankomata Sberbanke BH, sa torbom u kojoj se nalazio veći iznos novca u konvertibilnim markama, za koje su kasnije na osnovu pasoša utvrdili da se radi o optuženim D.B. i O.Z. Iskazi navedenih svjedoka da su optuženi zatečeni ispred bankomata Sberbanke BH u TC Robot u Bihaću potvrđen je i iskazom svjedoka A.K.2, čiji iskaz je sud prihvatio vjerodostojnim, koji je i obavijestio nadležnu policijsku stanicu o tome da se ispred bankomata nalaze sumnjive osobe, nakon što je njihovo prisustvo primjetio na video nadzoru TC Robot, gdje je inače zaposlen. Nadalje, svjedoci A.M.1 i A.K.1 su na sličan način opisali pokušaj komuniciranja sa optuženima na mjestu događaja, obzirom da su strani državljani, tako da su oba svjedoka navela da su razumjeli objašnjenje optuženih da je novac koji je pronađen kod njih bio namijenjen kupovini Mercedesa u Republici Hrvatskoj, a naveli su da su pretežno komunicirali sa starijim od njih tj. sa O.Z., koji je malo govorio engleski i njemački jezik. Svjedok A.K.1 je u svom iskazu naveo da je stariji od njih dvojice imao tom prilikom dvije torbe, a kasnije kao svjedok odbrane je izjavio da se ne može sjetiti koliko torbi su imali optuženi, ali te razlike u njegovom iskazu, po ocjeni ovog suda iskaz tog svjedoka ne čini nepouzdanim. Nadalje, svjedoci A.M.1 i A.K.1 su na glavnom pretresu prepoznali optužene D.B. i O.Z. kao dva lica koja su dana 01/02.02.2020. godine, u 00,30 sati, zatekli pokraj bankomata Sberbanke BH u TC Robot u Bihaću sa torbom, čijim su pregledom utvrdili da je puna novca, koji su sa njima pošli u policijsku stanicu, gdje su kasnije lišeni slobode u 05,30 sati. Također, svjedoci su potvrdili da su im optuženi pokazali sadržaj torbe i da su vidjeli da se radi o znatnom novčanom iznosu u KM, odnosno da je torba bila puna novca u različitim apoenima. Dakle, svjedoci A.M.1 i A.K.1 su, po ocjeni suda, dali uvjerljive iskaze sa velikim brojem identičnih detalja što potvrđuje njihovu vjerodostojnost. Kada se iskazi navedenih svjedoka dovedu u vezu i sa drugim dokazima, čija sadržina je već ranije navedena sud je pouzdano utvrdio da su optuženi D.B. i O.Z. imali veliku količinu novca u torbi kada su zatečeni ispred bankomata Sberbanke BH u TC Robot u Bihaću, što ni optuženi nisu osporili tokom postupka.

Nadalje, ocjenom i analizom sadržine svih naprijed navedenih dokaza ovaj sud je utvrdio da su novac koji su imali optuženi D.B. i O.Z., kada su dana 01/02.02.2020. godine, kratko nakon ponoći zatečeni na bankomatu Sberbank BH u Bihaću, nisu podigli na tom bankomatu u redovnoj proceduri podizanja novca, što objektivno na bankomatu nije ni bilo moguće učiniti, kako to proizilazi iz izvedenih dokaza. Tako je Sberbanka BH dd, nakon obavijesti o predmetnom događaju i da su kritične prilike ispred bankomata te banke u Bihaću zatečena dva lica sa velikom količinom novca, organizovala provjeru stvarnog stanja na bankomatu, pa su brojanjem novca utvrdili da u tom bankomatu nedostaje iznos od ukupno 100.090,00 KM, da taj novac nije podignut na uobičajeni način od strane redovnih korisnika. Iz dopisa Sberbank BH dd broj 1700-78-1764/2020 od 11.02.2020. godine, proizilazi da je prema izvještaju procesnog centra SIA Slovakia u momentu gašenja bankomata u istom bilo 220.930 KM, a stvarno zatečeno stanje novca u bankomatu, koje je utvrđeno fizičkim brojanjem, nakon što im je prijavljeno otuđenje novca, iznosilo je 120.840 KM, tako da je ustanovljena razlika koja nedostaje u iznosu od 100.090,00 KM, u apoenima i to: 465 novčanica od po 10 KM = 4.650,00 KM, 577 novčanica od po 20 KM = 11.540,00 KM, 1.096 novčanica od po 50 KM = 54.800,00 KM i 291 novčanica od po 100 KM = 29.100,00 KM, što daje ukupno navedeni iznos od 100.090,00 KM. Nadalje, iz dopisa Sberbank BH dd broj 1700-30-3350-1/2020 od 17.03.2020. godine proizilazi da su isti Kantonalnom tužiteljstvu USK dostavili informacije vezano za otuđenje novca sa njihovog bankomata u Bihaću, obzirom da je nakon slanja prvog dopisa Sberbank BH došla do novih informacija u pogledu transakcija na navedenom bankomatu, jer su od „Payten“ doo Sarajevo koji je vlasnik bankomata koje banka koristi po osnovu ugovora, dobili informaciju koju je „Payten“ iščitao s logova HW da je 01.02.2020. godine u 14:30 sati bila određena neautorizovana aktivnost na predmetnom bankomatu u Bihaću, koja nije registrovana u procesnom centu SIA, a prema toj informaciji sa bankomata je u 14:31 sati podignuto 350,00 KM bez upotrebe kartice, a transakcija nije zabilježena u procesnom centru SIA, kako je to u svom iskazu potvrdila i svjedok A.R., a iz logova je vidljivo da je prethodno u 14:30:42 sati korištena kartica koja nije uopšte registrovana u procesnom centru SIA sa početnim brojem 406770 koja je izdata u Taiwanu, i u tom momentu korištenja kartice, ali nije bilo podizanja gotovine, već je 350,00 KM podignuto minut kasnije. Da se radilo o neovlaštenom podizanju navedenog iznosa od 350,00 KM potvrdio je u svom nalazu i mišljenju, te iskazu datom tokom glavnog pretresa i vještak prof. dr. Saša Mrdović, koji je na osnovu svih podataka registrovanih u sistemu banke dao svoj nalaz i mišljenje. Iz navedenog se zaključuje da je navedena razlika iznosa od 350,00 KM, podignuta prethodno tokom istog dana 01.02.2020. godine, da bi se kasnije u noćnim satima, kada se realno može očekivati da nema regularnih korisnika bankomata, mogao neometano podići navedeni veći novčani iznos. Kako je već ranije navedeno, na video snimcima nadzornih kamera Raiffeisen banke i Sberbank BH u Bihaću u noćnim satima 01/02.02.2020. godine se vide dva lica koja prilaze bankomatu, a na video snimku je označeno vrijeme 01.02.2020. godine u 23,53 sati, od kojih jedno lice ima brkove i naočale i nosi sivu torbicu „American Tourister“, vidljivo je kada im prilaze policijski službenici u 00:23:35 sati, a obzirom da su ova dva lica nakon toga sa policijskim službenicima otišli u policijsku stanicu gdje su identifikovani, nesporno je da se radi o optuženim D.B. i O.Z., te da je prema njihovom fizičkom izgledu optuženi O.Z. osoba koja na video snimcima nadzornih kamera ima brkove i naočale i nosi sivu torbu „American Tourister“. Iz navedenog video snimka također proizilazi da su optuženi prije dolaska policije proveli na bankomatu oko pola sata i da u više navrata u torbu stavljaju novac, pa na osnovu tako dugog zadržavanja optuženih na bankomatu sud zaključuje da su optuženi kritične prilike sa bankomata podigli veliku količinu novca, jer je objektivno bilo potrebno više vremena da se sa bankomata podigne tako veliki novčani iznos, koji u redovnoj proceduri nije moguće podići sa bankomata u Bihaću, a niti bilo gdje na nakom drugom bankomatu Sberbanke BH, kako su to izričito naglasili ispitani svjedoci, zaposlenici ove banke, a čiji iskazi u tom dijelu nisu dovedeni u pitanje. Nadalje, na snimku nadzorne kamere Raiffeisen banke koja je snimila podizanje novca na istom bankomatu prethodno tog dana 01.02.2020. godine u 14,30 sati, vide se dva lica koja imaju drugačiju garderobu u odnosu na garderobu koju su optuženi nosili naknadno to veče prilikom podizanja veće količine novca i ne vide se njihova lica, ali se na tom dnevnom snimku vidi da jedna od te dvije osobe nosi sivu torbu marke „American Tourister“ i vidi se da nosi naočale, na osnovu čega sud zaključuje da se radi o optuženom O.Z., koji je na video snimcima imao naočale i identičnu torbu kada je dana 01/02.02.2020. godine, oko 23,53 sata, prišao bankomatu Sberbanke BH u TC Robot u Bihaću. Da je prethodno, tokom dana prilikom podizanja novčanog iznosa od 350,00 KM s optuženim O.Z. bio i optuženi D.B., čije se lice ne vidi na navedenom video snimku, može se zaključiti na osnovu činjenice da su optuženi u spornom periodu, od ulaska u Bosnu i Hercegovinu pa do dolaska u Bihać imali istovjetne rute kretanja, odnosno zajedno se kretali kako to proizilazi iz ranije navedenih dokaza, a optuženi tokom postupka uopće nisu doveli u pitanje da su oni zajedno boravili u BiH u spornom periodu. Činjenica da iz dopisa Sberbank BH broj 1700-30-3350-1/2020 od 17.03.2020. godine proizilazi da je neposredno prije neovlaštenog podizanja novčanog iznosa od 350,00 KM bez upotrebe kartice prethodno minut ranije korištena kartica koja nije uopšte registrovana u procesnom centru SIA, a koja je izdata sa početnim brojem 406770 u Taiwanu, proizilazi iz nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. Saše Mrdovića, koji je u svom iskazu naveo da se na bankomatu u Bihaću prvo neovlašteno podizanje novca desilo 01.02.2020. godine u 14:30 sati, a neposredno prije tog podizanja novca evidentirano je umetanje kartice broj 406770*****7109 bez ikakvih transakcija, a što je utvrđeno na osnovu iščitavanja s logova HW, kako to slijedi iz informacije „Payten-a“. Osim toga, obzirom da je optuženi D.B. kasnije u noćnim satima zajedno sa optuženim O.Z. izvršio neovlašteno podizanje novca na istom bankomatu Sberbank BH dd Sarajevo u Bihaću u iznosu od oko 100.000,00 KM, onda je jedini mogući zaključak da je optuženi D.B. bio sa optuženim O.Z. i prethodno tog dana kada je ubacivana neregularna kartica, a sve sa ciljem isprobavanja mogućenosti neovlaštenog podizanja novca, da bi naknadno izvršili i neovlašteno podigli novac u ranije navedenom većem iznosu. Prigovore branitelja optuženog D.B., da optuženi nisu mogli podići novac sa bankomata u Bihaću dana 01.02.2020. godine oko 14:30 sati jer su to jutro krenuli vozilom iz Kiseljaka oko 09,00 sati i nisu mogli stići do Bihaća do 14:30 sati, obzirom na izjavu svjedoka S.M.1, koji je po profesiji taksista, da vožnja do Bihaća traje oko 7 – 8 sati, ovaj sud nije mogao prihvatiti osnovanim, obzirom da iz snimaka nadzornih kamera MUP-a, tj. izvješća o nadzoru XProtect Smart Client 2017 R3 proizilazi da su kamere tog dana, na putu iz Kiseljaka prema Bihaću, snimile vozilo Toyota RAV 4 sa vidljivim reg. oznakama ...., kojim su optuženi putovali sa T.I., u Travniku u 10:05 sati, a da je općepoznata činjenica da je cestovna udaljenost Travnika i Bihaća oko 200 km, pa se poudano može zaključiti da su optuženi mogli stići u Bihaća do 14:30 sati, a posebno kada se ima u vidu da je optuženi O.Z. na video snimcima prepoznat po torbi koju je nosio i naočalama. Ovaj sud je ocijenio da istaknuti prigovor branitelja, da optuženi nisu mogli stići do Bihaća do 14,30 sati nije potkrijepljen ni iskazom svjedoka S.M.1, budući da je ovaj svjedok bez bilo kakve argumentacije u datom iskazu iznio svoju procjenu o potrebnom vremenu za odlazak od Sarajeva do Bihaća.

Slijedom naprijed navedenog, ovaj sud nije prihvatio odbrane optuženih date na glavnom pretresu da su došli u Bosnu i Hercegovinu radi kupovine automobila marke „Mercedes“ za svjedoka P.M.K. i da su novac koji su imali u torbi dobili od njegovog poznanika, da je novac bio namijenjen za kupovinu automobila, koji je trebao biti dovezen iz Republike Hrvatske, jer ovaj sud ocjenjuje da su njihovi navodi iz iskaza neuvjerljivi, a nisu potkrijepljeni ni nekim konkretnim dokazima. Pored toga, treba imati u vidu da su optuženi zatečeni kraj bankomata u Bihaću sa torbom u kojoj je bila veća količina novca, koja odgovara iznosu novca za koji je utvrđeno da je u to vrijeme neovlašteno podignut sa bankomata u Bihaću TC Robot u ulici ...... Shodno navedenom, iz istog razloga sud nije prihvatio ni izjavu svjedoka P.M.K., obzirom da prema datoj izjavi njemu nije poznato ko, kako i kada je predao novac optuženim, iz razloga što je njegov prijatelj koji je organizovao taj sastanak u novembru 2020. godine umro. S tim u vezi je ovaj sud odbio kao nepotreban prijedlog odbrane da se na pretresu pred ovim sudom pozove i ispita svjedok P.M.K., obzirom da pri obrazlaganju tog prijedloga odbrana optuženih nije ukazala na neke činjenice i okolnosti na koje bi se pomenuti svjedok izjašnjavao, a o kojim činjenicama se već nije izjasnio u ranije datoj pisanoj izjavi.

Dakle, obzirom na utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje da su se u radnjama optuženih O.Z. i D.B. stekla bitna obilježja krivičnog djela Računalna prijevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, jer su optuženi kao članovi grupe za organizirani kriminal, na odlučujući način doprinijeli učinjenju ovog krivičnog djela, tako što su, nakon što je organizator grupe za organizirani kriminal, koji nije identifikovan, neovlašteno unio, izmijenio i prikrio računalne podatke banke i izdao bankomatu Sberbank BH d.d. Sarajevo u Bihaću komandu za izbacivanje novca, podigli novac sa tog bankomata, svjesni ovog neovlaštenog postupanja sa računalnim podacima i programima Sberbanke BH i neovlaštenog podizanja novca, s ciljem da sebi i drugom pribave protupravnu imovinsku korist koja prelazi 50.000,00 KM i time Sberbanci BH d.d. Sarajevo prouzrokuju imovinsku štetu, dakle što su sve i htjeli, jer su sa bankomata Sberbank BH d.d. u Bihaću neovlašteno podigli novčani iznos od 100.090,00 KM.

Naime, računalna prijevara se sastoji od toga da počinitelj manipulira računalnim podacima ili programima s namjerom sticanja protupravne imovinske koristi, a zbog takvih manipulacija računalni sistem više ne može raspoznati pristupa li mu ovlaštena ili neovlaštena osoba, a o neovlaštenom uticanju na ishod elektronske obrade podataka radi se u slučajevima kada to uticanje nije odobreno zakonom, drugim pravnim aktom ili od strane vlasnika računalnih podataka ili programa ili njihovog ovlašćenog korisnika, kako je to u relevantnom u svom iskazu naveo i vještak prof. dr. Saša Mrdović, da je korisnik neovlašten jer banka, odnosno administrator te banke, ljudi koji su zaduženi za održavanje mreže banke, nisu znali ni odobrili njegovo poslovanje, i bez njihovog znanja i saglasnosti neovlašteni korisnik je radio akcije, što je definicija zlonamjernosti u računarskim mrežama.

Kada su u pitanju neovlaštena podizanja novca na bankomatima Sberbank BH d.d. u Federaciji BiH, osim bankomata u Bihaću, u konačno izmijenjenoj optužnici su kao lica koja su neovlašteno podizali novac navedeni V.M.1, P.H., K.K. i I.H.1, ali je u tačkama 10., 20. i 24. optužnice navedeno da su novac neovlašteno podigli NN članovi grupe. Prilikom utvrđivanja identiteta osoba koji su neovlašteno podizali novac sa bankomata sud je krenuo od skeniranih fotografija ukrajinskih državljana V.M.1, P.H., K.K. i I.H.1 sa njihovih pasoša prilikom ulaska u zemlju, pa se tako na osnovu uvida u fotografiju iz pasoša Ukrajine na ime P.H. broj ..... (fotografija br. 130. na stranici 56. u izvještaju FUP-a broj 09-10/1-1-03-3-584/20/SP od 17.07.2020. godine - u daljem tekstu izvještaj FUP-a), te kada se uporedi sa fotografijama osobe prilikom pasoške kontrole na Međunarodnom aerodromu Sarajevo broj 81. i 82. na stranicama 32. i 33. istog izvještaja FUP-a, može utvrditi da se na ovim fotografijama broj 81. i 82. nalazi lice P.H. Slično navedenom, na osnovu uvida u fotografiju iz pasoša Ukrajine na ime V.M.1 broj ...... (fotografija br. 131. na stranici 56. u izvještaju FUP-a), kada se uporedi sa fotografijama osobe prilikom pasoške kontrole broj 100. na stranici broj 42. i 126. na stranici 54. istog izvještaja FUP-a, može se utvrditi da se na ovim fotografijama broj 100. i 126. nalazi lice V.M.1. Nadalje, na osnovu uvida u fotografiju iz pasoša Ukrajine na ime I.H.1 broj ...... (fotografija br. 128. na stranici 55. u izvještaju FUP-a), kada se uporedi sa fotografijom osobe prilikom pasoške kontrole broj 99. na stranici 41. istog izvještaja FUP-a, može utvrditi da se na fotografiji broj 99. nalazi lice I.H.1. Naposlijetku, na osnovu uvida u fotografiju iz pasoša Ukrajine na ime K.K. broj ...... (fotografija br. 129. na stranici 55. u izvještaju FUP-a), kada se uporedi sa fotografijama osobe prilikom pasoške kontrole broj 75. na stranici 29., fotografiji 80. na stranici 32., te fotografiji 124. na stranici 53. i fotografiji broj 125. na stranici 54. istog izvještaja FUP-a, može utvrditi da se na fotografijama nalazi lice K.K. Od navedene četvorice ukrajinskih državljana u odnosu na njihov izgled fotografisan prilikom pasoške kontrole lice K.K. se najviše razlikuje u odnosu na njegovu fotografiju u pasošu iz razloga što na fotografiji u pasošu nema brkove i bradu, a na fotografijama sa aerodroma ima, ali kako je ovo lice zajedno sa P.H. dana 30/31.01.2020. godine prenoćilo u hotelu „Tehnograd“ u Tuzli, gdje je snimljen nadzornim kamerama ovog hotela, na kojim video snimcima se vidi da se radi o istoj osobi sa bradom kao i na fotografijama sa aerodroma, a takođe u ispisu evidencije gostiju hotela „Tehnograd“ za 30. i 31.01.2020. godine su navedeni K.K. i P.H. kao gosti hotela sa dolaskom 30.01.2020. godine i odlaskom 31.01.2020. godine, fotokopije njihovih pasoša, rezervacije putem Bookinga na ime K.K., a u knjigu gostiju hotela su pod brojevima 259. i 260. evidentirana dva navedena državljana Ukrajine, njihovi datumi rođenja i brojevi pasoša, te vrijeme iznajmljivanja sobe 30.01.2020. godine u 23:20 sati, njegov identitet nije doveden u pitanje. I svjedok S.P. je u svom iskazu na glavnom pretresu naveo da je FUP Sarajevo izvršio provjere ovih lica putem Interpola i Europola, kako bi se uvjerili da se eventualno ne radi o lažnim pasošima, i tim provjerama je potvrđen identitet tih osoba kao u njihovim pasošima, kao i da je većina ovih lica već evidentirana kao izvršioci krivičnih djela kompjuterskog odnosno cyber kriminala.

Kada je u pitanju izgled navedenih lica na aerodromu, potrebno je istaći da se na video snimcima sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo dobro vidi kakve je patike nosio P.H., crne patike sa karakterističnim bijelim detaljima sa strane, a što je od značaja za video snimke bankomata na kojima se pojavljivao u istim patikama, pa su s tim u vezi posebno cijenjene fotografije sačinjene na osnovu ovih video snimaka sa aerodroma sa stranice 28. izvještaja FUP-a, zatim fotografiju br. 79. na stranici 31. izvještaja, fotografiju br. 84. na stranici 34. izvještaja, te fotografiju br. 89. na stranici 36. izvještaja.

Nadalje, pregledom video snimaka na kojima se vidi neovlašteno podizanje novca na pojedinim bankomatima, sud je pouzdano utvrdio da su identifikovane osobe, koje su kao članovi organizirane grupe ljudi označeni u konkretnom predmetu. Tako se na snimku nadzorne kamere objekta Merkator u Sarajevu, ulica ..... ..., u vrijeme naznačeno na video snimku 29.01.2020. godine u 21:33:06 sati vidi kako vozilo Peugeot reg. oznaka ..... ulazi na parking navedenog objekta, a radi se o vozilu koje je K.K. iznajmio prethodnog dana od pravnog lice Balkan team doo Sarajevo, a u 21:58 sati se na parkomatu ovog parkinga vide lica P.H. i K.K., kojom prilikom se za razliku od P.H., koji se potpuno jasno i dobro vidi, ne vidi dobro lice K.K., ali se vidi da se radi o licu koje ima brkove i bradu i istu kockastu jaknu kao na aerodromu, prikazanu na fotografijama broj 75. i 80. izvještaja FUP-a, sa karakterističnim kockastim detaljima na jakni, te je očito riječ o K.K., kao i da se radilo o obilasku bankomata prije samog napada na iste, koji obilazak je, u odnosu na bakomate koji se nalaze u sarajevskom kantonu, izvršen dana 29.01.2020. godine, kako to proizilazi iz GPS sistema praćenja navedenog vozila Peugeot, a što je prikazano u izvještaju FUP-a na stranici br. 122., prikaz br. 1, gdje je pravac kretanja vozila označen plavim linijama i strelicama, a mjesta zaustavljanja vozila crvenim krugovima u kojima su upisana slova abecedenim redom od A do I, pa se tako vidi redoslijed obilaženja bankomata u Sarajevu – Merkator Dobrinja, zatim Ilidža, pa Bingo Hadžići, Kiseljak, Merkator – ..... .., ...., ....., ... i naposlijetku Vogošća, a prema GPS sistemu praćenja vozila firme Veling doo Sarajevo ovaj obilazak je izvršen navedenog dana 29.01.2020. godine u periodu od 17,00 do 23:20 sati, dok se ruta obilaska lokacija na kojima se nalaze bankomati „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo istog vozila za dan 30.01.2020. godine, nalazi na prikazu broj 2. na stranici 123. izvještaja FUP-a, a ruta ovog vozila za dan 31.01.2020. godine nalazi na prikazu broj 3. na istoj stranici izvještaja FUP-a.

Da su upravo P.H. i K.K. prethodno vršili obilazak bankomata sa kojih će kratko nakon toga uslijediti neovlašteno podizanje novca proizilazi i iz činjenice da su navedena dva lica dana 30/31.01.2020. godine prenoćila u hotelu Tehnograd u Tuzli, a GPS sistem praćenja vozila Peugeot reg. oznaka ....., koje je iznajmio K.K., je evidentirao da je to vozilo dana 30.01.2020. godine krenulo na put iz Sarajeva u 11:31 sati i tom prilikom se zaustavljalo u blizini bankomata Sberbanke BH dd kako slijedi: Sarajevo, ul. .... i ul. ...., Kakanj, Zenica, Donji Vakuf, Tešanj – Kraševo, Gračanica, Tuzla - TC Bingo i Tuzla - ...., kao zadnji bankomat u blizini kojeg se vozilo zaustavilo u 22:51 sati, a što je sve šematski prikazano u prikazu br. 2. na stranici br. 123. izvještaja FUP-a, gdje su takođe mjesta zaustavljanja vozila označena krugovima crvene boje sa upisanim slovima od A do J, koja slova označavaju hronološki tok kretanja vozila. Nakon noćenja P.H. i K.K. u Tuzli GPS sistem kretanja vozila je evidentirao da je navedeno vozilo Peugeot dana 31.01.2020. godine prešlo put od Tuzle do Čitluka, a preko Sarajeva i Mostara, gdje se zaustavljalo u blizini bankomata Sberbanke BH dd u Starom gradu, pa obzirom na napad na bankomate koji je kratko nakon toga uslijedio, očito je da se radilo o prethodnom obilasku istih dana 29., 30. i 31.01.2020. godine i upoznavanju sa stanjem na terenu, obzirom da je vidljiva podudarnost rute kretanja, a naročito mjesta zaustavljanja vozila Peugeot u blizini bankomata Sberbank BH dd, te je na pojedinim video snimcima prikazan P.H. prilikom tog obilaska bankomata, npr. prilikom obilaska bankomata u Zenici (fotografija br. 44. u izvještaju FUP-a), u Sarajevu ul. .... (fotografija br. 51. izvještaja FUP-a), zatim u Hadžićima (fotografija br. 64.) i Sarajevu – Dobrinja Merkator (fotografija br. 65.), pa iako se na navedene dvije fotografije iz Hadžića i iz Dobrinje ne vidi njegovo lice, vidi se ista odjeća kao i ranije, naročito na fotografiji br. 56., iste patike kao i ranije od aerodroma u Sarajevu pa nadalje, te se kretanje na navedenim lokacijama podudara sa GPS sistemom praćenja vozila Peugeot, kojim su on i K.K. prikazani kako dolaze na lokaciju u Sarajevu, Merkator - ......, kako je naprijed obrazloženo. Prema video snimcima od 29. i 30.01.2020. godine uočljivo je da je P.H. prilikom obilaska bankomata nosio tamnu jaknu i crnu kapu (fotografije iz izvještaja FUP-a broj 44., 47., 48., 54., 63., 211., 217. itd., koje predstavljaju isječak iz ovih video snimaka), kao i na naprijed navedenom video snimku od 29.01.2020. godine u 21:58 sati u Sarajevu, ....., na kojem je zajedno sa K.K. Treba istaći da iz navedenih dokaza proizilazi da P.H. nije nastavio put sa vozilom Peugeot 308 dana 31.01.2020. godine sa K.K., jer je navedeno vozilo prema GPS sistemu praćenja navedenog dana stiglo u Čitluk oko 22:40 sati, a utvrđeno je da je P.H. istog dana u kasnim večernjim satima u Tuzli, u ul. ......, počinio djelo opisano u tački 1. optužnice i njegovo daljnje kretanje i činjenje djela je povezano sa rutom kretanja vozila Škoda Octavia, reg. oznaka ...., utvrđenom putem GPS sistema praćenja navedenog vozila, kako je to prikazano u prikazu br. 5. na stranici 124. izvještaja FUP-a.

Daljim pregledom i poređenjem video snimaka i fotografija na kojima je nesporno prikazan P.H., a naročito onih sa aerodroma u Sarajevu, sa fizičkim izgledom počinitelja djela iz tačaka 1., 2., 3., 5., 9., 11., 13., 15., 17., 18., 21. i 22. optužnice evidentna je sličnost osobe prikazane prilikom neovlaštenog podizanja novca sa pojedinih bankomata sa nespornim video snimcima i fotografijama P.H. (npr. poređenjem fotografija broj 43. i 44. iz izvještaja FUP-a na kojima je u različitoj odjeći), pa sud zaključuje da se radi o istoj osobi sa brkovima i bradom, s tom razlikom da se P.H. prilikom neovlaštenog podizanja novca sa bankomata uglavnom pojavljuje u sivoj jakni sa karakterističnom crnom i bijelom horizontalnom prugom na desnom i lijevom rukavu i leđima jakne, naočalama, kačketom i crvenim šalom. Da se radi o istoj osobi, tj. o P.H. može se utvrditi i na osnovu poređenja patika koje isti nesporno nosi na snimcima i fotografijama sa aerodroma (fotografije sa stranice 28. izvještaja FUP-a, zatim fotografije br. 79. na stranici 31. izvještaja FUP-a, br. 84. na stranici 34. izvještaja te br. 89. na stranici 36. izvještaja), sa patikama koje nosi osoba u tamnoj jakni prikazana na fotografijama u izvještaju FUP-a broj 44., 51., 53., 61., 63., 65. itd. (a radi se o prethodnom obilasku bankomata za koji je već navedeno na osnovu video snimka iz objekta Merkator u Sarajevu, ..... od 29.01.2020. godine, te GPS sistema praćenja vozila Peugeot 308 za dane 29. i 30.01.2020. godine i video snimka i službene evidencije hotela Tehnograd u Tuzli za dan 30/31.01.2020. godine, da ga je izvršio i P.H.), te patikama koje nosi osoba u sivoj jakni prikazana na fotografijama u izvještaju FUP-a broj 35., 171., 172., 250. i 252., na osnovu kojeg poređenja se zaključuje da se radi o jednim istim crnim patikama sa karakterističnim bijelim detaljima sa strane, koje P.H. nije promijenio od ulaska u BiH dana 28.01.2020. godine, iako je neke druge dijelove garderobe promijenio prilikom neovlaštenog podizanja novca sa bankomata, u odnosu na odjeću u kojoj je bio prilikom ulaska u BiH na aerodromu i prilikom prethodnog pripremnog obilaska bankomata, pa je na video snimcima prilikom podizanja novca sa bankomata uglavnom u navedenoj sivoj jakni sa horizontalnim prugama na rukavima i leđima. Iz pregleda sadržaja video snimaka sačinjenih prilikom neovlaštenog podizanja novca sa bankomata „Sberbank BH“ d.d Sarajevo iz fizičkog izgleda, odjeće i obuće osobe na snimcima nesporno proizilazi da se ista osoba tj. P.H. pojavljuje na video snimcima koji se odnose na djela opisana u tačkama 1., 2., 3., 5., 9., 11., 13., 15., 17., 18., 21. i 22. optužnice.

Uzimajući sve navedeno u obzir, ovaj sud zaključuje da je upravo P.H. počinitelj preduzetih radnji opisanih u tačkama 1., 2., 3., 5., 9., 11., 13., 15., 17., 18., 21. i 22. izreke ove presude, a to potvrđuje i činjenica da je na osnovu GPS sistema praćenja vozila Škoda Octavia registarskih oznaka ...., pravnog lica Veling d.o.o. Sarajevo, utvrđeno da je ovo vozilo u periodu kada su učinjena sva ova djela bilo zaustavljeno na lokacijama u neposrednoj blizini predmetnih bankomata (prikaz broj 5. na stranici 124. izvještaja FUP-a, gdje je pravac kretanja vozila označen linijama i strelicama crvene boje, a mjesta zaustavljanja vozila ljubičastim krugovima u kojima su upisani redni brojevi od 1. do 11. koji označavaju hronološki tok kretanja vozila i počinjenja predmetnih krivičnih djela). Sve to nesumnjivo upućuje na zaključak da je navedeno vozilo korišteno prilikom učinjenja tih djela jer takva potpuno dosljedna podudarnost sa mjestom i vremenom učinjenja pojedinih djela nikako ne može biti slučajna, a koje vozilo je iznajmio ukrajinski državljanin V.M.1 od firme Balkan team d.o.o. Sarajevo, koji je BiH napustio zajedno sa ukrajinskim državljaninom Kyrylom K.K. dana 03.02.2020. godine (fotografije od 115. do 127. u izvještaju FUP-a). K.K. je doputovao u BiH zajedno sa P.H. dana 28.01.2020. godine (fotografije od 73. do 91. u izvještaju FUP-a), dok je P.H. zajedno sa I.H., za kojeg je utvrđeno da je dana 01. i 02.02.2020. godine izvršio neovlašteno podizanje novca sa deset bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo u FBiH, napustio BiH dana 03.02.2020. godine taxi vozilom svjedoka S.M.1, kako to proizilazi iz tabelarnog prikaza pojedinačne granične provjere nad licima Granične policije BiH od 03.02.2020. godine, dok je I.H.1 dana 31.01.2020. godine doputovao u BiH zajedno sa V.M.1. Sve navedeno upućuje na nesumnjivu međusobnu povezanost svih ovih osoba, pa kada se sve to dovede u vezu sa napred navedenim prepoznavanjem P.H. na video snimcima i fotografijama na osnovu njegovog fizičkog izgleda, te odjeće i obuće koju je nosio, onda je pouzdano utvrđeno da je P.H. izvršio neovlašteno podizanje novca sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo i na taj način počinio radnje opisane u tačkama 1., 2., 3., 5., 9., 11., 13., 15., 17., 18., 21. i 22. izreke ove presude.

Kada su u pitanju radnje za koje se u optužnici navodi da ih je počinio I.H.1 (tačke 4., 6., 7., 8., 11., 12., 14., 15., 16., 18. i 19.), poređenjem nespornih video snimaka i fotografija lica I.H.1, a naročito fotografije br. 99. iz izvještaja FUP-a i fotografije br. 128. sa pasoša na stranici 55. izvještaja FUP-a, sa video snimcima počinitelja koji je izvršio neovlašteno podizanje novca na bankomatima Sberbank BH na raznim lokacijama u Federaciji BiH (npr. dana 01.02.2020. godine sa bankomata Merkator – Dobrinja, ul. ........, u vrijeme označeno na snimku 07:06:16 sati, te u Vogošći dana 01.02.2020. godine u 11:20:24 sati), se može utvrditi da se radi o istoj osobi. Prilikom pregleda sadržaja video snimaka sačinjenih prilikom neovlaštenog podizanja novca na bankomatima Sberbank BH dd, I.H.1 se na svim video snimcima sa bankomata pojavljivao u tamnoj jakni sa kapom sa karakterističnim natpisom i znakom Nike bijele boje na prednjoj lijevoj strani jakne i sa torbom sa nitnama, koji je na više video snimaka gdje se vide bankomati prikazan kao da priča na mobitel, pridržavajući isti glavom uz lijevo rame i ono što je uočeno na više video snimaka za ovog počinitelja je katakterističan pokret lijevom nogom prilikom hodanja, kada na određen način zabacuje stopalo prema unutra. Identičan pokret lijevom nogom se vidi na nespornom snimku I.H.1 na aerodromu Sarajevo označenom kao ..., prilikom njegovog dolaska u BiH, i to u vrijeme označeno na snimku 31.01.2020. godine u 10:50:17 sati kada izlazeći kroz klizna vrata na aerodromu, na kojim vratima se nalazi fotografija vozila marke „Audi“, napravi prvi korak lijevom nogom nakon što se ta vrata otvore (na fotografiji broj 101. u izvještaju FUP-a se vidi I.H.1 a iza njega, skroz lijevo, i navedena klizna vrata na aerodromu na kojim se nalazi fotografija vozila marke „Audi“, s tim da se tu radi o isječku video snimka druge kamere koja je I.H.1 snimila s boka). Slijedom navedenog sud zaključuje da se na svim ovim snimcima radi o istoj osobi tj. I.H.1, koja je izvršila neovlašteno podizanje novca sa bankomata sa lokacija navedenih u pomenutim tačkama optužnice, jer iz pregleda sadržaja video snimaka sačinjenih prilikom neovlaštenog podizanja novca sa bankomata „Sberbank BH“ d.d Sarajevo iz fizičkog izgleda, navedenog načina hodanja, odjeće i torbe osobe na snimcima nesporno proizilazi da se ista osoba, tj. I.H.1 pojavljuje na video snimcima koji se odnose na radnje učinjene u tačkama 4., 6., 7., 8., 11., 12., 14., 15., 16., 18. i 19. izreke ove presude.

Također, da se radi o I.H.1 kao počinitelju navedenih radnji potvrđuje i činjenica da je na osnovu GPS sistema praćenja vozila Peugeot 308, registarskih oznaka ..... utvrđeno da je ovo vozilo u periodu kada su učinjena sva predmetna djela bilo zaustavljeno na lokacijama u neposrednoj blizini bankomata na kojima je došlo do neovlaštenog podizanja novca (prikaz broj 4. na stranici 124. izvještaja FUP-a, gdje je pravac kretanja vozila označen linijama i strelicama crne boje, a mjesta zaustavljanja vozila plavim krugovima u kojima su upisani redni brojevi od 1. do 12. koji označavaju hronološki tok kretanja vozila i počinjenja navedenih radnji iz izreke presude, zatim bankomat u Brčkom (koji nije predmet ove optužbe), što nesumnjivo upućuje da je isto korišteno prilikom učinjenja navedenih radnji, jer takva potpuno podudarnost sa mjestom i vremenom učinjenja pojedinih djela, kako je to navedeno prethodno i u odnosu na vozilo Škoda Octavia, nikako ne može biti slučajna. Treba imati u vidu da je vozilo Peugeot 308 dana 29.01.2020. godine iznajmio ukrajinski državljanin K.K. od firme Balkan team d.o.o. Sarajevo, koji je BiH napustio zajedno sa ukrajinskim državljaninom V.M.1 dana 03.02.2020. godine (fotografije od 115. do 127. u izvještaju FUP-a), a V.M.1 je doputovao u BiH zajedno sa I.H. dana 31.01.2020. godine (fotografije od 97. do 110. u izvještaju FUP-a), a I.H.1 je, kako je već navedeno, zajedno sa P.H., za kojeg je utvrđeno da je od 31.01. – 02.02.2020. godine izvršio neovlašteno podizanje novca sa više bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo u FBiH, napustio BiH dana 03.02.2020. godine taxi vozilom svjedoka S.M.1, kako to proizilazi iz tabelarnog prikaza pojedinačne granične provjere nad licima Granične policije BiH od 03.02.2020. godine i iskaza ovog svjedoka, a P.H. je dana 28.01.2020. godine doputovao u BiH zajedno sa K.K. Na osnovu svega navedenog je pouzdano utvrđena međusobna povezanost svih ovih osoba, pa kada se sve to dovede u vezu sa naprijed navedenim prepoznavanjem I.H.1 na osnovu njegovog fizičkog izgleda, onda se može pouzdano zaključiti da je on, nakon što su bankomati dobili naredbu za neovlašteno izdavanje novca, izvršio neovlašteno podizanje novca na bankomatima „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo i počinio djela iz tački 4., 6., 7., 8., 11., 12., 14., 15., 16., 18. i 19. izreke ove presude.

Kada su u pitanju radnje opisane u tačkama 11., (..., .....), 15. (..... – ..), te 18. (ulica ..... – ...), u izreci ove presude treba ukazati da su na tri bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo navedena u ovim tačkama neovlašteno podizanje novca izvršili istog dana i P.H. i I.H.1, što je zabilježeno video snimcima nadzornih kamera koji se odnose na ove objekte, a shodno tome GPS sistem praćenja vozila pravnog lica Veling d.o.o. Sarajevo je evidentirao prisustvo oba vozila, i Peugeot 308 registarskih oznaka ..... i Škoda Octavia registarskih oznaka ...., u neposrednoj blizini lokacija ovih bankomata u periodu učinjenja ovih djela. Ni na jednom od svih pregledanih video snimaka na kojima je prikazano neovlašteno podizanje novca sa pojedinih bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo nije uočeno prisustvo lica K.K. i V.M.1 na bankomatima. Kako je već ranije obrazloženo, navedena dva lica su iznajmila vozila koja su korištena prilikom učinjenja djela, pa kako se ta lica ne pojavljuju ni na jednom video snimku da podižu novac sa bankomata, sud zaključuje da su ova dva ukrajinska državljanina upravljala navedenim vozilima prilikom neovlaštenog podizanja novca i na taj način neusmnjivo doprinijeli izvršenju tih radnji.

Dakle, iz svega naprijed navedenog proizilazi da su K.K. i P.H. ušli u BiH dana 28.01.2020. godine kako bi izvršili prethodni obilazak bankomata, pa su u tu svrhu iznajmili vozilo Peugeot 308, sive boje, reg. oznaka ....., s kojim su izvršili obilazak lokacija na kojima se nalaze bankomati Sberbank BH dd dana 29. i 30.01.2020. godine, koji obilazak su završili u Tuzli u večernjim satima, gdje su prenoćili u hotelu „Tehnograd“ dana 30/31.01.2020. godine, nakon čega je sutradan 31.01.2020. godine u jutarnjim satima K.K. sa vozilom Peugeot krenuo u pravcu Sarajeva, gdje mu se priključio I.H.1 koji je prema evidenciji Granične policije BiH taj dan ušao u BiH na sarajevskom aerodromu u 10:46 sati (navedenog dana 31.01.2022. godine oko 11 sati registrovano je zaustavljanje vozila Peugeot 308 u blizini aerodroma Sarajevo, u prikazu 3. izvještaja FUP-a), dok je P.H. ostao u Tuzli, a istog dana je V.M.1, koji je tog dana 31.01.2020. godine došao u BiH zajedno sa I.H. u 10:49 sati, sa vozilom Škoda Octavia, crvene boje, reg. oznaka ...., koje je istog tog dana prethodno iznajmio u Sarajevu, došao u Tuzlu, gdje se sastao sa P.H. Obzirom da je utvrđeno da je P.H. prvu radnju neovlaštenog podizanja novca iz tačke 1. izreke ove presude izvršio dana 31.01.2020. godine u večernjim satima u Tuzli, gdje je GPS sistemom praćenja vozila registrovano prisustvo vozila Škoda Octavia, te u daljem toku događaja se ruta kretanja tog vozila (koja je navedena u prikazu br. 5. na stranici 124. izvještaja FUP-a), podudara sa radnjama neovlaštenih podizanja novca sa bankomata koje je počinio P.H. S druge strane, prvo djelo neovlaštenog podizanja novca koje je počinio I.H.1 je bilo dana 01.02.2020. godine u ranim jutanjim satima u Čitluku, zbog čega je sud zaključio da je isti prethodnog dana došao na područje Čitluka, vozilom Peugeot 308 kojim je upravljao K.K., a koje je GPS sistemom praćenja vozila registrovano da je dana 31.01.2020. godine iz pravca Tuzle, a preko Sarajeva i Mostara, stiglo u Čitluk oko 22:40 sati. U daljem toku događaja se ruta kretanja vozila Peugeot 308 (koja je navedena u prikazu br. 4. na stranici 124. izvještaja FUP-a), podudara sa radnjama neovlaštenih podizanja novca sa bankomata koje je počinio I.H.1. Iako za bankomat u Mostaru, ....., koji se prema GPS sistemu nalazi na ruti kretanja vozila Peugeot 308, ne postoji video snimak, ovaj sud je na osnovu svih drugih utvrđenih činjenica, posebno imajući u vidu da je pouzdano utvrđeno da su se I.H.1 i K.K. kretali zajedno i sa istim vozilom i rutu kretanja tog vozila, utvrdio da je djelo iz tačke 7. izreke presude počinio I.H.1 zajedno sa K.K. Također je ovaj sud, kada je u pitanju tačka 21. izreke presude, koja se odnosi na bankomat Sberbank BH dd Sarajevo lociran u Kiseljaku u ulici ....., obzirom da se isti nalazi na ruti kretanja vozila Škoda Octavia kojom su se zajedno kretali V.M.1 i P.H. je zaključio da su isti neovlašteno podigli novac sa navedenog bankomata iako za taj bankomat nije postojao video nadzor.

Kada je u pitanju postojanje grupe za organizirani kriminal koja je učinila krivično djelo koje je predmet optužnice ovaj sud je imao u vidu da je odredbom člana 2. stav 21. KZ FBiH, propisano da je grupa za organizirani kriminal organizirana grupa ljudi od najmanje tri osobe, koja postoji neko vrijeme, djelujući u cilju učinjenja jednog ili više krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora preko tri godine ili teža kazna. Odredbom člana 342. stav 2. KZ FBiH je propisano da ko kao član grupe za organizirani kriminal učini krivično djelo propisano zakonom u Federaciji za koje se može izreći kazna zatvora pet godina ili teža kazna, ako za pojedino krivično djelo nije propisana posebna kazna, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina. Kako je to propisano odredbom člana 2. stav 21. KZ FBiH, kao uvjet za postojanje grupe za organizirani kriminal potrebno je da se radi o organiziranoj grupi ljudi od najmanje tri osobe. Nesporno je da je, u konkretnom slučaju, u učinjenju djela opisanih u izreci presude, neovlaštenim podizanjem novca sa bankomata ili nekim drugim radnjama, učešće imalo više od tri osobe, odnosno sedam osoba čiji je identitet utvrđen i koji su navedeni u izreci presude (K.K., V.M.1, P.H., I.H.1, D.B., O.Z. i T.I.), a osim njih učestovalo je još nekoliko osoba čiji identitet nije utvrđen, što je pouzdano utvrđeno na osnovu izvedenih i već ranije izloženih dokaza, a prije svega iz nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. Saše Mrdovića čija objektivnost i nepristrasnost ničim nije dovedena u pitanje. Potrebno je naglasiti da za primjenu navedene zakonske odredbe nije od značaja samo broj lica koji je u konkretnom slučaju optužen, već stvarni broj lica koji je zaista učestvovao u učinjenju ovog krivičnog djela, kao članovi grupe za organizirani kriminal, dakle i onih koji su ostali nedostupni organima krivičnog gonjenja. Također je potrebno istaći da u učinjenju svakog od djela navedenih u izreci presude, pod tačkama od 1. do 24., nisu morale učestvovati najmanje tri osobe, jer ranije citirana zakonska odredba određuje da grupu za organizirani kriminal moraju sačinjavati najmanje tri osobe, ali sve one ne moraju biti uključene u učinjenje svakog krivičnog djela predviđenog planom grupe, jer to ne proizilazi iz sadržine navedene zakonske odredbe.

Kako je već ranije obrazloženo, na osnovu izvedenih dokaza je utvrđeno da su optuženi D.B. i O.Z. počinili krivično djelo Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH, u vezi sa krivičnim djelom Računalna prijevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, za koje krivično djelo je propisana kazna zatvora od dvije do dvanaest godina. S tim u vezi, neosnovani su navodi branitelja optuženog D.B. da se ne može reći da je, u konkretnom slučaju, postojala grupa za organizirani kriminal, jer je odredbom člana 2. stav 21. KZ FBiH propisano da je grupa za organizirani kriminal organizirana grupa ljudi od najmanje tri osobe, a da su u konkretnom slučaju optužene samo dvije osobe.

Prema tome, nakon ocjene svih izvedenih dokaza tokom postupka, ovaj sud je pouzdano utvrdio da je predmetno krivično djelo učinjeno od strane grupe za organizirani kriminal kojoj su pripadali i optuženi. Takav zaključak proizilazi, kako iz karakterističnog načina neovlaštenog podizanja novca bez fizičkog oštećenja bankomata (koji svjedok S.P. naziva modus operandi), tako i kratkoće vremena, od manje od 48 sati u kojem je izvršeno neovlašteno podizanje novca sa čak 24 bankomata Sberbank BH d.d. na području Federacije BiH (uz još jednu učinjenu u Brčko distriktu BiH), kao i činjenica da su svi članovi grupe koji su identifikovani ukrajinski državljani. Da se u odnosu na sve bankomate na kojima je došlo do neovlaštenog podizanja novca radilo o djelovanju grupe za organizirani kriminal proizilazi iz činjenice da su K.K. i P.H. prilikom prethodnog obilaska bankomata, 29. i 30.01.2020. godine, obišli bankomate na kojima su neovlašteno podizanje novca kasnije izvršila druga lica, a ne oni na osnovu čega se zaključuje da je i drugim licima bilo poznato djelovanje grupe za organizirani kriminal. Da se radi o grupi za organizirani kriminal koja je počinila djelo u Federaciji BiH upućuje i činjenica da je ista vrsta kartice zv. „Pjetročka“, sa brojem 5 na sredini, korištena i od strane NN člana ove kriminalne grupe na bankomatu u Tešnju – Kraševo, kako je to prikazano na fotografijama broj 198. i 199. izvještaja FUP-a, gdje se vidi kako NN član grupe ispred navedenog bankomata drži tu karticu. Nadalje, da se radi o grupi za organizirani kriminal utvrđeno je na osnovu nalaza i mišljenja, te iz iskaza vještaka prof. dr. Saše Mrdovića. Naime, nakon analize svih raspoloživih činjenica ovaj vještak je pouzdano utvrdio da su svi napadi na bankomate Sberbanke BH na neki način povezani, da to nije niz odvojenih napada, obzirom da se nekoliko dana prije napada, u periodu od 29.01. – 31.01.2020. godine na većini pregledanih bankomata pojavila jedna te ista kartica (na barem 19 bankomata), na lokacijama Dobrinja, Merkator, Ilidža poslovnica, Bingo Hadžići, Kiseljak, Merkator ....., Modena Sarajevo, TC Bingo Ciglane, Vogošća, Otoka Merkur, Hifa petrol Kakanj, BH Pošta Zenica, benzinska pumpa Donji Vakuf, Kraševo - Tešanj, Plamingo Gračanica, Bingo Tuzla, Tuzla ...., Tuzla BH Pošta, Stari grad Mostar. Pojava iste kartice pojavila na svim ovim bankomatima neposredno prije podizanja novca, je u vremenskim razmacima koji u principu odgovaraju vremenu koje je potrebno jednoj osobi da obiđe sve te bankomate. Kada je u pitanju svrha ovih kartica, na strani 36. nalaza i mišljenja, vještak je naveo da je na skoro svim pregledanim bankomatima neposredno prije izdavanja novca dolazilo do umetanja kartica čiji brojevi se pojavljuju na više bankomata, a to su brojevi koji nikad prije nisu bili evidentirani na tim bankomatima, što upućuje na jedini mogući zaključak da je umetanje kartice sa određenim brojem bila neka vrsta okidača koja je pokrenula neovlašteno izdavanje novca. To je mogao biti signal udaljenom napadaču ili zlonamjernom softveru na bankomatu da pokrene izdavanje novca, a druga moguća namjena umetanja ovih kartica je moglo biti dobivanje informacije o bankomatu ispred kojeg se počinioci djela nalaze (broju bankomata) i tu informaciju su mogli javiti telefonom ili nekim drugim putem osobi koja je daljinski kontrolisala bankomate, da bi ona znala kom bankomatu da izda komande za izdavanje novca. Ovaj sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka uvjerljiv i logičan i dat od strane stručnog i kvalifikovanog lica za davanje ove vrste nalaza.

Također je ovaj sud imao u vidu navode vještaka prof. dr. Saše Mrdovića da su sve radnje izvršene putem iste konekcije, što znači da nisu mogla dva napadača koristiti istu konekciju, da je jedan računar EXC02 izdao nalog za sve bankomate da izdaju ukupno oko 2.600.000,00 KM, a računar uposlenice banke LJ.S. je tu bio posrednik, jer se putem njega moglo doći do korisničkih podataka za pristup bankomatima i VPN. S tim u vezi treba ukazati bitnim navode vještaka da kada su se završili svi napadi na bankomate dana 02.02.2020. godine u 16,37 sati, odmah nakon toga u roku od pola sata, od 16,50 do 17,21 sati, evidentiran je niz konekcija prema svim napadnutim bankomatima, pa i bankomatu u Bihaću, što je od strane vještaka detaljno objašnjeno u pisanom nalazu i mišljenju i pri usmenom izlaganju tog nalaza, kao i to da je na isti iz mreže banke i prilikom tih konekcija na bankomate ubačen komad softvera koji služi za nepovratno brisanje i uklanjanje tragova napada, onoliko koliko su napadači bili to u stanju i koliko su znali o sistemu bankomata, ali to nije bilo u potpunosti. Ovaj sud zaključuje da navodi vještaka prof. dr. Saše Mrdovića, da su svi napadi izvršeni putem iste konekcije i da je jedan računar EXC02 izdao nalog za sve bankomate da izdaju ukupno oko 2.600.000,00 KM, te da je u roku od pola sata izvršeno brisanje podataka sa svih bankomata nepobitno dokazuju da je djelo koje su optuženi počinili u Bihaću dio ukupnog plana i djelovanja ove grupe za organizirani kriminal.

Nadalje, da je grupa za organizirani kriminal bila jako dobro pripremljena i koordinirana, sa podijeljenim ulogama za koje su zaduženi, kako je to naprijed obrazloženo, proizilazi iz okolnosti da su članovi grupe ušli u BiH u manjim vremenskim razmacima i podijeljeni na više grupa, od po dva do tri lica, očito kako bi bili manje upadljivi prilikom dolaska. Uočljivo je da su pojedini članovi ove grupe, koji su bili zaduženi za prethodni obilazak bankomata na kojima će kasnije doći do neovlaštenog podizanja novca, ušli u BiH nešto ranije, pa su tako K.K. i P.H. ušli u BiH dana 28.01.2020. godine, odmah sutradan su iznajmili pmv Peugeot 308, reg. oznaka ....., i sa tim vozilom izvršili prethodni obilazak bankomata Sberbank BH dd, kako je to već ranije obrazloženo. Nakon toga, dana 31.01.2020. godine su u BiH ušli V.M.1, I.H.1, D.B., O.Z. i T.I. i ubrzo nakon toga počinje neovlašteno podizanje novca sa bankomata Sberbank BH d.d. u Federaciji BiH, tako da se prvo podizanje novca dogodilo istog dana u Tuzli u kasnim večernjim satima, u ulici ......, a zadnje tokom dana 02.02.2020. godine u Hadžićima, i u tom periodu od nepunih 48 sati izvršeno je neovlašteno podizanje novca sa 24 bankomata u Federaciji BiH u ukupnom iznosu od 2.590.480,00 KM, a nakon što je organizator ili član grupe za organizirani kriminal preuzeo daljinsku kontrolu nad bankomatima i istima dao naredbe za izdavanje novca.

Kako je već navedeno, za postojanje grupe za organizirani kriminal iz člana 2. stav 21. KZ FBiH, potrebno je da ta grupa postoji neko vrijeme. Iz nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. Saše Mrdovića i njegovog iskaza datog na glavnom pretresu proizilazi da je prvi trag zlonamjernog softvera u sistemu banke pronađen dana 31.10.2019. godine, i od tog dana pa do trenutka podizanja novca sa bankomata na računare banke je instalirano više zlonamjernih softvera bez znanja i saglasnosti korisnika, pa je dana 14.11.2019. godine pokrenuta skripta „p.bat“ sa lokacije „C:\Windows“, a komandama iz ove skripte je dodan skriveni korisnik operativnog sistema (AmenaS) sa svim privilegijama, nakon čega je zaustavljeno izvršavanje programa za ostvarivanje VPN konekcija koje se koriste za komunikaciju sa bankomatima. Dakle, pripreme za učinjenje ovog krivičnog djela su započele nekoliko mjeseci prije učinjenja istog, što upućuje na zaključak da se radi o dugo i pomno planiranim aktivnostima, te i sam način učinjenja djela, preuzimanje daljinske kontrole nad bankomatima putem računara, brojnost radnji i članova organizirane grupe, iznajmljivanje vozila i redoslijed i precizna koordinacija učinjenja radnji, kao i visina pribavljene imovinske koristi učinjenjem djela u tako kratkom roku, upućuju na karakteristike dobro organizirane kriminalne grupe. Pored navedenog, grupa za organizirani kriminal, u smislu člana 2. stav 21. KZ FBiH, postoji kada ista djeluje u cilju učinjenja jednog ili više krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora preko tri godine ili teža kazna. U konkretnom slučaju, ranije obrazložena organizovana akcija je uključivala najmanje desetak ljudi koji su u 24 slučaja izvršili neovlašteno podizanje novca na bankomatima Sberbanke BH dd u Federaciji BiH u kratkom vremenskom periodu, kojim radnjama su ostvarena bitna obilježja krivičnog djela Računalna prijevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, za koje se može izreći kazna zatvora preko tri godine ili teža kazna, što uz sve naprijed navedeno nesumnjivo upućuje na to da se radi o grupi za organizirani kriminal.

Obzirom da su optuženi D.B. i O.Z. i prema vlastitim izjavama u BiH došli iz Ukrajine, a da je još pet identifikovanih članova grupe za organizirani kriminal (K.K., P.H., V.M.1, I.H.1 i T.I.) takođe iz Ukrajine, to se pouzdanim može zaključiti da je navedena grupa za organizirani kriminal organizovana na području države Ukrajine, gdje su od strane njima poznatog organizatora ove grupe nesporno bili upoznati da će izvršiti neovlašteno podizanje novca sa bankomata Sberbank BH d.d. u Federaciji BiH i Brčko distriktu BiH, nakon preuzimanja kontrole nad bankomatima i aktiviranja posebnog načina rada bankomata na daljinu pomoću posebne datoteke i napravljene skripte za kreiranje novog prikrivenog korisnika sa svim privilegijama (koja datoteka je sačinjena od strane njima poznatog oganizatora grupe) radi neovlaštene isplate novca bez ikakvog ograničenja u visini novca, a obzirom na značajne iznose novca koji su neovlašteno podignuti na pojedinim bankomatima, koji su navedeni u izreci presude od tačke 1. do 24. izreke, očito je da tom prilikom nije bilo nikakvog ograničenja u visini novca koji se može odjednom podići, koje ograničenje nesporno postoji za regularne korisnike bankomata.

Iako na osnovu izvedenih dokaza nije utvrđeno da je kritične prilike postojala bilo kakva komunikacija optuženih D.B. i O.Z. sa ostalim članovima grupe koji su počinili ostale krivičnopravne radnje u drugim gradovima u Federaciji BiH i u Brčko Distriktu BiH, ovaj sud ocjenjuje da to u konkretnom slučaju ne dovodi u pitanje utvrđenje ovog suda da su ovi optuženi djelovali kao članovi grupe za organizirani kriminal, jer je svako od optuženih imao zadatak u okviru grupe za organizirani kriminal, tako da su članovi grupe koji su se „nalazili na terenu“ morali imati komunikaciju samo sa organizatorom ili članom grupe koji je preuzeo kontrolu nad računarom Sberbank BH d.d., te na taj način ostvarivao daljinsku kontrolu nad bankomatima banke, upravljao istim i davao im naredbe za izdavanje novca. Ovo iz razloga što je, kako je utvrđeno na osnovu izvedenih dokaza i nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. Saše Mrdovića, morala postojati komunikacija da se članovi grupe na neki način prijave da se nalaze ispred bankomata, kako bi lice koje izdaje naredbu bankomatima moglo dati određenom bankomatu naredbu za izdavanje novca, nakon što je prethodno imao saznanja da se ispred tog bankomata nalazi član grupe za organizirani kriminal koji će pokupiti taj novac. U konačnom, da se radi o jednoj grupi za organizirani kriminal, koja stoji iza svih radnji opisanih u izreci presude, a čiji su članovi bili i optuženi D.B. i O.Z., nije dovedeno u pitanje niti jednim dokazom izvedenim tokom postupka, niti izvedeni dokazi upućuju na mogući drugačiji zaključak u odnosu na izneseno utvrđenje ovog suda koje se odnosi na postojanje organizirane grupe ljudi i djelovanje optuženih D.B. i O.Z., kao članova te organizirane grupe. Optuženi su nesumnjivo bili svjesni svoje pripadnosti navedenoj grupi za organizirani kriminal i svog zadatka kojeg su u toj grupi imali, zbog čega su i došli iz Ukrajine, kako bi izvršili neovlašteno podizanje novca sa bankomata Sberbanke i pribavili protupravnu imovinsku korist u iznosu koji prelazi 50.000,00 KM i time Sberbanci BH d.d. Sarajevo prouzrokovali imovinsku štetu. Njihovu svijest i htijenje da kao članovi grupe za organizirani kriminal počine krivično djelo Računalna prijevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, potvrđuje subjektivnu stranu ovog krivičnog djela tj. umišljaj optuženih da počine krivično djelo Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH, u vezi sa krivičnim djelom Računalna prijevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH. Članstvo optuženih u ovoj grupi za organizirani kriminal jasno podrazumijeva i njihov pristanak na vršenje kriminalnih radnji za koje se ukaže potreba, tako da su isti imali ne samo svijest o svome statusu u smislu organizacije i pripadnosti grupi za organizirani kriminal, već i o njezinoj usmjerenosti i ciljevima, a što su i manifestirali učinjenjem krivičnog djela za koje su presudom oglašeni krivim. Dakle, njihovo djelovanje bilo je usklađeno sa kriminalnim planom i podjelom uloga u realizaciji kriminalnog plana ove grupe za organizirani kriminal manifestiranoj u učinjenju krivičnog djela navedenog u izreci presude. Samo učinjenje krivičnog djela je bilo umišljajno i temelji se na njihovoj svijesti o organiziranom djelovanju, naravno uz postojanje svih subjektivnih elemenata koji čine ovaj oblik krivnje, preduzimajući radnje neovlaštenog podizanja novca sa bankomata Sberbank BH d.d. u Bihaću, čime su na odlučujući način doprinijeli učinjenju krivičnog djela računalne prijevare, mogli su predvidjeti nastupanje određenih posljedica u izvršenju krivičnog djela, pri čemu su očito i htjeli njihovo nastupanje, što znači da su postupali sa direktnim umišljajem, pa se stoga u radnjama optuženih stiču sva bitna obilježja, objektivna i subjektivna, krivičnog djela Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH, u vezi sa krivičnim djelom Računalna prijevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH.

Kada je u pitanju činjenični opis krivičnog djela iz izreke ove presude, u odnosu na činjenični opis krivičnog djela iz optužnice, ovaj sud ukazuje da su iz činjeničnog opisa krivičnog djela u izreci presude izostavljene određene riječi koje uopće nemaju svoju samostalnost u pogledu postojanja konkretnih krivičnopravnih radnji (izostavljene riječi od organizatora ove grupe bili prethodno upoznati da će djelovati u Bosni i Hercegovini, da su bili poznati da će djelovati isključivo na administrativnom području Federacije BiH, a ne i u Republici Srpskoj zbog različitog načina pristupa i sistema zaštite bankomata, te da su optuženi D.B. i O.Z. u periodu od 06.12.2019. godine do 10.12.2019. godine boravili na području FBiH u cilju pripreme djelovanja članova grupe), a niti su one bile od uticaja na postojanje krivičnog djela za koje su optuženi oglašeni krivim.

Kada je u pitanju visina pribavljene protivpravne imovinske koristi, odnosno visina protivpravne imovinske štete, ovaj sud je prihvatio podatke Sberbank BH dd Sarajevo iz dopisa broj 1700-78-4605/2020 od 21.05.2020. godine, gdje su navedeni pojedinačni iznosi štete po svim bankomatima na kojima je bilo neovlaštenog podizanja novca i ukupan iznos štete od 2.590.480,00 KM, što je utvrđeno na osnovu brojanja novca izvršenog od strane komisija koje je formirala Sberbanka BH, a što su u svojim iskazima potvrdili svjedoci M.M.1, A.R., kao i drugi svjedoci zaposlenici banke. Stoga je i prigovor branitelja optuženog D.B. da je bilo potrebno provesti vještačenje po vještaku ekonomske struke na okolnosti utvrđivanja eventualnog novčanog manjka u trezorima i sefovima banke cijenio neosnovanim, jer se visina utvrđenog manjka u pojedinim bankomatima od strane komisija banke nije dovela u pitanje konkretnim dokazima. Iz istih razloga ni prigovori branitelja optuženog da je radi utvrđivanja visine štete bilo neophodno izvršiti uvid u zapisnike o brojanju novca, se nisu mogli prihvatiti osnovanim.

Odbrana optuženog D.B. je isticala tokom postupka da je potrebno utvrditi da li su prilikom predaje svih digitalnih podataka na bilo kojem digitalnom nosiocu od strane Sberbank BH d.d. (sada ASA banka) i drugih lica koji su dostavljali digitalne podatke za vještačenje ispoštovane odredbe iz odluka Agencije za bankarstvo FBiH o čuvanju integriteta digitalnih podataka, i to Odluke o upravljanju informacionim sistemom u banci i Odluke o upravljanju eksternalizacijom u banci donesenih od strane Federalne agencije za bankarstvo, kao regulatornog tijela zaduženog za poslovanje banaka i čije su Odluke za banku obavezne, odnosno da li su mediji i hard discovi, te ostali predmeti vještačenja na kojima su se podaci nalazili zadovoljili zakonsku obavezu i druge obaveze o čuvanju i integritetu digitalnih podataka. Međutim, kako je vještak prof dr. Saša Mrdović u toku postupka u više navrata naglasio da su na osnovu svih originalnih digitalnih nosilaca urađene kopije na osnovu kojih je vršeno vještačenje, a da se originalni digitalni nosioci čuvaju na odgovarajući način i bez bilo kakvih izmjena i mogućnosti oštećenja, koji iskaz vještaka u tom dijelu je potvrđen i iskazom svjedoka S.P., te nije doveden u pitanje, onda je ovaj sud izneseni prigovor odbrane optuženih ocijenio neosnovanim.

Nadalje je branitelj optuženog D.B. ukazivao da je vještak prof. dr. Saša Mrdović učestvovao u izuzimanju digitalnih podataka od Sberbanke BH i prije nego je imenovan za vještaka u ovom predmetu od strane tužilaštva te ga to, kako navodi, diskvalificira kao vještaka. Iz uvida u zapisnik o pretresanju Federalne uprave policije broj 10/1-1-75/20 od 05.02.2020. godine, proizilazi da je izvršeno pretresanje dijela informacionog sistema Sberbank BH dd Sarajevo u ulici ...... i da su privremeno oduzeta tri optička medija na kojima se nalaze zapisi mrežnih uređaja Sberbank BH, jedan CD optički medij na kojem se nalaze podaci o kompromitovanom accountu „I.T.“ i jedan hard disc marke „WD“ 500 GB iz računara uposlenice banke LJ.S., kojem pretresanju je pored direktora banke i ovlaštenih službenih lica Federalne uprave policije prisustvovao i vještak prof. dr. Saša Mrdović, a na zapisniku o pretresanju je naznačen kao stručna osoba. Obzirom na navedeno ovaj sud smatra da prisustvo vještaka u konkretnom slučaju navedenom pretresanju je u skladu sa odredbom člana 65. stav 3. ZKP FBiH jer je isti prisustvovao u svojstvu stručne osobe, a to u smislu člana 112. ZKP FBiH istog ne sprječava da vještači u konkretnom predmetu, niti je to zakonski razlog za eventualno izuzeće vještaka propisano članom 44. stav 1. i 3. ZKP FBiH, u vezi sa članom 39. ZKP FBiH. Prigovor branitelja optuženog D.B. da je vještak prof. dr. Saša Mrdović dio vještačenja koji se odnosi na bankomat u Bihaću vještačio na osnovu naredbe Kantonalnog tužiteljstva Unsko-sanskog kantona, sam po sebi, ni na koji način ne dovodi u pitanje nalaz i mišljenje vještaka, jer je navedeno tužiteljstvo u Bihaću postupalo u predmetu u okviru svojih zakonskih ovlaštenja sve dok Kantonalno tužiteljstvo Tuzlanskog kantona nije preuzelo istragu za sve napade na bankomate Sberbank BH d.d. u Federaciji BiH, pa i u Bihaću. Sem toga, nesporno je da je vještak prof. dr. Saša Mrdović imao zadatak obaviti vještačenje u odnosu na sve bankomate Sberbank BH d.d. u FBiH na kojima se dogodilo neovlašteno podizanje novca, pa i u odnosu na bankomat u Bihaću, čije je hard disc „Seagate“ imao serijski broj ...., kako je to navedeno na stranici 121. nalaza vještaka, a na stranici 2. nalaza vještak je među materijalom koji mu je dostavljen radi vještačenja pod brojem 27. naveo ovaj hard disc sa natpisom „Seagate“, kapaciteta 250 GB i serijskog broja .....

Navode branitelja optuženog D.B. da kartica koja završava sa brojevima *****7109 u konkretnom slučaju nije korištena, se nisu mogli prihvatiti osnovanim obzirom da iz nalaza vještaka prof. dr. Saše Mrdovića, proizilazi da je na osnovu zapisa sa bankomata utvrdio korištenje ove kartice na bankomatu u Bihaću tokom dana 01.02.2020. godine. Ni to što je korištenje navedene kartice vještak pomenuo tek u dopunskoj informaciji od 09.04.2021. godine nije od relevantnog značaja jer iz dopunske informacije vještaka od 09.04.2021. godine proizilazi da je vještak naveo da je tokom pregleda prikupljenih podataka u sklopu pripremanja za usmeno izlaganje nalaza i mišljenja na glavnom pretresu pronašao dodatne tragove vezane za dva bankomata, i to za bankomat u Bihaću i bankomat u Sarajevu. Pri tome je vještak u odnosu na bankomat u Bihaću naveo da je u njegovom nalazu i mišljenju navedeno neovlašteno podizanje novca sa ovog bankomata koje se desilo u noćnim satima 01/02.02.2020. godine, ali da je ponovnim pregledom zapisa sa bankomata i poređenjem sa drugim podacima utvrdio da se prvo neovlašteno podizanje novca na ovom bankomatu desilo 01.02.2020. godine u 14:30 sati, a neposredno prije tog podizanja novca evidentirano je umetanje kartice broj 406770*****7109 bez ikakvih transakcija, a ovaj broj kartice nije ranije evidentiran na ovom bankomatu, da je nakon ovog umetanja kartice izvršeno jedno neovlašteno podizanje novca i da je ova pojava u skladu sa pojavama na većini bankomata. Sud je prihvatio navedene dopunske informacije vještaka kao sastavni dio njegovog nalaza i mišljenja, iz razloga što se iste odnose na zadatak koji je vještak imao prilikom sačinjavanja prvobitnog nalaza i mišljenja pa je sačinjavanjem ovih dopunskih informacija vještak ostao u okvirima predmeta, obima i zadatka vještačenja. Osim toga, korištenje kartice sa navedenim brojem minutu prije neovlaštenog podizanja novca u iznosu od 350,00 KM dana 01.02.2020. godine sa bankomata u Bihaću proizilazi i iz dopisa Sberbank BH dd broj 1700-30-3350-1/2020 od 17.03.2020. godine, kako je to već ranije navedeno. Također, ovdje je potrebno naglasiti da iz dopunske informacije od 09.04.2021. godine proizilazi da ista nije sačinjena na osnovu kartice broj 406770*****7109, oduzete od optuženog D.B., pa iako je sud utvrdio da je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 05-04/07-1-1-17/20 od 02.02.2020. godine nezakonita, a što je već ranije obrazloženo, to nije od uticaja na zakonitost dopunske informacije vještaka od 09.04.2021. godine, pa ta informacija nije nezakonit dokaz u smislu člana 11. stav 3. ZKP FBiH na kome se ne može zasnivati sudska odluka kako je neosnovano isticano od strane odbrane optuženih.

Također nisu osnovani ni navodi branitelja optuženog D.B. isticani tokom postupka da je u odnosu na optužene djelo ostalo u pokušaju, jer je pouzdano utvrđeno da je na „napadnutim bankomatima“, kao i na bankomatu u Bihaću i to dana 01.02.2020. godine izvršeno neovlašteno podizanje novca u iznosu od 350,00 KM, a potom dana 01/02.02.2020. godine, izvršeno je neovlašteno podizanje novca u iznosu od 99.740,00 KM, na koji način je predmetno djelo i dovršeno. Kada su u pitanju navodi branitelja optuženog D.B. da se ne zna gdje su ostale stvari privremeno oduzete od optuženih (osim novca, 12 magnetnih kartica i torbe sive boje marke „American Tourister“), ovaj sud ocjenjuje da ti prigovori nisu od značaja za odlučivanje u konkretnoj pravnoj stvari, jer je svoja utvrđenja i zaključke sud temeljio na dokazima izvedenim na glavnom pretresu, dok branitelj optuženih nije iznio bilo kakve argumente iz kojih bi proizilazilo da oduzete stvari od optuženih bi eventualno mogle biti od relevantnog značaja za utvrđenje relevantnih činjenica u konkretnom predmetu.

Neosnovani su navodi branitelja optuženog O.Z., koji su u vezi sa vremenom učinjenja djela navedenih u tačkama 1. do 24. izreke presude, obzirom da u činjeničnom opisu nije navedeno tačno vrijeme učinjenja djela iako je na bankomatima postojalo naznačeno tačno vrijeme, nego je naveden dio dana kada je pojedino djelo učinjeno npr. u kasnim večernjim satima, ranim jutarnjim satima i sl., što je po stavu branitelja paušalno. Međutim, po ocjeni ovog suda i tako određeno vrijeme učinjenja predmetnih djela je dovoljno i jasno precizirano što je omogućilo optuženim da se izjašnjavaju o činjeničnim navodima iz optuženja. Osim toga, pregledom pojedinih video snimaka na glavnom pretresu je utvrđeno da je kod instaliranih kamera moguće odstupanje u prikazivanju tačnog vremena, što zavisi od toga kako je vrijeme na kameri podešeno, a može se desiti da i kamere nisu baždarene, koja odstupanja od stvarnog vremena su konstatovana i u izvještaju FUP-a, kako je to pojasnio i svjedok S.P.

Kako je ovaj sud utvrdio, a što je već naprijed obrazloženo, da je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 05-04/07-1-1-19/20 od 02.02.2020. godine, na osnovu koje se od optuženog D.B. privremeno oduzima mobilni aparat sa SIM karticom nezakonit dokaz, te kako se sadržina dopisa BH Telecom dd Sarajevo broj 03.3.2-61-364-1/20 od 25.02.2020. godine, odnosi na podatke o korištenju navedenog mobilnog aparata, sud na navedenom dokazu nije temeljio ovu presudu.

Na osnovu svega izloženog, sud je utvrdio da su se u radnjama optuženih D.B. i O.Z. stekla sva obilježja krivičnog djela Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH, u vezi sa krivičnim djelom Računalna prijevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, pa kako ne postoje okolnosti koje bi isključivale krivičnu odgovornost optuženih i dovodile u sumnju njihovu uračunljivost, sud ih je za to krivično djelo i oglasio krivim.

Prilikom odlučivanja o vrsti krivične sankcije koju će izreći optuženim D.B. i O.Z., sud je najprije imao u vidu da iz isprintane e-mail poruke Interpola Sarajevo broj 20-04/1-14-9-I-OK-536-2/20-17 od 02.02.2020. godine upućene MUP-u USK, proizilazi da Interpol Sarajevo obavještava MUP USK da je od Interpola Kiev dobio potvrdu da se u njihovim policijskim bazama podataka nalazi osoba D.B., ime oca ..., rođen ....... godine u ..., gdje je i nastanjen u ulici ..... i da posjeduje ukrajinski pasoš broj ..... sa datumom izdavanja 11.04.2019. godine, kao i osoba O.Z., rođen ....... godine u ..., gdje je i nastanjen, ulica ....., i posjeduje ukrajinski pasoš broj ...... sa datumom izdavanja 16.01.2017. godine, kao i da navedene osobe nisu predmet potrage u Ukrajini, ali da prolaze kroz njihove policijske krim. evidencije iz 2018. godine zbog krivičnog djela krađe, jer su zajedno provalili u stan i ukrali tuđe vlasništvo. Međutim, kako ovaj sud nije imao potpune podatke o tome da li su optuženi pravosnažno osuđeni za navedeno krivično djelo, smatrao je da optuženi nisu ranije osuđivani. Tako je sud kao olakšavajuću okolnost cijenio raniju neosuđivanost optuženih, a optuženom D.B. i da je prema vlastitoj izjavi, otac jednog malodobnog djeteta, dok je kao olakšavajuću okolnost optuženom O.Z. cijenio i njegovo narušeno zdravstveno stanje, zbog bolesti srca. Tako utvrđene olakšavajuće okolnosti na strani optuženih u njihovoj sveukupnosti, po ocjeni ovog suda nemaju karakter naročito olakšavajućih okolnosti koje ukazuju da se i ublaženom kaznom može postići svrha kažnjavanja. Kao otežavajuću okolnost sud je optuženim cijenio činjenicu da iznos pribavljene imovinske koristi neposrednim djelovanjem optuženih (iznos od 100.090,00 KM) dvostruko premašuje iznos od 50.000,00 KM koji je propisan odredbom člana 395. stav 3. KZ FBiH, kao uvjet za postojanje kvalifikovanog oblika krivičnog djela. Imajući u vidu tako utvrđene okolnosti od uticaja na visinu kazne, te stepen krivnje optuženih, sud je, na osnovu članova 42., 43. i 49. KZ FBiH optužene D.B. i O.Z. za učinjeno krivično djelo Organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH, u vezi sa krivičnim djelom Računalna prijevara iz člana 395. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH osudio na kazne zatvora u trajanju od po 6 (šest) godina i 10 (deset) mjeseci, smatrajući da su ovakve kazne adekvatne težini djela i stepenu krivnje optuženih, kao počinitelja navedenog krivičnog djela. Na osnovu člana 57. stav 1. KZ FBiH optuženim D.B. i O.Z. se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme koje su proveli u pritvoru, počev od 02.02.2020. godine, pa do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora.

Na osnovu člana 202. stav 4. ZKP FBiH optuženi su oslobođeni dužnosti naknade troškova krivičnog postupka, jer ovaj sud zaključuje da bi obavezivanje optuženih na plaćanje troškova krivičnog postupka dovelo u pitanje njihovo izdržavanje. Ovo iz razloga što se radi o stranim državljanima koji, objektivno duži vremenski period ne ostvaruju prihode, a općepoznato je da je u Ukrajini trenutno ratno stanje zbog čega je neizvijesna egzistencija i budućnost optuženih. Stoga je sud odlučio da troškovi koji se odnose na prvostepene postupke i postupke odlučivanja po žalbama protiv prvostepenih presuda, padaju na teret budžetskih sredstava prvostepenog suda, dok troškovi krivičnog postupka koji se odnose na pretres pred Vrhovnim sudom Federacije BiH padaju na teret budžetskih sredstava tog suda, osim troškova postavljenih branitelja po službenoj dužnosti, koji padaju na teret budžetskih sredstava suda koji je donio rješenje o postavljenju branitelja optuženim.

Prilikom odlučivanja o imovinskopravnom zahtjevu ovaj sud je imao u vidu da je punomoćnik oštećenog Triglav osiguranje d.d. Sarajevo, tokom pretresa pred prvostepenim sudom naveo da je Triglav osiguranje, na osnovu police osiguranja i nagodbe, isplatilo naknadu štete Sberbanci BH d.d. dana 05.08.2020. godine, da je isplata novca izvršena na osnovu člana 919. Zakona o obligacionim odnosima (ZOO), što je zakonska obaveza prema kojoj je osiguravač dužan da u roku od 14 dana od dana dokumentovanja isplati naknadu iz osiguranja, a po odredbi člana 939. ZOO sva prava povjerenika tj. Sberbanke BH d.d. isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguravača, u konkretnom slučaju Triglav osiguranje. Stoga je Triglav osiguranje postavilo imovinskopravni zahtjev prema optuženima u iznosu od 2.673.310,00 KM, a kao drugi dio imovinskopravnog zahtjeva Triglav osiguranje potražuje da im se isplati iznos od 99.960,00 KM (pravilno 99.740,00 KM), koji je zatečen kod optuženih D.B. i O.Z. Radi se o novcu koji je po naredbi Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 K 015615 20 Kpp 9 od 13.02.2020. godine povjeren na čuvanje Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom. Uz imovinskopravni zahtjev Triglav osiguranje d.d. Sarajevo je priložilo nagodbu sa Sberbankom BH d.d. i dokaz o uplati navedenog iznosa od 2.673.310,00 KM, na koji način je pravo na naknadu štete od odgovornih lica sa Sberbanke BH prešlo na Triglav osiguranje d.d., shodno članu 939. ZOO. Kod takvog činjeničnog stanja, neosnovani su navodi branitelja optuženih da Triglav osiguranje d.d. nije prezentiralo adekvatnu dokumentaciju za dosuđivanje imovinskopravnog zahtjeva, obzirom da iz dokaza predočenih sudu slijedi da je Triglav osiguranje d.d. na osnovu polise osiguranja i nagodbe isplatio štetu banci, pa je to po samom zakonu pravo na naknadu štete od odgovornog lica prešlo na Triglav osiguranje d.d. Dakle, podaci krivičnog postupka pružaju pouzdan osnov za djelimično presuđenje imovinskopravnog zahtjeva oštećenom Triglav osiguranju d.d. Sarajevo, pa je sud odlučio na osnovu člana 212. stav 3. ZKP FBiH da se oštećenom Triglav osiguranju d.d. predaju novčana sredstva u iznosu od 99.740,00 KM, dok je optužene obavezao da oštećenom Triglav osiguranju d.d. Sarajevo isplate novčani iznos od po 175,00 KM (obzirom da je utvrđeno da su zajedno u toku dana 01.02.2020. godine sa bankomata „Sberbank BH“ d.d. Sarajevo u Bihaću neovlašteno podigli novac u iznosu od 350,00 KM), na ime naknade materijalne štete, u roku od 30 dana, pod prijetnjom prinudnog izvršenja, dok je u ostalom dijelu preko navedenih iznosa oštećeni sa imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu, a sve shodno odredbi iz člana 212. stav 3. ZKP FBiH.

Potrebno je istaći da je ovaj sud prilikom donošenja ove presude imao u vidu sve druge dokaze koji su izvedeni na pretresu kao i navode i prijedloge stranaka i branitelja, a koji po svom sadržaju nisu od značaja za pravilno i zakonito odlučivanje u ovoj krivičnopravnoj stvari, zbog čega nisu detaljno ni obrazlagani.

Iz svih naprijed navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zapisničarka Predsjednica vijeća

Senida Kurtović,s.r. Sonja Radošević,s.r.

Pouka: Protiv ove presude žalba nije dopuštena.